Bol u prsima jedan je od najčešćih simptoma zbog kojih se pacijenti javljaju porodičnom ljekaru ili u Hitnu službu. Bol u prsima može biti oštrog ili tupog karaktera, a može stalno trajati ili se javljati periodično, može se pojavljivati u fizičkom naporu ili iznenada u mirovanju.

Pritisak ili probadanje 

Najvažnije je utvrditi i isključiti je li uzrok boli u prsima bolest koja životno ugrožava bolesnika:

- Infarkt srčanog mišića

- Upala srčanog mišića

- Disekcija aorte (pucanje zida aorte)

- Plućna embolija (ugrušak u plućnoj arteriji).

Navedena stanja su ona koja zahtijevaju brzu medicinsku intervenciju i bolničko liječenje. Kada je uzrok boli u prsima kardiološki, bol je najčešće karaktera pritiska ili probadanja. 

Češće se javlja u fizičkom naporu, ali ponekad može i u mirovanju i može biti praćena simptomima poput preznojavanja, nedostatka zraka, brzog umaranja, pa čak i gubitka svijesti. U takvim stanjima potrebno je što prije javiti se u Hitnu službu radi utvrđivanja uzroka boli. 

Ako je bol u prsima praćena groznicom, kašljem, osjećajem nedostatka zraka, najčešće se radi o upali pluća ili o pogoršanju drugih hroničnih plućnih bolesti. To su stanja koja, također, zahtijevaju pregled porodičnog ljekara, ali ako se pojave simptomi poput izrazito visoke temperature i teškog disanja, potrebno je potražiti pomoć u najbližoj Hitnoj službi.

Fizički napor

Uzrok boli u prsima je vrlo često muskuloskeletna - što znači da se radi o upali mišića ili o oštećenju zglobova, što je jedan od najbenignijih razloga boli u prsima. Takva bol najčešće se javlja nakon fizičkog napora, vježbanja, nošenja teških tereta. Bol se pojačava na pritisak i prilikom promjene položaja tijela. Prolazi u mirovanju i nakon uzimanja analgetika, a najčešće nema nikakve propratne simptome.

Naposljetku, ne treba zaboraviti da se razni psihički stresovi, tjeskoba i depresija mogu očitovati kao bol u prsima, koja je obično nespecifičnog karaktera i prolazi tek smirivanjem psihičkog stanja bolesnika.