Nekada je život bio mnogo sporiji nego danas i ishrani se posvećivala veća pažnja. Svakodnevna ishrana je sada često jednolična i u funkciji vremena koje kuharica (čitaj zaposlena žena) može posvetiti pripremi jela.  

Zato je bazirana na previše ulja, šećera, soli i aditiva, a premalo vlakana, minerala i vitamina, što nikako ne ide u prilog zdravoj tjelesnoj težini i zdravlju u cjelini.

Odbacite loše navike

Postoji bezbroj izgovora za stanje u današnjoj ishrani, ali ako tražite izgovor, to znači da ne želite rješenje. Vrijeme je za odbacivanje hrđavih navika koje vas ograničavaju. Ne čekajte da vas bolest natjera na promjenu prehrambenih navika.

U ishrani postoje mnoge predrasude zbog kojih možda imate i znatno viši BMI nego što biste željeli. One djeluju tako što nas čine robovima navika koje su naravno štetne i kojih se treba osloboditi.

Loše navike proistekle iz predrasuda lako se eliminiraju, dovoljno je samo staviti prst na čelo i dobro se zamislite o sljedećim činjenicama.

 Redovni obroci

- Kada jedete (a niste na dijeti), stanite čim osjetite da ste se zasitili, a ne onda kada osjetite da van je želudac pun.

Poznat vam je osjećaj kada vam je stomak pun? Nema osobe koja se dobro osjeća u tom trenutku. Ako ste puni, znači, napravili ste grešku u ishrani pa nemojte to učiniti opet.

- Imajte redovne obroke. Pet obroka na dan je pravo rješenje. Rasporedite pravu količinu prave hrane tako da se ne prejedate i da imate dovoljno energije cijeloga dana.

- Ne jedite obrok kada je „zgodno”, već kada je potrebno. Jedite svako tri-četiri sata. Tada ćete jesti kada ste gladni, a ne kada vam je dosadno i nećete se prejesti.

Ne pretrpavajte želudac

- Ako ste gojazni, vjerovatno su vam porcije prevelike. Nađite neke manje tanjire i iz njih jedite, tako ćete i psihološki shvatiti da vam ne treba toliko hrane.

Želudac je veličine pesnice. Ne očekujte da u njega ubacite 10 puta više hrane bez ikakvih negativnih posljedica. Ako redovno jedete više hrane, želudac vam se može proširiti i naviknuti vas da uvijek jedete puno.

Ako se naviknete da jedete malo, neće se proširiti i brže ćete se zasititi. Uz pet obroka ne treba vam toliko obilan ručak.

- Ne preskačite doručak! Probudite metabolizam ujutru adekvatnim doručkom, jer ćete tako spriječiti da pregladnite i poslije se prejedete. Spriječite negativne posljedice koje nosi preskakanje obroka, imat ćete veći radni elan i mentalnu koncentraciju, a kao posledica produktivnost će vam biti veća.

 I voće je slatkiš

- Ne jedite „junk food”. Ne nasjedajte na fensi dijete iz časopisa i bapske priče o tome šta goji. Vašem tijelu potrebne su sve grupe namirnica: ugljeni hidrati, bjelančevine i masti.

- Upotrijebite piramidu ishrane kao vodič. Ono što je najslađe – nisu slatkiši. Naravno da kolače, torte, sladoled i čokoladu možete pojesti s vremena na vrijeme, ali ne stalno.

Ako volite slatko, istražite cijeli svijet voća na bezbroj načina: svježe voće, voćne salate, cijeđeni sokovi, kompoti…

 Bez kalorija iz pića

-Ne unosite kalorije iz pića. Pijte vodu, običnu ili kiselu, one uvijek imaju nula kalorija. Gazirana pića goje, nemaju nikakvu nutritivnu vrijednost, niti ćete biti siti.

- Pijte vodu i kada pomislite da se gladni, jer se može desiti da ste u stvari žedni, a ne gladni. Ako vam je ukus vode bljutav, dodajte vrlo malo limunovog soka.

- Jedite polako, jedite male zalogaje. Dobro sažvaćite hranu. Dok dođe signal iz mozga da više niste gladni, može proći 15–20 minuta pa ne žurite sa jelom. Tada nećete pretjerati sa količinom hrane.

- Promijenite moto „jedem kada poželim” u novi „jedem kada treba, a vježbam kada poželim”.