Alzheimerova bolest, progresivno oboljenje mozga koje karakterizira gubitak pamćenja, jedan je od najčešćih oblika demencije. Najnovije naučne procjene ukazuju da bi do 2020. godine u svijetu moglo biti 43 miliona oboljelih, do 2040. godine 81 milion, do 2050. godine više od 115 miliona dementnih.  

Stručnjaci zbog toga ističu sve veću potrebu da se prvi znaci demencije uoče na vrijeme, kako bi se bolest bar dijelom usporila.

Prvi simptom

Prvi simptom koji se pojavljuje obično je zaboravljanje nedavnih događaja, dok se sjećanjima na ranija dešavanja još dobro vlada, pa se prvi simptomi demencije obično pogrešno pripisuju staračkoj zaboravnosti.

Uz zaboravljanje onoga "što se dogodilo jučer", osoba obično ima i česte promjene u ponašanju, čas je depresivna, čas bezrazložno izuzetno vesela sa napadima smijeha.

 Problemi sa orijentacijom

Vremenom se javljaju i poteškoće oko orijentacije u vremenu i prostoru, a tad je demencija već uznapredovala. Oboljela osoba se ne može sjetiti koji je datum, mjesec pa čak ni godina, a može se dogoditi da zaluta i u "do jučer" dobro poznatom okruženju.

Neliječena demencija začas može napredovati pa se tako naprečac dogodi da osoba ne prepozna ni svoje ukućane i članove porodice, počne ispoljavati strah od nepoznatih, izmišljati nestanak nekih ličnih predmeta i optuživati druge za krađu.

Već u toj fazi demencija se lako može prepoznati izuzev ako se ti simptomi ignorirraju, zanemaruju ili se o toj osobi ne vodi računa pa je prepuštena sama sebi.

Zbog demencije se i kod do tada vrlo urednih osoba javljaju problemi s održavanjem svakodnevne higijene, a kako bolest napreduje, osoba je sve manje u mogućnosti sklopiti smislenu rečenicu.

Organski simptom – poteškoće s vidom

I jedan organski simptom može biti znak Alzheimerove bolesti, a to je problem sa vidom. Iako se kod starijih osoba poteškoće s vidom inače pripisuju karakteristikama starenja, prema studiji objavljenoj u stručnom američkom časopisu o epidemiologiji, slabljenje vida može biti još jedan od ranih simptoma demencije u kasnijim fazama života.

Osobe u trećem životnom dobu koje imaju slab vid, imaju od pet do 10 puta veći rizik obolijevanja od Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije u periodu od 8,5 godina poslije pogoršanja vida, kažu naučnici.