Na Banjalučkoj berzi na današnjem trgovanju ostvaren je promet 211.777,24 KM, kroz 25 transakcija. Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za -0,22 posto i iznosi 919,48 poena.Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu 101.715,79 KM, po prosječnoj cijeni od 1,13 KM, čime je ostvaren pad u odnosu na prošlo trgovanje za -0,88 posto.Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 13.861,85 KM. Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama MKD Pro Fin d.o.o. Istočno Sarajevo - 11. emisija u vrijednosti od 10.043,97 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.Od papira od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Ušće Bosne VP a.d. Šamac akcijama, trgovalo se u iznosu 96.199,60 KM, po prosječnoj cijeni od 0,35 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 75 posto.

Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za -0,22 posto i iznosi 919,48 poena

Na Banjalučkoj berzi promet 211.777,24 KM

Dugoročno, njemačko tržište rada svake godine ovisi o useljenicima "u značajnom obimu" – to je zaključak analize naručene od strane zaklade Bertelsmann Stiftung. "Kako bi se zadovoljile potrebe za radnom snagom i osiguralo blagostanje Njemačke, useljavanje međunarodnih radnika, posebno iz trećih zemalja, postaje sve važnije." Prema tome, do 2040. godine bit će potrebno oko 288.000 međunarodnih radnika godišnje kako bi se osigurala dostatna ponuda radne snage.Prema studiji, broj radnika bez dodatnih useljenika smanjit će se do 2040. godine s trenutnih 46.4 miliona na 41.9 miliona. Do 2060. godine taj bi broj, bez dodatne imigracije, mogao pasti čak za četvrtinu, na samo 35 miliona, piše Deutsche Welle.<h2>Tržište rada pred velikim izazovima</h2>"Demografske promjene, koje će u nadolazećim godinama zbog umirovljenja generacije 'baby boomera' postaviti velike izazove pred njemačko tržište rada, također zahtijevaju useljavanje", rekla je Susanne Schultz, stručnjakinja za migracije iz zaklade Bertelsmann. "Naravno, prvenstveno se mora razvijati domaći potencijal radne snage - kako lokalnih stanovnika tako i već useljenih osoba - te povećati njihovo sudjelovanje na tržištu rada." Međutim, buduće potrebe do 2040. godine ne mogu se zadovoljiti samo na taj način. Reformirani zakon o useljavanju stručne radne snage pruža nove mogućnosti radnicima koji su zainteresirani za Njemačku. Ipak, prema studiji, oni neće doći bez izražene kulture dobrodošlice u institucijama, tvrtkama i zajednicama, kao ni bez dugoročnih perspektiva za ostanak.<h2>Različite posljedice za različite dijelove Njemačke</h2>Do 2024. godine neće sve njemačke savezne pokrajine biti jednako pogođene nedostatkom useljavanja. Prema studiji, najveći pad radne snage zabilježit će se u Tiringiji, Saksoniji-Anhaltu i Sarskoj, s više od deset posto. Manji pad, ispod deset posto, očekuje se u Hamburgu, Berlinu i Brandenburgu. Razina potreba za useljavanjem u saveznim pokrajinama ovisi o projekciji potrebne radne snage do 2040. godine. Budući da se strukturne promjene različito odražavaju, najviše međunarodnih radnika trebat će one pokrajine u kojima će do 2040. godine rast potreba za radnom snagom biti veći od smanjenja. To posebno vrijedi za Baden-Württemberg, Bavarsku, Hessen, Berlin i Hamburg.

Prema studiji, broj radnika bez dodatnih useljenika smanjit će se do 2040. godine s trenutnih 46.4 miliona na 41.9 miliona

Njemačka godišnje treba 288.000 stranih radnika

Počeli su Dani energijske učinkovitosti Grada Mostara za 2024. godinu tijekom kojih će se u Mostaru na info radionicama razmijeniti informacije i iskustva koje bi trebale pomoći u energetskog tranziciji, ali i podsjetiti na sve pozitivne primjere, prakse i projekte koje se provode u Gradu na Neretvi.Direktorica Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle Džemila Agić kazala je kako će danas eksperti iz područja energije govoriti o onome što bi moglo biti interesantno lokalnim zajednicama u procesu energetske tranzicije.Inače, Centar za ekologiju i energiju zajedno s Fondacijom Heinrich Booll iz Sarajeva je formirao LINK mrežu u kojoj se nalaze četiri zajednice iz Federacije i četiri iz Republike Srpske koje zajedno rade na pripremi i realizaciji aktivnosti vezane za klimatske promjene na lokalnoj razini odnosno rade zajedno na lokalnoj tranziciji.Programska koordinatorica u Fondaciji Heinrich Boll Jasminka Bjelovac kazala je kako se pored međusobne razmjene iskustva, zajednice umrežavaju s gradovima i općinama iz regije koje su otišle u tom smislu malo dalje od BiH te da zajedno s njima apliciraju na različite EU projekte što su konkretni rezultati ovog projekta.Istaknula je kako je Mostar aktivan po pitanju građanske energije, prosumera odnosno svega što tek dolazi kod nas.- Mostar je u određenom smislu pionir projekta solarne energije - istaknula je Bjelovac navodeći kako u Mostaru sve više solara građani ali i gospodarski subjekti postavljaju na krovovima.Menadžer koordinator za energetsku učinkovitost Grada Mostara Darko Knezović kazao je je kroz Dane energijske efikasnosti Grada Mostara žele podsjetiti na sve pozitivne primjere prakse, projekte koje provode u Gradu na Neretvi ali i osvrnuti se na poteškoće na koje nailaze.Naveo je kako je to izazovan posao jer smo svjedoci klimatskih promjena.- Također, svjedoci smo energetske tranzicije i direktiva EU što traži od naše države i te direktive i sporazume treba u praksi i provesti. Tu mi kao članovi lokalne zajednice dolazimo do izuzetno velikih problema vezanih za usklađivanjem tih zakonskih legislativa s višim i nižim razinama vlasti i donošenje novih zakona – kazao je Knezović.Istaknuo je kako animiraju županijsku Vladu da se konačno donesu dopune i izmjene Zakona o gradnji i Zakona o urbanističkom planiranju gdje bi znatno olakšali korištenje solarne energije.- Mi imamo 2400 sati sunčanih dana godišnje što je jedan ogroman potencijal, ali imamo prepreku u zakonskim propisima. Očekujemo od HNŽ-a da što hitnije i donese dopunu i izmjenu Zakona o građenju i Zakona o prostornom uređenju. S tim zakonom ne bi trebali urbanističko-tehnički uvjeti i ne bi trebala građevinska dozvola za solare koji se postavljaju na krovovima svojih kuća. To će biti jedan veliki doprinos jednoj ukupnoj energetskoj slici u našoj državi. Mi još uvijek oko 70 posto koristimo energiju iz neobnovljivih izvora energije što je velika opasnost - smatra Knezović.Gradonačelnik Mostara Mario Kordić kazao je kako Grad ulaže puno truda u energetsku tranziciju Mostaru te da su u tom kontekstu pokrenuli brojne projekte.-Zadnjih godina smo na dosta objekata, pogotovu kada su u pitanju škole, stavili neku od mjera energetske učinkovitosti. Je li to solar koji će im pomoći u smanjenju troškova električne energije ili je utopljavanje obnovom fasade, mijenjanjem otvora i sve te aktivnosti koje predviđaju ovakvi projekti – kazao je mostarski gradonačelnikTakođer, istaknuo je kako se stvaraju i energetske zajednice te pokušavaju uključiti više stambene objekte u energetsku obnovu s ciljem smanjenja troškova električne energije.Podsjetio je kako su planirali izgraditi jedan solar od 50 megawata na Pologu te da pokušavaju motivirati i druge lokalne zajednice koje se nalaze u okruženju poput Čapljine, Ljubuškog, Posušja, Jablanice, Konjica da se udruže u jednu energetsku zajednicu gdje bi Grad Mostar taj projekt zajedno razvijao s tim lokalnim zajednicama.Kordić je naveo kako je projekt solara završen te da su dobili dozvolu od odnosno da su osigurali svoj prostor na mrežu, te da trenutno čekaju rasplet oko državne imovine jer projekt solara se nalazi na državnoj imovini.Inače, Dani energijske učinkovitosti Grada Mostara održavaju se u srijedu i u četvratak u Mostaru, a do konca godine planira se održati još nekoliko radionica s ciljem provedbe Akcijskog plana održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama.

Mostar je u određenom smislu pionir projekta solarne energije

Počeli Dani energijske učinkovitosti Grada Mostara

Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u oktobru 2024. godine u odnosu na mjesec ranije veća je za 0,7 posto, a u odnosu na oktobar 2023. manja je za 1,6 posto.Prema GIG agregatima, u oktobru 2024. u odnosu na mjesc ranije, Intermedijarni proizvodi veći su za 7,6 posto i Netrajni proizvodi za široku potrošnju za 1,9 posto. Energija je manja za 8,9 posto, Kapitalni proizvodi manji su za 7,4 posto, a Trajni proizvodi za široku potrošnju za 5,9 posto.Na godišnjem nivou, u oktobru 2024. u odnosu na isti mjesec 2023., Netrajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 5,9 posto i Intermedijarni proizvodi za 2,1 posto. Trajni proizvodi za široku potrošnju manji su za 25,2 posto, Energija za 8,6 posto i Kapitalni proizvodi za 6,6 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.Mjesečna poređenja prema područjima KD BiH 2010. pokazuju da je desezonirana industrijska proizvodnja u oktobru 2024. u odnosu na mjesec ranije, u Prerađivačkoj industriji veća za 2,7 posto. U Proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i plinom manja je za 8,3 posto i u Vađenju ruda i kamena za 7,6 posto.Na godišnjem nivou, u oktobru 2024. u odnosu na isti mjesec lani, industrijska proizvodnja u Vađenju ruda i kamena manja je za 11 posto, u Proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i plinom manja je za 2,7 posto i Prerađivačkoj industriji za 0,8 posto.

Na godišnjem nivou, u oktobru 2024. u odnosu na isti mjesec 2023., Netrajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 5,9 posto

Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u oktobru veća za 0,7 posto

Multimilijarder Voren Bafet (Warren Buffett) objavio je najdetaljniji plan raspodjele njegovog bogatstva nakon njegove smrti.&nbsp;Plan je sadržan u Bafetovom pismu dioničarima američkog investicijskog konglomerata "Berkshire Hathaway", čiji je Bafet izvršni direktor.On je napisao da se nadao da će ga prva supruga nadživjeti i odlučiti kako podijeliti bogatstvo, a kao velikom srećom je istakao to što je njegov život u desetoj deceniji.Nada se da će njegovo troje djece, koji su u 60-im i 70-im godinama, živjeti dovoljno dugo da odluče kojim dobrotvornim orgnizacijama biti doniran dio bogatstva.&nbsp;Jedan od zadataka je postavio da odluku donesu jednoglasno, ali ako budu imali nesuglasice, onda će biti donirano subjektima koje je on odredio, ali nije precizirao u pismu.- Očekivani životni vijek moje djece je značajno kraći od trenutka obećanja koje sam dao 2006. godine. Nikada nisam želio stvoriti dinastiju ili slijediti bilo koji plan koji prevazilazi samu djecu - napisao je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu.Najavio je da će 1.600 dionica A klase pretvoriti u 2,4 miliona dinonica B klase koje imaju manje pravo glasa. Od 2,4 miliona, 1,5 miliona dionica će biti donirano Fondaciji "Susan Thompson Buffet", nazvanoj po njegovoj prvoj supruzi, dok će 300 hiljada dionica biti donirano fondacijama koje vode njegova djeca, a čija je ukupna vrijednost 1,2 milijarde dolara.&nbsp;Bafet se 2006. godine obavezao da će kontinuirano donirati svoje bogatstvo koje je medijska kuća Bloomberg procijenila na 150 milijardi dolara.&nbsp;&nbsp;

Plan je sadržan u Bafetovom pismu dioničarima američkog investicijskog konglomerata "Berkshire Hathaway"

Voren Bafet objavio detaljni plan raspodjele njegovog bogatstva nakon smrti

Trgovački lanac „Lidl“ nastavlja širenje u Bosni i Hercegovini, a u planu im je otvaranje novih objekata širom zemlje.<h2>Isto vrijeme</h2>Najveći objekt u Sarajevu bit će smješten u Halilovićima, uz Devetu transverzalu koja povezuje ulicu Džemala Bijedića i autoput. Tu je već izgrađen parking prostor s označenim mjestima, dok radnici trenutno obavljaju radove na uređenju vanjskog i unutrašnjeg prostora objekta.

Planirani rok završetka radova na ovom objektu bio je novembar 2024. godine. „Lidl“ se također priprema za otvaranje objekata u Vogošći i Istočnom Sarajevu, te je u izgradnji i glavni distributivni centar u Lepenici kod Sarajeva.U Lepenici, nadomak Sarajeva, ovaj maloprodajni lanac gradi distributivni centar koji će imati 60.000 metara kvadratnih. Ovaj centar će biti nedaleko od autoputa iz pravca Sarajeva prema Mostaru.Trenutno je u njihovom vlasništvu više parcela. Osim Sarajeva, planiraju otvaranje i u Mostaru, Gračanici, Zvorniku i Bosanskoj Gradišci. Plan je da se vrata svih prodavnica otvore u isto vrijeme, kada radovi budu završeni, što se očekuje do 2026. godine.Prema najavama, imat će trgovine u svim mjestima koja imaju više od 30.000 stanovnika. Riječ je o ukupnoj investiciji od milijardu KM kojom će biti zaposleno 2.000 ljudi.<h2>Povećali kapital</h2>Njemačka kompanija je krajem 2022. u Bosni i Hercegovini povećala kapital na gotovo 100 miliona KM, a već ima više od 100 radnika.„Lidl“ nudi širok asortiman proizvoda, većinom pod vlastitim brendovima, te će kupcima pružiti moderno i ugodno iskustvo kupovine. Ovaj trgovački lanac ima više od 12.350 trgovina i 220 logističkih centara i skladišta u 31 zemlji, zapošljavajući gotovo 375.000 ljudi širom svijeta.

Nudi širok asortiman proizvoda, većinom pod vlastitim brendovima, te će kupcima pružiti moderno i ugodno iskustvo kupovine

Video / Izgradnja "Lidla" u Sarajevu privodi se kraju

Njemački proizvođač čelika, thyssenkrupp Steel, jučer je najavio smanjenje broja radnih mjesta i smanjenje proizvodnje kako bi se prilagodio opadajućoj potražnji i pojačanoj konkurenciji.Kroz planove restrukturiranja, thyssenkrupp Steel planira do 2030. godine ukinuti 5.000 radnih mjesta zbog "prilagodbi u proizvodnji i upravi" te prebaciti još 6.000 radnih mjesta na podizvođače i kupce. Smatraju da smanjenje broja zaposlenih predstavlja ključnu mjeru pripreme za budućnost, koja uključuje i smanjenje proizvodnje sa trenutnih 11,5 miliona tona na između 8,7 i 9 miliona tona godišnje.Kompanija ističe kako se evropsko tržište čelika mijenja, s prekomjernim kapacitetima i jeftinim uvozom, posebno iz Azije, što stvara izazove u konkurentnosti. Kako bi ostao konkurentan, thyssenkrupp Steel mora smanjiti troškove i proizvodne kapacitete, rekao je šef poslovanja s čelikom, Denis Grim (Dennis Grimm).- Sveobuhvatna optimizacija i racionalizacija naše proizvodne mreže i procesa ključna je za naše pripreme za budućnost - naglasio je Grim.&nbsp;Uz smanjenje troškova, matična kompanija thyssenkrupp planira izdvajanjem svog poslovanja s čelikom osnovati potpuno novu, nezavisnu firmu.Također, češka energetska kompanija EPCG, u vlasništvu milijardera Daniela Kretinskog, trenutno posjeduje 20-postotni udio u thyssenkrupp Steelu i planira ga povećati na 50 posto, izvještava dpa.

Kompanija ističe kako se evropsko tržište čelika mijenja, s prekomjernim kapacitetima i jeftinim uvozom, posebno iz Azije

Njemački proizvođač čelika thyssenkrupp Steel

Njemački proizvođač čelika najavio otpuštanje hiljade radnika i smanjenje proizvodnje 

Dok se mnogi proizvođači automobila natječu u razvoju najboljih električnih vozila, Toyota se protivi ideji da automobili isključivo na baterije preuzmu tržište.&nbsp;Japanski automobilski gigant sada istražuje alternativni pristupto jest razvija dizelske hibride.Toyota prepoznaje priliku za poboljšanje učinkovitosti svojih osobnih automobila kombiniranjem dizelskih motora s hibridnom tehnologijom. Unatoč globalnom smanjenju potražnje za dizelom nakon skandala Dieselgate, japanska kompanija vjeruje da još uvijek postoji prostor za dizelske motore, osobito na tržištima gdje su oni i dalje vrlo popularni.Keita Moritsu, glavni inženjer Toyote, objasnio je važnost dizelskih motora za određene modele, poput Land Cruisera. Iako priznaje dominaciju benzinskih motora na ključnim tržištima poput SAD-a i Kine, Toyota se fokusira na razvoj hibridnih sustava s benzinskim motorima. Međutim, Moritsu naglašava da bi se globalna tržišta mogla promijeniti, te stoga Toyota nastavlja pratiti sve mogućnosti elektrifikacije, uključujući hibridne sustave.

Keita Moritsu, glavni inženjer Toyote, objasnio je važnost dizelskih motora za određene modele, poput Land Cruisera

Toyota istražuje dizelske hibride kao alternativu električnim vozilima

Ogromne gužve zabilježene su danas u trgovinama u Istočnom Sarajevu u kojima ne važi zakon o neradnoj nedjelji.Da su trgovine pune moglo se vidjeti već po parkinzima ispred njih na kojima je bilo veoma teško pronaći slobodno mjesto.U unutrašnjosti objekata redovi na kasama protezali su se desetinama metara kroz police.Jasno je da je razlog tome neradna nedjelja u Federaciji Bosne i Hercegovine, pa su brojne Sarajlije kupovinu obavljale u Istočnom Sarajevu,&nbsp;prenosi <a href="https://www.biznisinfo.ba/sarajlije-okupirale-lukavicu-trgovci-imaju-pune-ruke-posla/">BiznisInfo.ba</a>.

U unutrašnjosti objekata redovi na kasama protezali su se desetinama metara kroz police

Posljedice Hasičevićevog zakona osjećaju se u RS: Sarajlije "okupirale" Lukavicu, trgovci imaju pune ruke posla

Ilon Mask (Elon Musk) je sada zvanično najbogatiji čovjek ikada i postavio je novi rekord, prema proračunima <a href="https://forbes.vijesti.me/uncategorized/ilon-mask-nikad-bogatiji-postavljen-novi-rekord/">Forbesa.</a> Najbogatiji čovjek na planeti postao je još bogatiji zahvaljujući rastu vrijednosti akcija Tesle, kompanije za električna vozila kojom upravlja, a sve nakon izborne pobjede njegovog bliskog saveznika Donalda Trampa (Donald Trump).Maskova neto vrijednost dostigla je rekordnih 321,7 milijardi dolara na zatvaranju tržišta u petak, uz rast od sedam milijardi dolara. Akcije Tesle porasle su 3,8%, dostigavši novu najvišu vrijednost u posljednje 3,5 godine od 352,56 dolara po akciji.To je premašilo prethodni rekord od 320,3 milijarde dolara, postavljen 5. novembra 2021. tokom pandemijskog uspona Tesle.<h2>Vještačka inteligencija</h2>Pored toga, vrijednost Maskove kompanije za generativnu vještačku inteligenciju xAI porasla je na 50 milijardi dolara, prema pisanju Vol Strit džurnala (Wall Street Journal). Time je Mask postao bogatiji za dodatnih 13 milijardi dolara, povećavši svoju neto vrijednost na 334,3 milijarde dolara (Mask posjeduje 60% ove AI kompanije).Mask je ponovo vlasnik najvećeg bogatstva koje je Forbes ikada pratio, nadmašivši rekord koji je postavio 2021.Njegovo bogatstvo sada je oko 70 milijardi dolara veće nego što je bilo na dan izbora, budući da su akcije Tesla porasle 40%. Vol strit je uvjeren u povoljnije regulatorno okruženje za Teslu pod Trampovom administracijom, posebno za njena autonomna vozila.Mask, koji je prije samo šest mjeseci bio „težak“ manje od 200 milijardi dolara, sada ima bogatstvo koje je za više od 80 milijardi dolara veće od bogatstva sljedeće najbogatije osobe, njegovog prijatelja i predsjednika kompanije Orakl (Oracle) Lerija Elisona (Larry Ellison). Njegovo bogatstvo iznosi 235 milijardi dolara.Veći dio Maskovog bogatstva dolazi od njegovog udjela u Tesli od 13%, vrijednog 145 milijardi dolara. Ima na raspolaganju i dodatni bonus od 9% vlasništva u kompaniji, koji je trenutno predmet žalbe na sudu u Delaveru (Forbes ovaj bonus vrednuje uz diskont od 50%).Drugi ključni izvor Maskovog bogatstva je njegov udio od 42% u kompaniji SpaceX, čija je vrijednost procenjena na 210 milijardi dolara u junskom krugu otkupa akcija. To Maskov udio u ovoj privatnoj aeronautičkoj i satelitskoj kompaniji čini vrijednim 88 milijardi dolara. Mask takođe posjeduje manje vrijedne udjele u drugim kompanijama, uključujući Neuralink (kompaniju za implantaciju moždanih čipova) i X (društvenu mrežu ranije poznatu kao Twitter).Maskovo bogatstvo moglo bi da dobije dodatnih 18 milijardi dolara, jer se očekuje da SpaceX sljedećeg mjeseca pokrene novi krug otkupa akcija. To bi kompaniju procijenilo na više od 250 milijardi dolara, prema izvještajima više medija.<h2>Porasla vrijednost</h2>Nakon što je u julu podržao Trampa, Mask je donirao više od 100 miliona dolara za Trampovu izbornu kampanju. Brzo je postao dio njegovog užeg kruga, nazvavši sebe Trampovim „prvim prijateljem“ u nedavnom postu na X-u. Kao Trampov neformalni „ministar za smanjenje troškova“, Mask će predsjedavati novouspostavljenim „Odjeljenjem za efikasnost vlade“, zajedno sa milijarderom Vivekom Ramasvamijem (Vivek Ramaswamy).Nije iznenađenje što je vrijednost akcija Tesle porasla od izbora. Analitičari sa Vol strita uglavnom smatraju da će Trampovo predsjedništvo biti od koristi za ovog proizvođača automobila. Očekuje se smanjenje regulacija za kontroverzni program potpuno autonomne vožnje.Akcije Tesle i dalje se trguju oko 14% ispod svog istorijskog maksimuma s kraja 2021. godine. Tada je Maskova neto vrijednost dostigla prethodni vrhunac, dok je S&amp;P 500 indeks u međuvremenu porastao 27%.

Mask je ponovo vlasnik najvećeg bogatstva koje je Forbes ikada pratio, nadmašivši rekord koji je postavio 2021,

Nakon pobjede Trampa: Mask nikad bogatiji, postavljen novi rekord

Dobavljač automobilskih dijelova i softvera Bosch planira ukinuti 5.500 radnih mjesta, od čega najviše 3.800 samo u Njemačkoj.Smanjenje radne snage dio je "plana prilagođavanja", rekla je glasnogovornica kompanije. Brojke su još samo dio nacrta plana i još ih treba precizno usuglasiti s predstavnicima zaposlenika.Bosch zapošljava 134.000 ljudi u Njemačkoj. Većina poslova bit će ukinuta u softveru kao što su računalni pomoćnici vozača i autonomna vožnja.Do kraja 2027. godine u tom će sektoru biti ukinuto približno 3.700 radnih mjesta, od čega će otprilike polovina biti u Njemačkoj.Razlog restrukturiranja u Boschu je isti kao i u Volkswagenu i Fordu - kriza u automobilskoj industriji, a posebno slaba prodaja električnih vozila.Svjetsko tržište će ove godine stagnirati, a oporavak se ne nazire ni u sljedećih nekoliko godina. Dakle, slabija potražnja ostavlja dobavljače poput Boscha sa skupim viškom kapaciteta.

Većina poslova bit će ukinuta u softveru kao što su računalni pomoćnici vozača i autonomna vožnja

Njemački div planira ukinuti 5.500 radnih mjesta

Bitcoin je u petak dostigao novi rekordni nivo, s čvrstim izgledima da dostigne granicu od 100.000 dolara, u zvjezdanom usponu kriptovalute podstaknutom očekivanjima većeg prijateljskog regulatornog okruženja pod administracijom Donalda Trumpa.Vrijednost mu je više nego udvostručena ove godine i porasla je za oko 45 posto u dvije sedmice od Trumpove velike izborne pobjede, koja je također dovela do toga da je značajan broj zastupnika koji podržavaju kriptovalutu izabran u Kongres.Kriptovaluta je u posljednjih 24 sata porasla za nešto više od jedan posto na 99.380 dolara, i na putu je da ostvari najbolji mjesečni učinak od februara.Njegovo jačanje učinilo je bitcoin jednim od istaknutih dobitnika u takozvanim "Trumpovim trgovinama" - imovini koja se smatra dobitnom ili gubitnom od Trumpove politike, prenosi Reuters.

Vrijednost mu je više nego udvostručena ove godine i porasla je za oko 45 posto u dvije sedmice od Trumpove velike izborne pobjede

Bitcoin dostigao novi rekordni nivo

Na trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je promet od 126.276,30 KM ( 124.556,40 KM redovne berzanske trgovine i 1.719,90 KM prijavljene trgovine).&nbsp;U sklopu deset transakcija ukupno je prometovano 1.428 vrijednosnih papira. Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala u odnosu na prethodno trgovanje, dok su ostali indeksi SASE u porastu. Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,37 posto a indeksa SASX-30 za 0,10 posto. Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, je u plusu za 0,27 posto a indeks SASX-Fundamentals, SASX-FN, za 0,08 posto. Na Kotaciji danas nije bilo ostvarene trgovine.Na Slobodnom tržištu - ST1 ostvaren je promet od 123.604,50 KM; u sklopu sedam transakcija prometovano je 1.159 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Badeco Adria dd Sarajevo u iznosu od 108.057 KM. Kurs emitenta pao je za 0,50 posto i iznosi 199 KM. Drugi emitent po ostvarenom prometu je Solana dd Tuzla u iznosu od 8.720 KM i cijenom od 80 KM.Na Slobodnom tržištu - ST2 ostvaren je promet od 951,90 KM; u sklopu dvije transakcije prometovano je 80 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Sarajevo osiguranje dd Sarajevo u iznosu od 910 KM. Kurs emitenta iznosio je 13 KM. Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta BH Telecom dd Sarajevo od 2,58 posto i dostigle su cijenu 13,89 KM, dok je najveći dnevni pad registriralo JP Elektroprivreda BiH dd Sarajevo od 0,62 posto sa cijenom 12,80 KM.Prijavljena je trgovina na vanberzanskom tržištu dionicama emitenta Majevica dd Srebrenik; kroz jednu transakciju evidentirano je 189 dionica po cijeni 9,10 KM.

Na Kotaciji danas nije bilo ostvarene trgovine

Na Sarajevskoj berzi promet 126.276,30 KM

Zračna luka Mostar je platila milion eura SkyAlpsu za četiri linije i osam polazaka u sezoni, tvrdi portal "<a href="https://zamaaero.com/21/11/2024/novosti-iz-regije/mostar-milijun-eur-za-skyalps-u-2024/">Zamaaero</a>"Najviše novca je potrošeno za liniju za Veronu, 400.000 eura, koja je u stvari bila ferry let i imala je vrlo malo potencijala.&nbsp;Stoga ne čudi da iduće godine, po otvaranju baze, ova linija više nije u ponudi.&nbsp;Navode da za ostale tri linije se potrošilo 600.000 eura, tj. po 200.000 eura po liniji ili 100.000 eura po polasku.&nbsp;Mostar naknađuje samo razliku između naplaćenih karta i troškova linije. U 5. i 6. mjesecu popunjenost na ovim linijama je bila jako loša (povjerenje putnika i stvaranje navike), ali u 7, 8. i 9. mjesecu bilo jako puno putnika na ovim linijama.&nbsp;Direktor Aerodroma Mostar Marko Đuzel smatra da će trebat više od godinu dana da se vrati povjerenje putnika u letove.Stoga se nada da će 2026. "SkyAlps" letjeti komercijalno i više ne dobivati novac, a isti će se usmjeriti na druge prijevoznike.&nbsp;Aerodrom Mostar naglašava da je izravna koristi od "SkyAlpsa" bila 300.000 eura, dok je indirektna korist od ovih letova prema kalkulacijama bila 2,6 miliona eura. Dakle posao ima logike i isplatio se za Grad Mostar.Kako objašnjavaju, jednako tako "Air Serbia" je imala toliko dobar load faktor da je ostalo novaca za zimske letove, pa se linija produžila i na zimu, tj. postala cjelogodišnja.&nbsp;Load faktor je bio oko 80 posto. Za razliku od toga Croatia Airlines ima puno previsoke cijene, te loše konekcije, pa joj je i load faktor tek oko 50 posto, ovog ljeta se znao popesti i na 60 posto.

Aerodrom Mostar naglašava da je izravna koristi od "SkyAlpsa" bila 300.000 eura

Mostarski aerodrom za četiri linije izdvojio milion eura

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 66.892,35 KM, kroz 30 transakcija.Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,37 posto i iznosi 918,10 poena.Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 38.850,35 KM, a najviše je trgovano obveznicama MKD PRO FIN d.o.o. Istočno Sarajevo - 11. emisija u vrijednosti od 38.518,12 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.Na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren akcijama Ušće Bosne VP a.d. Šamac u iznosu 27.200 KM, po prosječnoj cijeni 0,20 KM, objavila je Banjalučka berza.

Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,37 posto i iznosi 918,10 poena

Na Banjalučkoj berzi promet 66.892,35 KM

Cijena Bitcoina je dostigla vrijednost od rekordnih 93.856 dolara, objavljeno je na platformi "Binance".Cijena Bitcoina se nešto kasnije spustila na 93.710 dolara.Stručnjaci su ranije prognozirali da bi ova kriptovaluta mogla lako dostići vrijednost od 100.000 dolara i da bi se rast cijene mogao nastaviti.

Na Banjalučkoj berzi promet 211.777,24 KM

Njemačka godišnje treba 288.000 stranih radnika

Počeli Dani energijske učinkovitosti Grada Mostara

Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u oktobru veća za 0,7 posto

Voren Bafet objavio detaljni plan raspodjele njegovog bogatstva nakon smrti

Video / Izgradnja "Lidla" u Sarajevu privodi se kraju

Njemački proizvođač čelika najavio otpuštanje hiljade radnika i smanjenje proizvodnje

Toyota istražuje dizelske hibride kao alternativu električnim vozilima

Posljedice Hasičevićevog zakona osjećaju se u RS: Sarajlije "okupirale" Lukavicu, trgovci imaju pune ruke posla

Nakon pobjede Trampa: Mask nikad bogatiji, postavljen novi rekord

Njemački div planira ukinuti 5.500 radnih mjesta

Bitcoin dostigao novi rekordni nivo

Na Sarajevskoj berzi promet 126.276,30 KM

Mostarski aerodrom za četiri linije izdvojio milion eura

Na Banjalučkoj berzi promet 66.892,35 KM

Vrijednost Bitcoina prešla 93.000 dolara

Biznis

Na Banjalučkoj berzi promet 211.777,24 KM

Njemačka godišnje treba 288.000 stranih radnika

Počeli Dani energijske učinkovitosti Grada Mostara

Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u oktobru veća za 0,7 posto

Voren Bafet objavio detaljni plan raspodjele njegovog bogatstva nakon smrti

Video / Izgradnja "Lidla" u Sarajevu privodi se kraju

Njemački proizvođač čelika najavio otpuštanje hiljade radnika i smanjenje proizvodnje

Toyota istražuje dizelske hibride kao alternativu električnim vozilima

Posljedice Hasičevićevog zakona osjećaju se u RS: Sarajlije "okupirale" Lukavicu, trgovci imaju pune ruke posla

Nakon pobjede Trampa: Mask nikad bogatiji, postavljen novi rekord

Njemački div planira ukinuti 5.500 radnih mjesta

Bitcoin dostigao novi rekordni nivo

Na Sarajevskoj berzi promet 126.276,30 KM

Mostarski aerodrom za četiri linije izdvojio milion eura

Na Banjalučkoj berzi promet 66.892,35 KM

Vrijednost Bitcoina prešla 93.000 dolara