Tremor ili titranje mišića što se osjeća kao blago pulsiranje ili drhtanje u rukama, nogama, trbuhu, kapcima i drugim dijelovima tijela najčešće je bezopasno i prolazi samo od sebe.
Može se osjetiti pri pokretu ili mirovanju, može trajati od nekoliko sekundi do nekoliko minuta, može se pojaviti samo jednom ili se periodično ponavljati, ovisno o uzrocima i stanju organizma. Ponekad titranje mišića može biti simptom nekog stanja ili bolesti, međutim za postavljanje kliničke slike nije dovoljan simptom. Pa koji su najčešći mogući uzroci titranja mišića.
Postoji više kategorija tremora, koje se dijele prema uzroku i položaju – položajni, tremor u mirovanju, intencijski i složeni tremor. Svaka od ove 4 kategorije dalje se dijeli prema posebnom uzroku. Stanje može biti trenutno i bezopasno, ali i vrlo složeno te je preporučljivo pratiti simptome.
Ako pretjerate prilikom fizičke aktivnosti, mišići nakon treninga mogu drhtati što je posljedica prevelikog opterećenja. Ovo se često događa osobama koje su tek počele trenirati ili se baviti sportom. Zato nemojte naglo pojačavati intenzitet vježbi i uvijek se dobro zagrijte prije početka.
Dehidracija i nizak nivo šećera u krvi također mogu uzrokovati titranje mišića tokom i nakon vježbanja, stoga je važno piti mnogo tekućine i hranom unijeti dovoljno energije prije svakog bavljenja sportom.
Hipokalemija je manjak važnih minerala u tijelu, posebno kalija i magnezija. Ona je uzrok mišićne slabosti, grčeva u mišićima, zatvora te mialgije, odnosno boli u mišićima. Manjak minerala oslabljuje mišiće pa se prilikom njihovog naprezanja osjeti titranje odnosno podrhtavanje. Do hipokalemije dolazi prilikom velikog gubitka tekućine, uslijed proliva,, povraćanja ili prekomjernog znojenja. Uzroci disbalansa minerala u organizmu mogu biti i bolesti gušterače, bubrega, nadbubrežne žlijezde, dijabetes te korištenje određenih lijekova. Blaga hipokalemija obično se suzbije promjenom prehrane što podrazumijeva unošenje namirnica bogatih kalijem, poput zelenog povrća i citrusnog voća. Teži oblici hipokalemije liječi se po preporuci liječnika farmaceutskom nadoknadom kalija.
Benigne falkulacije su kontinuirana trzanja određenih mišića koja uglavnom prolaze neopaženo, ali ponekad ih možemo osjetiti prilikom mirovanja. Riječ je o sasvim bezopasnom stanju koje ne može uzrokovati nikakve probleme te ga nije ni potrebno liječiti.
Ne zna se zašto dolazi do ovih trzaja, iako se oni povezuju s nedostatkom sna, prevelikom količinom kofeina i nikotina, dehidracijom, trudnoćom ili mamurlukom. Ako benigne falkulacije postanu učestale i iritantne, liječnik može prepisati lijekove za kontrolu grčeva u mišićima. Ipak, jednostavnije i prirodnije rješenje je u odmoru i zdravoj prehrani.
Hipoglikemija označava prenizak nivo šećera, odnosno glukoze u krvi. S obzirom na to da mozak koristi glukozu kao primarni izvor energije, njen nedostatak onemogućava normalan rad mozga. Hipoglikemijom se smatra svaka koncentracija glukoze u krvi manja od 3.9 mmol po litri krvi ili 70 mg po decilitru krvi.
Manjak glukoze uzrokuje ozbiljne simptome poput: glavobolje, vrtoglavice,
zamućenog vida, teškoće u koncentraciji i koordinaciji, zbunjenost i ostale neurološke probleme.
Zbog viška epinefrina i norepinefrina mogu se pojaviti i drugi simptomi kao što su: znojenje, tremor, odnosno drhtavica koja se očituje u titranju mišića,
ubrzan rad srca, anksioznost i glad.
Ako osjetite kombinaciju ovih simptoma, vrijeme je da se obratite liječniku jer bi se moglo raditi o hipoglikemiji.
Esencijalni tremor je nasljedna bolest koja uzrokuje drhtanje ruku i glave, rjeđe jezika i glasnica. Ako jedan roditelj ima esencijalni tremor, šanse da će ga dobiti i dijete su 50 posto.
Riječ je o titranju mišića, najčešće mišića jedne ili obje ruke, u pokretu ili u određenom položaju. Time se razlikuje od tremora kod Parkinsonove bolesti gdje se titranje događa i u mirovanju. Esencijalni tremor obično ostaje u blažem obliku i ne uzrokuje probleme u svakodnevnom životu.
Kao odgovor na psihički stres mišići se mogu aktivirati zbog čega dolazi do njihovog titranja, trzanja ili grčenja. To se događa jer nervni sistem stres percipira kao opasnost i pokreće mišiće kako bi se ubrzale tjelesne reakcije i tijelo pripremilo za fizički obračun s izvorom opasnosti. Ta se reakcija može osjetiti kao drhtanje u čitavom tijelu ili pak kao trzaji u jednoj ili obje ruke ili noge, kao i treperenje mišića očiju.
U slučaju titranja mišića zbog psihičkih razloga, najvažnije je ukloniti uzrok stresa i dovesti tijelo u stanje mirovanja. Takvi su trzaji bezazleni, ali osobu koja ih doživljava mogu dodatno uplašiti zbog čega joj može biti potrebna liječnička pomoć.
Parkinsonova bolest je progresivno degenerativno stanje koje karakteriziraju drhtanje, usporenost pokreta, ukočenost u mišićima i nepravilno držanje tijela.
Uzrok Parkinsonove bolesti nalazi se u degenerativnim promjenama u području mozga koje uzrokuju smanjeno lučenje dopamina, hemijske materija koja ljudima omogućava normalno i precizno kretanje i kontrolu pokreta.
