Sposobnost da osjećamo promjene temperature važna je za preživljavanje. Male promjene unutrašnje tjelesne temperature mogu imati štetan utjecaj, što vodi u opasnost od toplotnog udara ljeti ili pothlađivanja zimi. Da bi održalo stabilnu unutrašnju temperaturu, tijelo je razvilo mehanizme da osjeća promjene temperature i na njih odgovara.
Osjećaj sreće
Ali, nije nimalo ugodno smrzavati se, dok je temperatura zraka dovoljno visoka za hodanje u kratkim rukavima. Taj neprirodan osjećaj temperature nije bezazlena stvar - često upućuje na zdravstvene probleme ili je povezan s umorom i stresom.
Za osjećaj hladnoće nerijetko su odgovorni anemija, usporen rad štitne žlijezde, pothranjenost te slaba cirkulacija uzrokovana manjkom kretanja. Poželjno je obaviti sistematski pregled kako bi se utvrdio pravi uzrok i riješio problem.
Također, stresne situacije poput pretrpanog rasporeda i napornog posla odražavaju se na zdravlje. Ponekad se to manifestira kao stalna temperaturna nelagoda. Ako se znojite dok ostali pojačavaju grijanje, a zdravstveno je s vama sve u redu, možda je vrijeme da usporite i uzmete odmor.
Ako je srce hladno, hladno je i tijelo, a to nema veze sa stvarnom temperaturom zraka. Osjećate li se usamljeno, neshvaćeno i depresivno, to je dovoljan razlog da vam ne bude i fizički ugodno. S druge strane, provođenje kvalitetnog vremena s dragim ljudima tijelu čini dobro. Osjećaj sreće regulira tjelesnu temperaturu, pokazuju brojne studije.
Ljuti začini
Osim toga, odjeća i hrana igraju veliku ulogu u prilagođavanju vanjskim uvjetima. U vrijeme hladnijih dana treba jesti toplu hranu poput supa i variva, a nije naodmet i povećati unos ugljikohidrata te koristiti više začina - posebno onih ljutih. Povrće, salate i općenito lagani obroci preporučuju se ljeti za vrijeme velikih vrućina. Također, sobna temperatura treba biti između 21 i 24 stepena.
Psihološko stanje ima velik utjecaj, pa je poželjna i autosugestija. Pomaže zamišljanje toplijih krajeva - dokazano je da ova metoda izlučuje hormon endorfin, zaslužan za regulaciju tjelesne temperature.
Jeste li premršavi
Niska težina, odnosno kad vam je indeks tjelesne mase 18.5 ili niži, može značiti da vam je automatski hladnije. Kad ste mršavi nedostaje vam odgovarajući nivo tjelesne masti koji bi vas „izolirao“ od hladne temperature. Ako preskačete kalorije, usporavate metabolizam, što znači da on ne proizvodi dovoljno tjelesne topline.
Nedovoljno željeza
Nizak nivo željeza najčešći je razlog hroničnog osjećaja hladnoće. Željezo je ključni mineral koji pomaže crvenim krvnim zrncima da prenose kisik kroz tijelo, što znači i da dovode toplinu i druge hranjive sastojke u svaku stanicu našeg sistema. Bez dovoljno željeza, crvena krvna zrnca ne mogu raditi svoj posao, a vama je hladno i drhtite.
Loša cirkulacija
Ako su vam stopala i ruke uvijek ledeni, a ostatak tijela vam je ugodne temperature, imate problema s krvotokom - zbog određenog problema krv ne dolazi do ekstremiteta. Kardiovaskularna oboljenja mogla bi biti uzrok tome, jer ovo ukazuje na to da srce ne pumpa vašu krv učinkovito, ili blokada arterija sprječava krv da dođe do vaših prstiju.
Nedovoljno spavate
Nedostatak sna može opustošiti vaš nervni sistem i unazaditi mehanizme regulacije u mozgu koji utječu na tjelesnu temperaturu. Nije još jasno zbog čega se ovo događa, iako istraživanja sugeriraju da se zbog nedovoljno sna smanjuje aktivnost u hipotalamusu, dijelo mozga odgovornom i za reguliranje tjelesne temperature.
Jeste li dehidrirali
Do 60 posto ljudskog tijela odrasle osobe je voda, a ona pomaže i u reguliranju tjelesne temperature. Ako ste dovoljno hidratizirani, voda će zadržati toplinu i polako je otpuštati te će održavati vašu tjelesnu temperaturu u ugodnoj zoni. S manje vode vaše tijelo će biti osjetljivije na ekstremne temperature.
