Krajem prošle sedmice Kulturno umjetničko društvo "Bosančica" iz Minhena, proslavilo je mali jubilej - pet godina postojanja.&nbsp; &nbsp; Najbolju nagradu za svoj rad bio je poziv ovom društvu da u nedjelju budu učesnici manifestacije otvaranje Oktober Festa, kao najveće manifestacije na svijetu koju posjeti i do deset miliona ljudi.

Među devet hiljada učesnika na otvorenju, vijorila se i zastava Bosne i Hercegovine. 

Članovi KUD-a "Bosančica" paradirali su u narodnim nošnjama Bosne i Hercegovine.

- Zaista smo presretni i ponosni da smo bili dio ove velike manifestacije, da smo prestavili Bosnu i Hercegovinu, njenu narodne nošnje - rekli su nam Husmira Tadžić, predsjednica KUD-a i potpredsjednik Ragib Mehić.

Na otvorenju Oktober festa i zastava BiH

I ove godine u Njemačkom gradu Ofenbahu organiziran je Kulturni festival nacija i naroda koji žive u tom gradu.&nbsp;Na gradskom trgu okupio se veliki broj građana Ofenbaha koji su došli da podrže ovu manifestaciju, a i ovaj put učesnici i jedni od domaćina ove kulturne manifestacije bili su članovi i predstavnici Bosanskog kulturnog centra iz Ofenbacha(BKC).
Na gradskom trgu i ovaj put vrijedni članovi BKC Offenbach, prezentirali su kulturne i gastronomske vrijednosti Bosne i Hercegovine, a na bini ove manifestacije predstavile su se i folklorne sekcije kulturno umjetničkih društava iz Frankfurta i Hanaua.
Po prvi put na ovoj manifestaciji predstavio se i bend „Nafaka“ iz Frankfurta.
Grad Ofenbah i ove godine omogućio je svim predstavnicima naroda i narodnosti da se na njima najbolji nacin predstave gradu i mnogobrojnim posjetiocima, a ovaj put na štandu BKC Offenbach bilo je najviše posjetilaca. Nisu to bili samo Bosanci i Hercegovci već i Nijemci koji nisu mogli da odole pravom bosanskom ćevapu, domaćim kolačima i bosanskoj kafi.
Vrijedni članovi BKC Offenbach na čelu sa Ismetom Velagićem i predsjednikom BKC-a Šerifom Bajraktarevićem, potpomognuti ostalim clanovima kako muskarcima tako i hanumama prezentirali su BiH na najbolji mogući način, te još jednom potvrdili činjenicu da su jedni od najboljih među društvima, udruženjima i džematima u Njemačkoj pokrajini Hessen. A, činjenica njihovog uspješnog rada leži u tome da su složni, spremni pomoći, izaći u susret drugima bez da traže nešto zauzvrat, a što se opet za neke klubove i udruženja ne bi moglo reći.
Posebno treba napomenuti da BKC Offenbach ima odličnu i uspješnu dugogodišnju saradnju sa predstavnicima vlasti i policije u Ofenbahu.

Kulturni festival nacija u Ofenbahu: Društva i udruženja predstavili Bosnu i Hercegoviu posjetiocima

Bosanka koja se u njemačkom Bundestagu želi između ostalog zalagati i za bolju budućnost Bosne i Hercegovine je Jasmina Hostert.



Interesantna i djelomično tragična priča koja je dovela Jasminu u Njemačku i do toga da u BiH pasošu nosi prezime Pašić, a u njemačkom Hostert, postaje još zanimljivija kada saznate da je upravo ta, jedna te ista osoba, predsjednica SPD njemačke partije u gradu Boblingenu, nedaleko od Štutgarta. Upravo je u toku predizborna kampanja na državnom nivou i Jasmina Hostert je kandidat ispred SPD partije za njemački parlament. &nbsp; 
Njemačka politička partija SPD se između ostalih zalaže za ideje i status koji ne želi dozvoliti jake socijalne i društvene razlike između imućnih i siromašnih niti povećanje tog ekonomskog jaza među njima. 

Danas kao predsjednica SPD-a u njemačkom gradu Bublingenu svoj angažman u politici ne shvata nimalo kao slučajnu stvar, nego stvar okolnosti iz djetinjstva. 

Jasmina u emisiji "U tuđoj avliji s Osmanom Džihom" je pojasnila zbog čega borba za njeno jesto u njemačkom parlamentu neće biti jednostavna, ali je i navela neke značajne metode koje koristi kako bi pridobila birače.

Emisiju "U tuđoj avliji s Osmanom Džihom" o našim ljudima u svijetu gledajte putem Hayat plus-a subotom u 20:45.

"U tuđoj avliji s Osmanom Džihom": Gost Jasmina Hostert, Sarajka koja juriša na Bundestag

Priv.-Doz. Dr. med. Vahudin Zugor, glavni liječnik na urološkoj univerzitetskoj klinici u Kelnu (Köln) postao je redovni profesor na medicinskom fakultetu ovog renomiranog i uglednog univerziteta.

Profesor dr. Vahudin Zugor je rodom iz Banje Luke i u devedesetim godinama je došao u Njemačku.&nbsp;Završio je studij medicine u Erlangenu gdje je ujedno i stekao zvanje specijaliste urologije i privatnog docenta.

U Njemačku je došao kao izbjeglica u toku ratnih događanja u Bosni i Hercegovini 1993 godine. Iako bez znanja njemačkog jezika, bez regulisanih radnih papira i bez potrebnog novca za školovanje Vahudin Zugor je uz ogroman trud, napore i disciplinu uspio upisati i završiti medicinski studij u Erlangenu u Bajernu (Bayern).Nakon toga slijedi doktorat i titula specijaliste urologije. Vrijedno je spomenuti i boravak u kembridžu (Cambridg) u Engleskoj, kao i rad u sedam različitih uroloških klinika u Njemačkoj.&nbsp;Radio je na čuvenoj klinici za dječju urologiju u Erlangenu, kao i u Gronau, vodećoj klinici u razvoju uroloških robotskih sistema.

Vahudin Zugor je trostruki privatni docent, 2008. u Erlangenu, 2012. u Ahenu (Aachen) i 2017. u Kelnu.

Napisao je i objavio 87 naučnih radova, održao 150 predavanja i bio učesnik mnogobrojnih nacionalnih i internacionalnih kongresa.&nbsp; 
Dobitnik je i 22 naučne nagrade za radove u urološkoj onkologiji, uroginekologiji, dječjoj urologiji i robotskoj hiruškoj urologiji.

Osim toga obavio je preko 12.000 uroloških operacija od toga veliki dio putem robotskih sistema, tehnikom kojom vlada jedan manji dio hirurga u Njemačkoj.&nbsp; 
Pored toga bitno je napomenuti da se Zugor klinički bavi i liječenjem inkontinencije, dječijom urologijom i rekonstruktivnom hirurgijom uretera i uretre.

Nakon dugogodišnjeg rada i suradnje sa renomiranim profesorom Axel Heidenreichom Vahudin Zugor je od 1. decembra 2015. glavni liječnik na urološkoj univerzitetskoj bolnici u Kelnu. To je jedan od najvećih uro-onkoloških centara u Evropi, ujedno i referentni centar za liječenje inkontinecije i upotrebu proteza u urologiji pogotovo kod erektilne disfunkcije.&nbsp; 
Već 22. maja 2017. je postao redovni profesor na medicinskom fakultetu urološke univerzitetske klinike u Kelnu.

Početkom jula&nbsp;2017, je u svečanoj atmosferi u velikoj sali univerzitete klinike u Kelnu profesorodržao predavanje o temi „Robotska prostatektomija“ pred više od stotinu studenata i kolega, koji su mu na kraju uputili srdačne čestitke i dugotrajni aplauz uz najljepše želje za buduće kliničke i naučne projekte.

Banjalučanin doktor Vahudin Zugor niže uspjehe na klinici u Kelnu

Sarajka Dženita Abaza sa porodicom je početkom rata u Bosni i Hercegovini izbjegla na Korčulu. 

Nakog jednogodišnjeg boravka u kolektivnom smještaju, odlučila je da napusti Hrvatsku i zaputi se u Švedsku, u koju su te 1993. godine dolazile brojne izbjeglice iz Bosne i Hercegovine.

"O Švedskoj sam znala onoliko koliko sam učila u školi, a to je da je to bila zemlja visokog standarda, zemlja grupe ABBA, koju smo svi obožavali u mladosti, zemlja filma, hladna sjeverna zemlja", prisjeća se Dženita za RSE.

Kako je znala samo engleski jezik, učenje švedskog, kako kaže, bilo je primarno po dolasku.

Švedska je organizovala i finansirala kurseve za učenje i zahvaljujući tome, pojašnjava ona, bila je osposbljena za život i rad.

"Po zanimanju sam ekonomista i to je uveliko olakšalo moje bitisanje u Švedskoj. Ko god je imao ambicije da nastavi studije, to je mogao. Ja sam po prirodi tvrdoglava i vidjela sam da Švedska jako puno sredstava izdvaja za projekte povratka u Bosnu i Hercegovinu, ali tada povratak nije bio moguć. To je bio začarani krug i trebao im je neko da im otvori oči i da im kaže da pokušaju da ulažu u ljude koji mogu biti resurs u daljnjoj budućnosti. Tako da sam počela sa projektom koji je brzo dobio sredstva za organizovanje putovanja u BiH. Tada sam povela tadašnje političare i grupu Bosanaca u četiri opštine: Prijedor, Banjaluku, Bosansku Gradišku i Sarajevo", kaže ona.

Nakon ovog putovanja, Dženita je ušla u politiku 1999.godine. Tada je dobila poziv tri političke partije da bude njihov član. Izabrala je socijaldemokratsku stranku.

Nakon razmišljanja, navodi ona, shvatila je da politika može biti njen budući život i ključ za integraciju u švedsko društvo. Tako je dobila mjesto u gradskom parlamentu, a nakon toga dobila ponudu da se kandiduje za gradonačelnicu Kalmara.

"Moje kolege iz partije su mislile da sam spremna i iskoristila sam tu priliku. Porodica je prevagnula i njihova podrška mi je značila puno, ali i povjerenje kolega. Tako sam i rekla – vrijedi pokušati", ističe.

U oktobru 2014. godine Dženita Abaza postala je gradonačelnica Kalmara. Grad se nalazi na Baltičkom moru, ima 70.000 stanovnika i već treću godinu zaredom je proglašen najboljom ljetnom turističkom destinacijom u Švedskoj.

Vođenje grada sa najbolje očuvanim renesansnim dvorcem u Sjevernoj Evropi, Dženita dijeli sa jednim kolegom.

"Kalmar je grad srednje veličine u Švedskoj, vrlo lijep i turistički atraktivan. To je grad koji je sačuvao srednjovjekovnu gradsku jezgru i ponosna sam što vodim jedan grad koji ima bogatu i veliku istorijsku prošlost. Moj kolega i ja dijelimo poziciju, a ja imam odgvoornost za pitanje školstva, socijalna pitanja, integracije i djelimično zdravstva", kaže Dženita Abaza.

Na pitanje RSE koliko poznaje političku situaciju u Bosni i Hercegovini, Dženita Abaza odgovara: "Ne mogu reći da sam uključena u politički život Bosne i Hercegovine. To je bio moj izbori i ja sam svoju državu izabrala. Nemam vremena da pratim dešavanja u obje zemlje. Jedino što znam je koliki je politički aparat u odnosu na broj stanovnika i veličinu zemlju, a to niti bogatije zemlje ne bi mogle da podnesu i to me jako iritira."

Kako je komunikativna, Dženita Abaza kaže da ima veliki krug prijatelja koji su svih nacionalnosti i narodnosti, a u gradu na čijem je čelu živi oko hiljadu ljudi sa prostora bivše Jugoslavije.

"U Bosnu i Hercegovinu se ne planiram vratiti. Ovdje sam, jer su tu moja djeca i unučad. Zbog njih sam i izabrala odlazak iz Sarajeva. Taj grad posjećujem vrlo često, tamo su moji roditelji, rodbina i prijatelji. Sarajevo je uvijek u mom srcu i biće cilj svih mojih putovanja. Pretpostavljam da kada odem u penziju da ću se skrasiti neki ljetni period u Sarajevu", zaključuje gradonačelnica Kalmara Dženita Abaza.

Bosanka gradonačelnica najbolje turističke destinacije u Švedskoj: Čisto sumnjam da ću se ikada vratiti u BiH

Ovo je priča o jednom sasvim običnom, ali ipak neobičnom životu jednog Bosanca, koji je kao i većina njegovih vr&scaron;njaka sunarodnjaka svojevremeno u Njemačku do&scaron;ao kao izbjeglica. Riječ je o Anesu Jarebici iz Livna koji bez obzira na njegove, kako poslovne tako i sportske uspjehe, ne zaboravlja i kad god ima vremena &ldquo;skokne&rdquo; iz Offenbacha do Livna, pa onda malo i do Sarajeva.

<img alt="jarebica-zastava" src="/media/old/58aecec5-cec8-4de6-9450-6eb50a0a0a64-jarebica-zastava.JPG" title="jarebica-zastava" />

Uvijek pod zastavom BiH

Anes je u Offenbachu postao vlasnik jednog od najposjećenijih caffe barova u tom gradu koji je postalo i mjesto okupljanja pripadnika svih naroda i narodnosti s&nbsp;područja nekada&scaron;nje Jugoslavije, a koji danas žive i rade u Frankfurtu, Offenbachu, Hanau..

Bez obzira koliko uspje&scaron;an bio u tom poslu, Anesa je uvijek pratila njegova druga velika ljubav, a to je sport. Anes se prvo &ldquo;bacio&rdquo; na loptu i fudbal, ali je vremenom shvatio da je samo boks taj koji ispunjava svaki dio njegovog bića.

<img alt="detalj-sa-treninga" src="/media/old/58aecee4-74dc-4f74-9a67-6f630a0a0a64-detalj-sa-treninga.JPG" title="detalj-sa-treninga" />

Naporni svakodnevni treninzi

I, bio je to pun pogotak. Mada je s&nbsp;ovim sportom počeo baviti u 37. godini, Anes iza sebe ima već dvije pobjede i to nokautom. Jednog je protivnika oborio u drugoj, a drugog u trećoj rundi i to u super te&scaron;koj kategoriji.

- Za mene su godine samo broj i ni&scaron;ta vi&scaron;e. Ja se osjećam psihički i fizički jako mladim, istrajnim i borbenim. Moja želja je da postanem prvak Njemačke u super te&scaron;koj kategoriji i ni&scaron;ta mi vi&scaron;e dalje od toga ne treba. Ali, iskreno govoreći, ako ovako nastavim, i s&nbsp;intezivnim trenizima siguran sam da ću doći do cilja. Koliko sam uporan i istrajan pokazuje i to, da sam u posljednjem meču kada sam protivnika nokautirao u trećoj rundi, deset dana prije meča imao povredu ruke, pa dobio temperaturu, ali &ldquo;luda, tvrda i uporna bosanska glava&rdquo; nije se htjela predati, pa sam pored svega toga u&scaron;ao u ring i ubjedljivo pobjedio - ispričao nam je Jarebica.

<img alt="anes-sa-sparing-partnerom-i-trenerom" src="/media/old/58aeceda-1b50-4900-bd96-6f2f0a0a0a64-anes-sa-sparing-partnerom-i-trenerom.JPG" title="anes-sa-sparing-partnerom-i-trenerom" />

Sa sparing partnerom i trenerom

Tokom na&scaron;eg razgovora dru&scaron;tvo nam je pravio i uspje&scaron;ni njemački biznismen Klaus Pulz koji zamolio da napi&scaron;emo kako je Anes bh. nacionalni ponos u Njemačkoj, pravi predstavnik države iz koje dolazi, te da &nbsp;je bokser koji u ringu nema strah.

Idol Anesa Jarebice je Muhammed Ali, za kojeg kaže da je neprevaziđen, a za Adnana Ćatića i Muamera Hukića kaže da su vrhunski bokseri sa znanjem i umijećem.

Jarebica je prije svoje prve borbe za samo osam sedmica smr&scaron;ao 24 kilograma.

<img alt="anesovi-vjerni-fanovi" src="/media/old/58aecee0-1474-4357-bf1f-6f2f0a0a0a64-anesovi-vjerni-fanovi.JPG" title="anesovi-vjerni-fanovi" />

Vjerni fanovi

- Ja jednostavno želim sebi da dokažem da s&nbsp;37 godina mogu i hoću da budem u samom vrhu. A, ono &scaron;to je posebno interesantno, boks i svakodnevni &nbsp;treninzi su me izvukli iz neke moje psihičke krize. Treniram svakodnevno, a jedan trening traje 90 minuta u &nbsp;Challenge clubu u Offenbachu. &nbsp;Moj trener Gerhardt Jaworowki &nbsp;i sparing partner Valdet Ametaj zvani Vali su mi velika podr&scaron;ka i istinski kritičari, a imaju velike zasluge u svim mojim pobjedama - rekao nam je Anes Jarebica.

<img alt="veliku-podrsku-ima-i-do-enada-licine" src="/media/old/58aed03f-2cbc-4cc5-8ad9-6fcf0a0a0a64-veliku-podrsku-ima-i-do-enada-licine.JPG" title="veliku-podrsku-ima-i-do-enada-licine" />

Podr&scaron;ka Enada Ličine

Anes ima veliku podr&scaron;ku i od poznatog boksera Enada Ličine kao i tehničkog direktora &ldquo;Offenbach Kickers&rdquo; Seada Mehića.

<img alt="sead-mehic-i-anes-jarebica" src="/media/old/58aed09a-e6c8-4c20-9ad9-6fcf0a0a0a64-sead-mehic-i-anes-jarebica.JPG" title="sead-mehic-i-anes-jarebica" />

Sa Seadom Mehićem

Naredni meč Jarebica ima u Offenbachu 18.marta. Nada se pobjedi, a i ovaj put na ovom imat će veliku podr&scaron;ku Bosanaca i Hercegovaca, a prije svega članova navijačke grupe Bosna Fanaticos, čiji je i sam član.

Uspješni ugostitelj sada i šampion u ringu

Anes Jarebica u 37. godini postao bokserski nokauter

Priče o tome da bi Bosna i Hercegovina mogla uskoro ostati bez novih paso&scaron;kih knjižica uznemirila je najvi&scaron;e one koji žive i rade u dijaspori, a ponajvi&scaron;e državljane BiH u Njemačkoj.

Tim povodom posjetili smo jedan od, po broju registrovanih državljana BiH u Njemačkoj, najveći ne samo u Evropi već&nbsp;i u svijetu, Generalni konzulat BiH u Frankfurtu, u kojem je generalni konzul Dževad &Scaron;aldić.

<img alt="dragan-pejic-sead-dervisbegovic-ata-edin-paldum-i-kenan-kovacevic" src="/media/old/58a2e50e-97f4-49b2-a59b-32e40a0a0a64-dragan-pejic-sead-dervisbegovic-ata-edin-paldum-i-kenan-kovacevic.JPG" title="dragan-pejic-sead-dervisbegovic-ata-edin-paldum-i-kenan-kovacevic" />

Dragan Pejić, Sead Džaferbegović-Ata, Edin Paldum i Kenan Kovačević

Svakodnevne gužve ljudi koji dolaze i prelaze i po 500 kilometara, njihova strpljivost, a mnogi kažu i neizvjesnot da li će dobiti novi paso&scaron;, dovela je uposlenike GK BiH u Frankfurtu do vanrednog radnog stanja.

- Radno vrijeme konzulata započinje u 8 sati i već&nbsp;tada, odnosno prije no &scaron;to uposlenici dođu na posao, ispred zgrade konzulata već&nbsp;čeka masa na&scaron;ih ljudi zbog paso&scaron;a. Ja želim ovako da javno pohvalim sve uposlenike, jer zaista daju sve od sebe da zavr&scaron;e posao, da svima izađu u susret i da nikog od njih ne vrate bez obavljenih svih formalnosti za dobivanje i izdavanje paso&scaron;a&nbsp;- rekao nam je konzul &Scaron;aldić.

Posjetili smo i uposlenike, njih četvoricu koji rade i odrade najvi&scaron;i dio posla sa strankama, a to su konzuli i sekretari GK, Edin Paldum, Sead Džaferbegović-Ata, Dragan Pejić&nbsp;i Kenan Kovačević.

- Dnevno obradimo u prosjeku oko 70 do 100 paso&scaron;a. Neki dan se desilo da &nbsp;smo ih obradili čak 115, a to je prilično veliki broj, jer to od nas zahtjeva stopostotnu koncetraciju jer se nista, ama ba&scaron;&nbsp;ni&scaron;ta, ne smije pogre&scaron;no uraditi. Ali, ja moram da kažem da nije ovako dobra i uigrana ekipa uposlenika sve to se ne bi moglo ni postići&nbsp;- rekao nam je Edin Paldum.

<img alt="sead-dervisbegovic-ata" src="/media/old/58a2e507-6648-4a13-beb8-32610a0a0a64-sead-dervisbegovic-ata.JPG" title="sead-dervisbegovic-ata" />

Džaferbegović: Radno vrijeme se često i produži

- Na&scaron;e radno vrijeme sa strankama je od 9 do 14 sati, jer se mi onda moramo povući da obrađujemo zaprimljene zahtjeve za paso&scaron;e. Ali, često se i produži rad sa strankama jer kako da nekoga vratimo ko je pre&scaron;ao 500 kilometara. To ne možemo i to nam na&scaron;a savjest ne bi mogla dozvoliti&nbsp;- rekao nam je jedan od najduže&nbsp;zaposlenih&nbsp;u konzulatu Sead Džaferbegović-Ata.

Izdavanje novih, produzavanje već&nbsp;postojećih, svakodnevne gužve i&nbsp;strah da će nestati knjižica GK u Frankfurtu donosi mnogo posla, ali i&nbsp;novčanu dobit. Zamolili smo uposlenika Dragana Pejića da nam kaže kolika&nbsp;je mjesečna zarada&nbsp;u GK BiH u Frankfurtu?

- Pa, ako se računa da je u dnevnom prosjeku obrađeno 80 do 100 paso&scaron;a, a svaki od njih se mora na licu mjesta platiti i to bankovnom karticom, jer mi ne smijemo da uzimamo gotov novac,&nbsp;kada se sve to sabere i pomnoži, dolazi se do cifre koju smo u mjesecu januaru dobili a&nbsp;to je negdje oko 130.000 &nbsp;eura. Dnevni prosjek se nekad kreće i do 15.000 eura.

Kenan Kovacevic sekretar GK BiH u Frankfurtu direktno je podređen generalnom konzulu, ali i svakodnevnom telefonskom komuniciranju sa strankama. Svaki poziv je novo i ponovno informisanje kako sta i kakve dokumente trebaju za izdavanje novog paso&scaron;a.

<img alt="fadil-junuzovic-i-dzevad-saldic" src="/media/old/58a2e501-4ce0-4abb-acd2-32de0a0a0a64-fadil-junuzovic-i-dzevad-saldic.JPG" title="fadil-junuzovic-i-dzevad-saldic" />

Junuzović i &Scaron;aldić: Predan i zlata vrijedan rad

- Najvi&scaron;e se za nove paso&scaron;e boje oni na&scaron;i ljudi kojiima ističu boravi&scaron;ne i radne vize, pa te neke slučajeve poku&scaron;avamo da rije&scaron;avamo po hitnom postupku&nbsp;- riječi su Kovačevica.

Da ipak nisu sami, da ipak ima ljudi koji od njih ni&scaron;ta ne trebaju, a žele da im koliko toliko olak&scaron;aju radni dan je i bh. biznismen iz Frankfurta Fadil Junuzović, koji često navrati u prostorije GK, te uposlenike kada je im je vrijeme pauze počasti ručkom iz jednog od frankfurtskih restorana.

- Oni su ponos i ogledalo na&scaron;e države u Frankfurtu i Njemačkoj, a to je samo mala sitnica za njihov predan i zlata vrijedan rad&nbsp;- rekao nam je Junuzović. 
&nbsp;

&nbsp;

Strah od nestašice knjižica prisutan i u Njemačkoj

FRANKFURT: Dnevno se izda i preko stotinu bh. pasoša

Čapljinci koji su ostali da žive u Bosni i Hercegovini, ali i oni koji su se rasuli &scaron;irom svijeta bez obzira na vjeru, ime i prezime, odlučni u su jednom, da nikada ne zaborave svoj grad, svoje sokake i ulice u kojima su odrasli.

Nakon &scaron;to su pro&scaron;log ljeta pokrenuli inicijativu či&scaron;ćenja čapljinskog harema, a u koju su se uključili svi oni koji su se u to vrijeme zatekli u Čapljini nai&scaron;la je na odličan odziv, a tokom te akcije rodila se ideja da se po prvi put u ovom gradu&nbsp;izgradi gasulhana.

Od prijedloga do ideje i početaka radova nije proteklo mnogo vremena.

- Na&scaron;&nbsp;grad nikada nije imao gasulhanu, pa su se tako meiti morali opremati u susjednim gradovima kao sto su Mostar, Blagaj ili Stolac. Mjesto smo imali odmah pored čapljinskog harema, pa smo inicijativu gradnje pokrenuli putem Facebook-a. I sami smo se iznenadili velikom reakcijom Čapljinaca, prije svega onih koji su rasuti &scaron;irom svijeta, a opet nas je mnogo iznenadio pozitivan odziv onih sugrađana koji nisu islamske vjerosipovjesti, ali su Čapljinci u srcu i du&scaron;i. Izgradnja projekta ko&scaron;ta 52.000 KM, a do sada smo i to za veoma kratko vrijeme sakupili 50.000, &scaron;to je za svaku pohvalu. Vi&scaron;e od 280 osoba se uključilo u ovu donatorsku akciju, a najvisu donaciju dobili smo od načelnika općine Čapljina Smiljana Vidića koji je na nas račun odobrio uplatu od 5000 KM. Objekat je u zavr&scaron;noj fazi, radi se jo&scaron;&nbsp;na elektro i vodo instalacijama&nbsp;- ispričao nam je jedan od inicijatora ove akcije i izgradnje gasulhane u Čapljini, Alen Jazvin.

Osim njega kao inicijatore i pokretače ovog za Čapljince važnog projekta treba pomenuti Samira &Scaron;ehovića i Ethema Saldu .

Novac se donirao od građana Capljine koji su rasuti od Srebrenice, Stoca, Ljubu&scaron;kog, Amerike, Australije, Austrije, Norve&scaron;ke, Njemačke, Danske, &Scaron;vicarske, &Scaron;vedske&hellip;

- Gradnja se privodi samom kraju, a ono sto je Čapljincima jo&scaron;&nbsp;potrebno je hladnjača (komora) u sklopu samog objekta. Siguran sam da ćemo i to brzo rije&scaron;iti zahvaljujući&nbsp;ljudima, na&scaron;im dragim Čapljincima koji bez obzira gdje žive i rade ne zaboravljaju njihov grad koji leži na četiri prelijepe rijeke&nbsp;- rekao nam je Samir &Scaron;ehović. 
&nbsp; 
&nbsp;

Odličan odziv građana

Za izgradnju gasulhane u Čapljini najveća donacija načelnika Vidića

Mada je 90-setih godina pro&scaron;log stoljeća, kada su Bosanci i Hercegovci tražili luku spasa pod evropskim nebom, &Scaron;vicarska bila gotovo nedosanjani san za sve njih, Tuzlak Avdo Zečević&nbsp;je ipak uspio da se nađe&nbsp;u Bazelu, zajedno sa svojom familijom i ubrzo postane omiljen i ugledni biznismen u ovom gradu.

Jo&scaron; prije rata Avdo je živio i radio u Dubrovniku kao ugostitelj, a to isto je nastavio raditi i u &Scaron;vicarskoj i vrlo brzo stvorio jedno poslovno carstvo.

- To je jedino &scaron;to znam da radim i mislim da&nbsp; to znam dobro da radim. U početku sam radio i sakupljao novac da krenem u samostalni biznis i od u&scaron;teđevine kupio sam hotel. Kao i&nbsp; svugdje u početku je to bilo te&scaron;ko. Danas je to druga priča. Uključena mi je čitava familija, supruga Safeta i troje odrasle djece, koji i pored obaveza u hotelu i studiraju. Ja sam prezadovoljan - kaže nam Avdo Zečević.

Hotel &quot;Wilden Mann&quot; u Bazelu, sa svim pratećim objektima-sobama, restoranom, salama za&nbsp; razne svečanosti,&nbsp; a posebno s poznatom kuhinjom gdje se nalaze i specijaliteti iz Bosne i Hercegovine, postao je okupljali&scaron;te svih u ovom dijelu &Scaron;vicarske, posebno osoba s prostora biv&scaron;e Jugoslavije.

- Najbrojniji i moji gosti su &Scaron;vicarci, koji obožavaju na&scaron;a, a i njihova jela. Ja pravim i svadbe, bosanska i druga sijela, zabave raznih sadržaja i nemam za to nikakvih neprilika. Čak su me ovde &Scaron;vicarci, koji znaju na&scaron;e prilike, upravo zbog raznolikosti gostiju prozvali &bdquo;mali Tito&quot;, a na&scaron;i su to prihvatili - pomalo u &scaron;ali priča nam Avdo.

Iako je Avdo jedna vrsta jugonostalgičara, to ga nije omelo da postane član džemata u Bazelu koji broji 450 članova i njihov je najaktvniji član.

Bilo kakva humanitarna akcija, pomoć&nbsp; ili bilo &scaron;ta, Avdo Zečević je među prvima. Zbog svega toga, prije nekoliko dan dobio je od džemata skupocjeni &scaron;vicarski sat na poklon.

<img alt="avdo-4" src="/media/old/589307c8-f600-42f9-b0c5-74d80a0a0a64-avdo-4.jpg" title="avdo-4" />

Od džemata dobio skupocjeni &scaron;vicarski sat na poklon

Avdo Zečević s uspio snaći u Bazelu

Kako je Tuzlak u Švicarskoj postao "mali Tito"

Na malonogometnom tradicionalnom turniru koji se održava svake godine u jednoj od ljep&scaron;ih dvorana u okrugu grada Frankfurta, u gradiću Sulzbach am Taunus, učestvovalo je 16 ekipa. Organizator i domaćin turnira bila je ekipa &ldquo;Eichwald Sulzbach&rdquo; s kojom Bosna iz Frankfurta redovno igra prijateljske utakmice&nbsp; 
&nbsp;

<img alt="bosna4" src="/media/old/588f4067-ddf4-44f5-a0b5-28f80a0a0a64-bosna4.JPG" title="bosna4" /> 
S obzirom da se ekipa Bosne nalazi u intezivnim pripremama za drugu polusezonu i da su planirali dan kasnije, odigrati prijateljsku ili pripremnu utakmicu, trener Senad Mujakić odlučio je poslati drugu postavu &scaron;to ne znači da je turnir smatrao manje važnim. To potvrđuje i zalaganje ekipe kao i uspjeh, tako da će narednoj godini ekipa Bosne poku&scaron;ati da odbrani titulu. Do tada će se pokal čuvati na posebnom mjestu u prostorijama BKC-a.

Bosna je kao &scaron;to rezultati pokazuju, vrlo ubjedljivo osvojila prvo mjesto u grupi, gdje je jedino protiv ekipe Eschborna s minimalnom razlikom od jednog gola pobijedila.

U četvrfinale su momci u&scaron;li odlučno i &ldquo;razbili&rdquo; su ekipu Riedberga sa 6:1.

Zatim je &nbsp;uslijedila te&scaron;ka utakmica protiv ekipe Schwalbacha koja je pružila jak otpor. Ipak, Bosna je slavila zasluzeno s minimalnih 1:0

U finalu je golgeter Bosne, Emir Drino eksplodirao, te sa tri fantastična gola u četiri minuta &scaron;okirao protivničku ekipu. Drino je sa 8 golova bio i najbolji strijelac turnira koji je inače u pro&scaron;losti nastupao i u Premijer ligi BiH, zatim u 1. ligi FBiH i u Austriji, prije nego &scaron;to je na početku ove sezone do&scaron;ao da živi i radi u Offenbachu te se pridružio Bosni.

Ekipa Zeilsheima inače pro&scaron;logodi&scaron;nji pobjednik ovog turnira, brzo se vraća u formu i smanjuje na 3:1. Nakon toga slijedi velika borba na terenu gdje Bosna uspijeva da odbrani rezultat i zasluženo bez izgubljene utakmice sa &scaron;est pobjeda osvaja ovaj prestižan malonogometni turnir. 
&nbsp;

<img alt="bosna" src="/media/old/588f406f-906c-403c-8f40-29170a0a0a64-bosna.JPG" title="bosna" /> 
Napomenut ćemo da je Bosna iz Frankfurta u ovom pripremnom ciklusu nastupila na jos dva malonogometna turnira.

U Neu-Anspachu su u konkurenciji sa 20 ekipa osvojili visoko drugo mjesto, gdje su u finalu od viserangirane ekipe Oberrada izgubili tek u produžecima.

Zatim su na turniru ekipe Merzhausena gdje je nastupilo 15 ekipa osvojili 5. mjesto.

<img alt="bosna2" src="/media/old/588f4076-a0e8-48d3-994b-28f80a0a0a64-bosna2.JPG" title="bosna2" /> 
&nbsp; 
Sada se ekipa Bosne nalazi na pripremama za drugu polusezonu koja započinje 25. februara utakmicom protiv ekipe FC Fauerbacha na domaćem terenu. 
&nbsp; 
S obzirom da se ekipa Bosne nalazi na 12. mjestu tabele Gruppenlige predsjedni&scaron;tvo kluba je imalo mnogo posla oko pro&scaron;irenja kadra i podizanja kvaliteta. Ipak trud se isplatio te su se Bosni priključili igrači: Esmir Omerović, Edin Omanović, Teodor Cortinel, Alexandru Panainte, Kemal Pita, Michele Burgio i Admir Kapetan. 
&nbsp;

<img alt="bosna3" src="/media/old/588f407c-3b28-44a3-a706-28c80a0a0a64-bosna3.JPG" title="bosna3" /> 
Vrijedi jo&scaron; spomenuti da je ekipa Bosne iz Frankfurta najvi&scaron;e rangirana ekipa bosanske dijaspore i da ove godine slavi 25 godina postojana.

Za Bosnu iz Frankfurta na ovom turniru su igrali: Semir Kurtović, Emir Drino, Matej Rugle, Adis Pita, Michele Burgio,Teodor Cortinel i Kemal Pita.

 
&nbsp;

Uspjeh bh. kluba

Bosna iz Frankfurta bez poraza osvojila turnir

U prostorijama&nbsp;generalnog konzulata BiH&nbsp;u bavarskoj prijestolnici Minhenu sinoć je organizovan novogodi&scaron;nji&nbsp;prijem&nbsp;za uspje&scaron;ne Bosance i Hercegovce&nbsp;iz privrede, kulture, sporta i drugih oblasti&nbsp;za tri njemačke pokrajine - Bavarsku, Saksoniju i Tiringiju.

Ambasada Bosne i Hercegovine iz Berlina,&nbsp;zajedno sa generalnim konzulatom iz Minhena, bila je domaćin&nbsp;preko 70 uspje&scaron;nih bh. privrednika.

Prijemu su prisustvovali&nbsp;gotovo kompletan diplomatski hor&nbsp;BiH u Njemačkoj, na čelu sa ambasadorom&nbsp;Željkom Janjetovićem,&nbsp;generalnom konzulom u Minhenu Rusmirom Tihić-Kadrić, Dževadom &Scaron;aldićem, generalnim konzulom u&nbsp;Frankfurtu, te&nbsp;osobljem konzulata iz &Scaron;tutgarta.

<img alt="20170122-183030" src="/media/old/5885e84c-a64c-409a-94a7-53d20a0a0a64-20170122-183030.jpg" style="height: 820px; width: 659px;" title="" />

Skup je&nbsp;otvorila Rusmira Tihić-Kadrić pozdraviv&scaron;i sve goste, kazav&scaron;i kako se u Njemačkoj trenutno nalazi oko 250.000 bh. građana,&nbsp;od kojih jo&scaron; 170.000 ima bh. paso&scaron;.

Samo u Bavarskkoj ima&nbsp;64.000 bh. građana.&nbsp;Isto tako, kazala je kako bh. dijaspora godi&scaron;nje unese&nbsp;novaca u vrijednosti 10-15 posto ukupnog dru&scaron;tvenog proizvoda i da se te činjenice ne smiju zanemariti.

-&nbsp;Mi smo ovdje zbog vas&nbsp;i vi ste najbolji ambasadori BiH, jer na&scaron;i mandati su kratki a vi ostajete.&nbsp;Ne može niko potcjeniti značaj koji ima dijaspora za državu BiH -&nbsp;istakao je&nbsp; ambasador Janjetović, uputiv&scaron;i&nbsp;posebnu zahvalnost&nbsp;generalnom konzulu&nbsp;Dževadu &Scaron;aldiću, kojem uskoro ističe mandat, za sve ono &scaron;to je uradio posljednje četiri godine i za svih 45 godina otkako je u Njemačkoj za državu BiH.

I Tihić i Janjetović zahvalnost su posebno uputili i&nbsp;na&scaron;em proslavljenom&nbsp;reprezentativcu Zvjezdanu Misimoviću, koji je zajedno sa suprugom prisustvovao prijemu.

Nakon kratkog&nbsp;izlaganja,&nbsp;druženje je nastavljeno&nbsp;uz zakusku skoro do&nbsp;ponoći, gdje su se razmjenjivala mi&scaron;ljenja,&nbsp;uspostavljani novi kontakti i sl. Zaključak je da ovakvih druženja treba biti i vi&scaron;e i če&scaron;će.

<img alt="20170122-181151" src="/media/old/5885e83d-0ed8-490d-8496-53950a0a0a64-20170122-181151.jpg" style="height: 494px; width: 659px;" title="" />

- Ovo je&nbsp;jedna dobra ideja, samo je treba provoditi če&scaron;će u djelo,&nbsp;jer nama trebaju ovakva i slična okupljanja iz&nbsp;vi&scaron;e razloga - rekao nam je&nbsp;privrednik&nbsp;Jens Ceriba&scaron;ić.

Istog mi&scaron;ljenja su bili Munib Salkanović, dr. Omerović, dr. Ana Međugorac i drugi.

Jedan dio uglednih privrednika i biznismena&nbsp;poput Stjepana Čuljka, dr. Ninkovića,&nbsp;Muamera Jarovića, Elvisa Hodžića, Ahmeda Hamzića&nbsp;i drugih&nbsp;nije se odazvao zbog poslovnih obaveza.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;

Skup održan u prostorijama generalnog konzulata BiH

Minhen: Bh. biznismeni i Zvjezdan Misimović na novogodišnjem prijemu Ambasade BiH

U glavnom bavarskom gradu Minhenu&nbsp;održana je manifestacija povodom četvrte godi&scaron;njice osnivanja KUD &quot;Bosančica&quot; koju su organizovali članovi tog Kulturnog dru&scaron;tva zajedno sa simpatizerima.

<img alt="img-6802" src="/media/old/58849561-18e4-4839-bb3a-5bc20a0a0a64-img-6802.JPG" title="img-6802" />

Učesnici manifestacije

Vi&scaron;e od 800 Bosanaca i Hercegovaca&nbsp;uživalo je punih sedam sati u raznim koreografijama Kulturno umjetničkih dru&scaron;tava &quot;Bosančice&quot;,&nbsp;&quot;Ljiljani&quot; iz Minhena, KUD Obrazovnokulturnog centra&nbsp;iz Gračanice koji su do&scaron;li kao&nbsp;specijalni gosti te Elvira Rahić estradna umjetnica.&nbsp;

U prvom dijelu programa&nbsp;smijenjivali su se&nbsp;folklorne grupe, a sve vrijeme publika je&nbsp;u Minhenu, željna ovakvih manihestacija &nbsp;stajala je na nogama i &nbsp;aplauzom nagrađivala svaki potez.

<img alt="img-6797" src="/media/old/5884955b-ffc4-42c0-8008-5bc20a0a0a64-img-6797.JPG" title="img-6797" />

Organizatori manifestacije za Elvirom Rahić

Manifestaciji su prisustvovali i članovi&nbsp;generalnog konzulata BiH iz Minhena na čelu sa konzulicom Rusmirom Tihić - Kadrić&nbsp; kojoj je uručena i zahvalnica za podr&scaron;ku ovakvim manifestacijama, Haris Halilović biv&scaron;i generalni konzul BiH u Stutgardu,&nbsp;a sada predsjednik&nbsp;Saveza Bosanskih dopunskih &scaron;kola u Dijaspori koji je u svom&nbsp; obraćanju pozvao sve&nbsp;roditelje djece da upisuju svoju djecu rekav&scaron;i da smo bez jezika, odnosno identiteta niko i ni&scaron;ta.

U drugom dijelu programa nastupila je bh. pjevačica Elvira Rahić koja punih sedam godina nije nastupala u Minhenu.

Njenim izlaskom&nbsp;na scenu bio je znak da se Bosanci i Hercegovci uhvate u kolo koje nije prestajalo do dva sata iza ponoci. Elvira im se odužila na najbolji način, svojim hitovima.

Na kraju programa&nbsp;uručene su i zahvalnice pojedincima&nbsp; kao i sponzorima&nbsp; manifestacije.

- Prije svega drago nam je da se odazvao veliki broj na&scaron;ih građana. Da smo imali jo&scaron; ovoliku salu bila bi prepuna i ubuduće moramo o tome vi&scaron;e razmi&scaron;ljati.&nbsp;Vjerujemo da su svi nakon ovoga oti&scaron;li kućama&nbsp;sretni i veseli &scaron;to je i cilj&nbsp; ovakvih druženja -&nbsp;istakli su organizatori i nosioci aktivnosti KUD &quot;Bosančica&quot; Senad Mu&scaron;ić,&nbsp;Sanel Fazlić,&nbsp;Elvir Grozdanić, Aida Mehić,&nbsp; Senada Hadzić&nbsp;i Almir Hotić.

Bh. manifestacija u Minhenu

KUD "Bosančica" obilježila četvrtu godišnjicu: Više od 800 posjetilaca uživalo u tradicionalnoj muzici i plesu

U znak sjećanja na rahmetli Muju Hodžića, jednog od osnivača bosanskohercegovačkog&nbsp;kulturnog centra Sloga Wiltz u Luksemburgu,&nbsp;proteklog vikenda održan je 6. Memorijalni turnir u malom fudbalu.

<img alt="sloga-iz-wiltza" src="/media/old/5874a191-d9f4-42bf-a53f-3ab50a0a0a64-sloga-iz-wiltza.jpg" title="" />

Ekipa&nbsp;Sloge&nbsp;Wiltz

Na ovom eminentnom takmičenju učestvovalo je 16 ekipa, prikazan je odličan futsal, a&nbsp;brojni gledaoci uživali su u majstorijama haklera iz vi&scaron;e zemalja koji žive i rade u Luksemburgu.

<img alt="pehari-za-najbolje" src="/media/old/5874a18e-87ec-43d1-81a9-3ab50a0a0a64-pehari-za-najbolje.jpg" title="" />

Pehari za najbolje

Najbolji fudbal prikazali su domaćini, tim Sloge iz Wiltza, koja je&nbsp;finalu savladala&nbsp;ekipu Je Suis Aleppo.

<img alt="najmladja-ekipa-chillenos" src="/media/old/5874a188-5074-4590-9e9e-3a950a0a0a64-najmladja-ekipa-chillenos.jpg" title="" />

Najmlađa ekipa Chillenos

Za najboljeg fudbalera progla&scaron;en je 17-godi&scaron;nji Ajdin Bijelić, inače reprenzentativac&nbsp;U17&nbsp;selekcije Luksemburga, dok je pehar za najboljeg&nbsp;golmana oti&scaron;ao u ruke nesavladivog Marija Pecirepa.

<img alt="mario-pericep-najbolji-golman" src="/media/old/5874a183-50d0-4c50-a530-3a950a0a0a64-mario-pericep-najbolji-golman.jpg" title="" />

Mario Pericep: Najbolji golman

Inače, turnir je imao i humanitarni karakter, jer je kompletan prihod oti&scaron;ao u Fond kulturnog centra Sloga Wiltz za stipendiranje sudenata u Bosni i Hercegovini.

<img alt="ajdin-bijelic-najbolji-igrac" src="/media/old/5874a181-019c-4a6d-b77a-3a950a0a0a64-ajdin-bijelic-najbolji-igrac.jpg" title="" />

Ajdin Bijelić: Najbolji igrač

Na takmičenju učestvovalo 16 ekipa

Luksemburg: Sloga Wiltz pobjednik 6. Memorijalnog turnira u malom fudbalu

Džematlije iz Bo&scaron;njačkog kulturnog centra Frankfurt, ukupno njih 31, otputovali su za Mekku i Medinu zbog obreda umre. To je do sada najveći broj džematlija i osoba koji su krenuli da posjete to sveto mjesto, koji potječu iz jednog džemata, a u okviru Islamske zajednice Bo&scaron;njaka u Njemačkoj.

BKC Frankfurt je zbog same pripreme i dobre organizacije organizirao seminar na temu Umra.

Prisutnima je predstavljeno sve &scaron;to je vezano i bitno za ovaj jedan od najljep&scaron;ih i najdražih putovanja svakog vjernika. Na seminaru su prezentirane informacije, počev od pripreme za put, putovanja do svetih mjesta, boravka u Saudijskoj Arabiji pa do pravila i propisa vezanih za obrede umre.&nbsp;

BKC-grupu sačinjavaju većinom kompletne porodice koje su se odlučile za ovaj korak, pa je tako najmlađi član umra-tima Velid Musić sa samo pet godina, a najstariji sa 70. godina je Sakib Hodžić. Prije par godina bio je jedan slučaj da na umru iz jedne porodice putuju tri genaracije zajedno, &scaron;to je vjerovatno jako rijetko sresti na ovim, ako ne i na &scaron;irim prostorima.

Na aerodromu u Frankfurtu predstavnici BKC-Frankfurt ispratili su &nbsp;svoje džematlije. Lijepih želja i dova se čulo na sve strane, a nisu ni suze radosti izostajale, kako onima koji putuje, tako ni kod onih koji su ostali u Frankfurtu.&nbsp;

Direktan let iz Frankfurta vodi preko Kaira za Medinu. Nakon boravka u Medini putuje se za Meku radi obavljanje umre i po planu se BKC, džematlije se 4. januara vraćaju u Frankfurt.&nbsp;

&nbsp;

Lijepih želja i dova se čulo na sve strane

FRANKFURT: Na umru otputovao 31 džematlija

Pro&scaron;le nedjelje u Antwerpenu u Belgiji održan je treći po redu humanitarni malonogometni turnir u organizaciji kluba BH Ljiljani.

Sva sredstva od ovoga turnira bit će uplaćena za unapređenje sporta u BiH.

Prethodne dvije godine sredstva su donirana fudbalskim klubovima iz Djurdjevika (Omladinac) i Bosanske Krupe (Jezerski) a naredne godine bit će donirana za Karaulu.

Na turniru je učestvovalo 18 ekipa iz Belgije i Holandije, među njima i profesionalni fudbaleri Senad Karahmet koji nastupa za Mladost Doboj-Kakanj te Dženan Zaimović koji je trenutno član Travnika.

U finalu su igrali reprezentacija bh. dijaspore u Belgiji te Stuivenberg iz Antwerpena, a na kraju je slavila reprezentacija dijaspore. Naredni ovakav turnir održat će se 13. maja naredne godine.

U organizaciji kluba BH Ljiljani

U Antverpenu održan humanitarni turnir

Već vi&scaron;e od 20 godina u njemačkom gradu Hanau postoji i uspje&scaron;no radi Kulturno sportska zajednica BiH. Kroz tu zajednicu pro&scaron;li su mnogi Bosanci i Hercegovci, jedni su uz nju starili, a drugi su se sa njom rađali. Zbog toga se i tradicija i postojanje te zajednice prenosi sa koljena na koljeno, sa generacije na generaciju.

- Oduvijek nam je želja bila da se na&scaron;a KSZ ne ugasi, pa tako pri njoj imamo dosta sekcija koje privlače omladinu i djecu, a prije svega tu mislim na folklorne sekcije koje vodi Suanita Muhić. Tu je na&scaron; fudbalski klub koji se uspje&scaron;no takmiči u ligi grada Hanau-a. Imamo jako mnogo aktivnih članova, ali i onih koji su uz nas i koji nas podržavaju. Imamo odličnu saradnju sa klubovima i zajednicama iz susjednih gradova Frankfurt, Offenbach, Mannheim... Dva do tri puta godi&scaron;nje organizujemo na&scaron;a druženja uz poznata imena bh. estrade, tako da je i to jedan vid finansiranja kluba, ali isto tako održavanje pomažu i sponzori. Mi smo prije par mjeseci preselili u nove prostorije koje smo morali upotpunosti renovirati, ali i to je sada iza nas. A ispred nas su nove obaveze i planovi za 2017. godinu - rekla nam je predsjednica kluba Elvira Muminović.

<img alt="elvira-muminovic-i-aldino" src="/media/old/585a5016-f62c-4050-9c38-41c30a0a0a64-elvira-muminovic-i-aldino.JPG" title="elvira-muminovic-i-aldino" />

Elvira Muminović i Al Dino

Počasni gost njihovog posljednjeg druženja u 2016. godini bio je i generalni konzul BiH u Frankfurtu Dževad &Scaron;aldić čiji se mandat bliži kraju.

- Protekle godine bile su turbulentne, ali se dosta toga i uspje&scaron;no odradilo. Oduvjek sam bio za to da se moraju održavati dobri odnosi sa klubovima i zajednicama, a zajednica BiH iz Hanaua je primjer dobrog, zajedničkog i uspje&scaron;nog rada - rekao je &Scaron;aldić.

U muzičkom dijelu programa nastupio je popularni Al Dino i njegova koleginica, nekada&scaron;nja ucesnica Zvezda Granda Naida Be&scaron;lagić iz Visokog.

Predstavili su se i najmlađi članovi KSZ BiH Hanau, prvo polaznici &scaron;kole na bosanskom jeziku sa učiteljicom Ćamkom Ćanić, pa onda i najmlađi članovi folklorne sekcije.

Jedan od starijih članova zajednice Sead Talić bio je sretan &scaron;to je na jednom mjestu &nbsp;mogao da vidi sve generacije jer, kako nam reće, KSZ BiH Hanau ostaje i dalje da živi, radi i postoji u rukama generacija koje tek dolaze.

&nbsp;

&nbsp;

Na otvorenju Oktober festa i zastava BiH

Kulturni festival nacija u Ofenbahu: Društva i udruženja predstavili Bosnu i Hercegoviu posjetiocima

"U tuđoj avliji s Osmanom Džihom": Gost Jasmina Hostert, Sarajka koja juriša na Bundestag

Banjalučanin doktor Vahudin Zugor niže uspjehe na klinici u Kelnu

Bosanka gradonačelnica najbolje turističke destinacije u Švedskoj: Čisto sumnjam da ću se ikada vratiti u BiH

Anes Jarebica u 37. godini postao bokserski nokauter

FRANKFURT: Dnevno se izda i preko stotinu bh. pasoša

Za izgradnju gasulhane u Čapljini najveća donacija načelnika Vidića

Kako je Tuzlak u Švicarskoj postao "mali Tito"

Bosna iz Frankfurta bez poraza osvojila turnir

Minhen: Bh. biznismeni i Zvjezdan Misimović na novogodišnjem prijemu Ambasade BiH

KUD "Bosančica" obilježila četvrtu godišnjicu: Više od 800 posjetilaca uživalo u tradicionalnoj muzici i plesu

Luksemburg: Sloga Wiltz pobjednik 6. Memorijalnog turnira u malom fudbalu

FRANKFURT: Na umru otputovao 31 džematlija

U Antverpenu održan humanitarni turnir

KSZ HANAU Tradicija koja se prenosi s generacija na generaciju

Dijaspora

Na otvorenju Oktober festa i zastava BiH

Kulturni festival nacija u Ofenbahu: Društva i udruženja predstavili Bosnu i Hercegoviu posjetiocima

"U tuđoj avliji s Osmanom Džihom": Gost Jasmina Hostert, Sarajka koja juriša na Bundestag

Banjalučanin doktor Vahudin Zugor niže uspjehe na klinici u Kelnu

Bosanka gradonačelnica najbolje turističke destinacije u Švedskoj: Čisto sumnjam da ću se ikada vratiti u BiH

Anes Jarebica u 37. godini postao bokserski nokauter

FRANKFURT: Dnevno se izda i preko stotinu bh. pasoša

Za izgradnju gasulhane u Čapljini najveća donacija načelnika Vidića

Kako je Tuzlak u Švicarskoj postao "mali Tito"

Bosna iz Frankfurta bez poraza osvojila turnir

Minhen: Bh. biznismeni i Zvjezdan Misimović na novogodišnjem prijemu Ambasade BiH

KUD "Bosančica" obilježila četvrtu godišnjicu: Više od 800 posjetilaca uživalo u tradicionalnoj muzici i plesu

Luksemburg: Sloga Wiltz pobjednik 6. Memorijalnog turnira u malom fudbalu

FRANKFURT: Na umru otputovao 31 džematlija

U Antverpenu održan humanitarni turnir

KSZ HANAU Tradicija koja se prenosi s generacija na generaciju