Bakir Izetbegović u srijedu je obavio telefonski razgovor s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom (Recep Tayyip Erdogan), u kojem mu je predsjednik Turske, kako su objavili, rekao da će se odlučno suprotstaviti bilo kakvom obliku separatizma.

Izetbegović je zahvalio Erdoanu na kontinuiranoj podršci koju prijateljska Republika Turska i turski narod pružaju Bosni i Hercegovini.

Prvo i osnovno pitanje koje se ovdje nameće je - šta Erdoan uopće ima da razgovara s Izetbegovićem o političkoj situaciji u BiH?

Ignoriranje Predsjedništva

Nakon što je SDA izgubila vlast, a Izetbegović demoliran od Denisa Bećirovića u utrci za Predsjedništvo BiH, s izuzetkom jednog susreta na diplomatskom forumu u Antaliji u martu ove godine i jednog susreta u martu prošle u Istanbulu, Erdoan članove Predsjedništva BiH uglavnom ignorira.

Nešto češće od posljednjih izbora, Erdoan se sastao i razgovarao s Dodikom, dok sada u javnost ponovo izlazi sa svojim sastancima s Izetbegovićem.

Podsjetimo da je Erdoan pred izbore u BiH dolazio u Sarajevo da direktno podrži Izetbegovića, vezujući njegov ostanak na vlasti uz sam opstanak Bošnjaka. Tada je poručivao kako Zapad radi na podjeli i uništenju muslimana, dok upućeni tvrde da je i poslije izbora molio Dodika da državnu vlast ne pravi bez SDA, što lider SNSD-a nikad nije negirao.

Da apsurd bude veći, Izetbegović je sada tek predsjednik stranke, bez ikakve formalne funkcije, pa s te strane, s izuzetkom eventualno privatnih sijela, Erdoan nema šta s njim da razgovara o budućnosti BiH i stanju u svijetu.

Kolonijalni odnos

I to zapravo savršeno govori o odnosu Erdoana prema našoj zemlji. Ignoriranje zvaničnih predstavnika ove zemlje, uz otvoreno favoriziranje i razgovore s izbornim gubitnikom, pokazuje manjak poštovanja prema Bosni i Hercegovini, njenim institucijama i izabranim predstavnicima.

Umjesto države BiH, Erdoanu su u našoj zemlji na prvom mjestu vlastiti ideološki-sektaški interesi, odnosno podrška i saradnja s onim snagama preko kojih može širiti vlastiti utjecaj i ideološku agendu.

Pokazuju to njegovi svi dosadašnji potezi. Dok su, primjerice, investicije iz Turske stizale u Srbiju, u širokom ruku zaobilazeći BiH, u našu zemlju stizali su turski mediji, univerziteti i organizacije - drugim riječima, kanali za širenje vlastite agende i utjecaja, a ne za poboljšanje života građana BiH.

Ignoriranje institucija i izabranih zvaničnika te razgovori o našoj državi s izbornim gubitnicima bez pozicija, ali s istom ideologijom, nastavak je identične bahate politike u kojoj se BiH ne tretira kao ravnopravna država i partner, nego neosmanistička ideološka kolonija.

Diplomatska pravila

U diplomatiji postoje vrlo jasni kodeksi i pravila ponašanja koja, između ostalog, podrazumijevaju da nositelj određene državne funkcije uvijek razgovara sa sebi ravnima, pa tako pravila nalažu da predsjednik komunicira s predsjednikom, ministar s ministrom, gradonačelnik s gradonačelnikom, itd... 

S te strane, Erdoan bi, kao predsjednik države, trebao prije svega razgovarati s predstavnicima vlasti u BiH koji nose ekvivalentnu funkciju, što u ovom slučaju podrazumijeva članove Predsjedništva.