Bolest srčanih zalistaka je skup stanja, tačnije više njih, koji onemogućavaju da jedan ili više zalistaka u srcu pravilno rade. Ako se ne liječi, može uzrokovati pojačani rad srca. To može smanjiti kvalitetu života, pa čak i postati opasno po život.

Zamjena zalistaka

U mnogim slučajevima moguće je napraviti operaciju ili minimalno invazivni postupak za popravak ili zamjenu srčanih zalistaka, vraćajući normalnu funkciju i omogućujući povratak normalnim aktivnostima.

Četiri zaliska u srcu održavaju protok krvi u pravom smjeru:

1. aortalni zalistak

2. mitralni zalistak

3. plućni zalistak

4. trikuspidalni zalistak.

Zalisci se otvaraju i zatvaraju jednom tokom svakog otkucaja srca. Ako se zalistak ne otvara ili zatvara ispravno, manje krvi izlazi iz srca u ostatak tijela jer srce radi manje efikasno.

Vrste bolesti srčanih zalistaka uključuju:

1. stenoza – zalisci postaju debeli ili kruti i ponekad se mogu spojiti; otvor ventila postaje sužen; kroz suženi zalistak može teći manje krvi

2. regurgitacija – zalisci se ne mogu čvrsto zatvoriti, uzrokujući curenje krvi unatrag

3. prolaps – nastavci zaliska postaju rastegnuti i mlitavi; izbočeni su unatrag poput padobrana; ovo stanje može dovesti do regurgitacije

4. atrezija – zalistak nije formiran; čvrsti sloj tkiva blokira protok krvi između srčanih komora; ovaj tip obično zahvaća plućni zalistak.

Urođena bolest

Neki se ljudi rađaju s bolestima srčanih zalistaka.

To se zove urođena bolest srčanih zalistaka. Međutim, i odrasli mogu dobiti bolest srčanih zalistaka. Uzroci bolesti srčanih zalistaka kod odraslih mogu uključivati ​​infekcije, promjene povezane s godinama i druga srčana stanja.

Nekoliko faktora može povećati rizik od bolesti srčanih zalistaka, uključujući stariju dob, neke infekcije, poput reumatske groznice ili infekcije krvi, srčani udar ili druge vrste srčanih bolesti,visoki krvni pritisak, visoki holesterol, dijabetes i drugi faktoi rizika za srčane bolesti.

Pojava simptoma

Uobičajeno je da ljudi s bolestima srčanih zalistaka nemaju simptome. Ali kada se problem sa srčanim zaliskom pogorša, srce kuca jače kako bi nadoknadilo smanjeni protok krvi.

S vremenom se bolest srčanih zalistaka može toliko pogoršati da se počnu pojavljivati ​​simptomi poput pojačane kratkoće daha, posebno tokom fizičke aktivnosti ili ležanja, palpitacije (preskakanje otkucaja ili osjećaj prevrtanja u prsima), edem (oticanje zglobova, stopala ili trbuha), slabost ili vrtoglavica, neugodnost u prsima, posebno kada se naprežete i umor.

Bolest srčanih zalistaka može uzrokovati mnoge komplikacije, uključujući zatajenje srca, moždani udar, krvne ugruške, abnormalnosti srčanog ritma i smrt.

Četiri grupe

Bolesti zalistaka podijeljene su u četiri osnovne grupe:

1. stadij A (u opasnosti) – prisutni su čimbenici rizika za bolesti srčanih zalistaka

2. stadij B (progresivni) – bolest zaliska je blaga ili umjerena; nema simptoma srčanih zalistaka

3. stadij C (asimptomatski teški) – nema simptoma srčanih zalistaka, ali je bolest zalistaka teška

4. stadij D (simptomatski teški) – bolest srčanih zalistaka je teška i uzrokuje simptome.

Liječenje bolesti srčanih zalistaka ovisi o simptomima, ozbiljnosti bolesti, toku bolesti (pogoršava li se).

Liječenje može uključivati redovne zdravstvene preglede, promjene načina života i prehrane, lijekove, hirurški zahvat za popravak ili zamjenu zaliska (zalisci na srcu – operacija).

Pobijediti bolest

Kardiovaskularne bolesti ubica su broj jedan u svijetu. U kombinaciji, stanja koja utječu na srce ili krvne žile – poput srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca – svake godine ubiju više od 20,5 miliona ljudi. Većina tih smrti dogodi se u zemljama s niskim i srednjim prihodima.

Cilj je smanjiti broj smrti, a ima nade jer se 80 posto preuranjenih smrti od kardiovaskularnih bolesti može spriječiti.

Uvođenjem malih promjena u stil života – šta jedemo i pijemo, koliko vježbamo i kako se nosimo sa stresom – možemo bolje upravljati zdravljem srca i pobijediti bolesti srca.