Bosanka Seida Zečić iz Velike Kladuše u Ameriku je otišla davne 1999. godine. Tada je počela da živi svoj američki san, koji traje pune 24 godine. Seidu smo sreli u njenom rodnom gradu, u koji uvijek dolazi s radošću i svake godine. Danas je Seida vlasnica renomiranog restorana u Arizoni u kojem se služi isključivo bosanska hrana.<h2>Sponzor djeci</h2>- Kada sam stigla u Ameriku, prvo sam otišla u veliki diskont, ne s prehranom, već gdje se mogu nabaviti razni alati za gradnju kuće. Kada sam sve to vidjela, prvo što sam pomislila je “ko ovdje ne uspije, može samo da se ubije”. Odlučila sam da sama pokrenem neki biznis, jer nisam željela da radim za bilo koga za neku satnicu. Mada sam žena, nikada u životu nisam voljela da kuham, spremam jela, ali sudbina je drugačije odlučila. Otvorila sam restoran s isključivo bosanskom kuhinjom, kod mene se ni jaje na američki način ne može dobiti. A, 2013. godine od grada sam dobila certifikat za najbolje somune. Imam nekoliko zaposlenih, sve vrijeme sam sama spremala jela, a sada imam još jednu ženu koja sa mnom kuha, te koja će, možda, i preuzeti restoran „Old Town Sarajevo“. Ja jesam rođena u Velikoj Kladuši, ali Sarajevo je zaštitni znak BiH - ispričala nam je Seida.Bosanska jela bila su servirana i u Senatu Vlade SAD.- Bila sam sponzor za nezbrinutu djecu i tada sam dobila dobru preporuku. Prvo su me jedno vrijeme promatrali, kontrolisali ko sam i šta sam. Onda su odlučili da za 200 američkih senatora pripremim jela, i to je zaista bio vrh moga dostignuća u Americi. Da sada umrem, ne bi mi bilo žao. Na jelovniku su bila samo jela iz BiH, od sarmi, raznih pita, punjenih paprika, sogan dolme, do somuna, baklave...<h2>Sve ću da rasprodam</h2>Iako je uspjela u Americi, njeni planovi su da se sljedeće godine definitivno vrati u Bosnu i Hercegovinu.- Želim da, ipak, svoje kosti ostavim u mojoj zemlji. Sve ću da rasprodam, a restoran ću da prodam samo Bosancu, jer želim da naša kultura i dalje ostane i nastavi da živi u Arizoni. Kroz taj restoran prošlo je mnogo naše djece koja su danas uspješni doktori, biznismeni u Americi, a to je jedan divan osjećaj. Bosancu ću za manje novca prodati restoran nego bilo kome drugom. Nisam udata, nemam djece, ali sretna sam. Živjela sam i proživjela svoj američki san, koji je bio baš onako po mom izboru. U Velikoj Kladuši imam kuću, kuću na moru. Po povratku neću više ništa da radim, osim humanitarno. Voljela bih pomagati djeci, mladim talentiranim ljudima, da završe škole, fakultete i da stanu na svoje noge. Želim da sve što sam zaradila u Americi ostavim u BiH.<h2>Pomaže džamije i crkve</h2>Seida nam je otkrila da je restoran opremljen u orijentalnom stilu, poput Baščaršije, a osim naših ljudi, najviše joj dolaze Amerikanci koji su oduševljeni bosanskom kuhinjom.&nbsp;- Taj moj restoran za naše ljude je na samom početku bio Bosna u malom. Ja sam u taj biznis krenula bez znanja engleskog jezika. Nikada se nisam uzdizala, pomažem kako džamije, tako i crkve. Spremna sam bila pomoći svima kojima je pomoć bila potrebna. Moje srce je veliko, što se kaže, pravo bosansko.&nbsp;

Kod mene se ni jaje na američki način ne može dobiti

Seida Zečić iz Velike Kladuše je "preko bare" ostvarila svoj životni san: Bosanka kuha i za Američki senat

Životni put je Sanelu Zekić iz Sjenice vodio na sve četiri strane svijeta. Riječ je o izuzetno uspješnoj ženi, koja je svu svoju energiju uložila u to da bude uspješna. Njena posljednja adresa je u Frankfurtu, u Njemačkoj. Tu je Zekić otvorila butik, ali ne onaj s modernom uvezenom robom iz ko zna koje države.<h2>Tužna sudbina</h2>Sanela je odlučila da bude unikatna. Otvorila je jedinstven butik s narodnim nošnjama iz svih krajeva nekadašnje Jugoslavije, među kojima su i specifične vjenčanice.- Ovim poslom se bavim od osamnaeste godine, a sa 23 sam otvorila svoju prvu krojačku radnju. Bilo je to u Kosovskoj Mitrovici. Moja sudbina je, koliko interesantna i zanimljiva, toliko i tužna. Selila sam se iz grada u grad. Svojevremeno sam živjela na Kosovu, pa sam zbog rata otišla u Novi Pazar, a potom je došla pandemija zbog koje sam preselila u Frankfurt – kazala nam je Zekić.Zašto baš Frankfurt?- Prije svega, u tom gradu imam mnogo klijenata, poslovnih saradnika, općenito iz svih krajeva Njemačke. Frankfurt je bio opcija i zbog velike povezanosti s ostalima, a iz tog grada sam se htjela nakon pandemije opet vratiti u Novi Pazar, jer i tamo imam svoje radnje. Početkom pandemije koronavirusa imala sam ih čak pet, ali sam ih morala sve staviti pod ključ. Najviše klijenata imala sam iz Njemačke, kojima moje ime i moj zanat mnogo znače, pa sam zbog toga i došla u Frankfurt. U tom gradu sam završila vizu, papire i, evo, ostvarila još jedan svoj san, a to je otvaranje salona „Sanela“.

Otkud ljubav prema narodnim nošnjama?- Ja sam tradicionalna žena, volim sve što u svom imenu ima prefiks tradicionalno, a narodne nošnje to jesu - naša tradicija. Na neki način, naša identifikacija, posebno u dijaspori. Nikada nisam razmišljala da otvorim butik i krojačke radnje s nekom drugom vrstom garderobe, jer sebe vidim samo u ovom svijetu - održavanja naše cjeline i tradicije. I moj kćerka Selma se bavi ovim poslom, na nju sam prenijela ovu ljubav, ali ona je ostala u Novom Pazaru.<h2>Svjestan rizik</h2>Ko se bavi kreacijama?- Mi to sami radimo, dimije su tradicionalne, ali smo na jedan decentan način kompletnu nošnju malo modernizovali. Koristimo različite vrste materijala, nekad čipku, nekad saten. Ne možemo mnogo da promijenimo, jedino vez ili neke sitnice. U ovim prostorijama imat ćemo i pogon za kreiranje, šivanje, odnosno za proizvodnju. Materijal za proizvodnju najviše dobivam iz Dubaija.

Jeste li strahovali prilikom upuštanja u ovaj projekt u Frankfurtu?- Ne znam zaista šta da odgovorim. Prije pandemije, kako sam rekla, imala sam pet radnji, sedam osiguranih radnika, plaćala pet kirija. U Frankfurt sam došla bez ičega, a sada sam tu gdje jesam. Strah je bio prisutan, ali sam svjesno riskirala.<h2>Pozitivni šok</h2>Jedno kulturno-umjetničko društvo u Frankfurtu posebno ju je oduševilo.- Ovom prilikom bih spomenula DBHKV „Sevdah“ iz Frankfurta, koji su mi nedavno, kada im je gostovala pjevačica Elvira Rahić, priredili divno i nezaboravno iznenađenje. Bila sam u pozitivnom šoku, a ovom prilikom im se od srca zahvaljujem, posebno njihovim ženama koje su divne – istakla je Zekić.<h2>Među 30 najuspješnijih poduzetnika</h2>Sanela Zekić je 2015. godine bila među 30 najuspješnijih poduzetnika u Srbiji, prva je bila u Sandžaku, tako da joj je u posjetu dolazila i delegacija iz Beograda, predvođena ministricom Zoranom Mihajlović i ministrom Rasimom Ljajićem.Zekić nam je otkrila da nije imala podršku, sve je stvorila sa svojih deset prstiju, pa se danas ponosi sobom.

Krojačkim poslom se bavi od osamnaeste godine, a sa 23 je otvorila svoju prvu radnju u Kosovskoj Mitrovici

Sanela Zekić, od krojačice do uspješne poduzetnice: Zaludjela Nijemce butikom narodnih nošnji

Sarajevski ćevapčići zamirisali su ove godine i u češkoj prijestonici Pragu otkako su početkom godine pravu bosansku ćevabdžinicu "Balkanske tajne" otvorili Sarajlije Miralem i Vesna Rugovac. Kako vlasnici ćevabdžinice kažu za Fenu, ideja za otvaranje ćevabdžinice se javila još davno.- Prije 11 godina smo došli u Prag. Morali smo da se naviknemo na novi život. Sve je bilo drugačije, način života, sredina a najviše hrana. Svakim danom sve više se javljala želja za našim tradicionalnim jelima, što se u Pragu nije moglo naći - pričaju Miralem i Vesna.Iz godine u godinu se sve više javljala želja da otvore ćevabdžinicu gdje bi prenijeli bosanski duh i omogućili ljudima iz bivše Jugoslavije da uživaju u tradicionalnom ambijentu, originalnom sarajevskom ćevapu i bosanskoj kafi.- Što se tiče lokalnog stanivništva, oduševljeni su! Upoznati su sa ljetovanja iz Hrvatske šta su ćevapčići, pljeskavica, baklava. Skoro 30 posto naših gostiju su Česi - kažu njih dvoje.Vlasnici meso za ćevape nabavljaju u Austriji jer je kvalitetnija roba, a sve se pravi u Pragu. Osim ćevapa, gosti mogu probati pjeskavice, sudžukice, piletinu, a vlasnici planiraju prošriti asortiman proizvoda, ali i poslovanje - otvoriti još jedan restoran.

Sve je bilo drugačije, način života, sredina a najviše hrana, navode Miralem i Vesna

Sarajevski ćevapi zamirisali u Pragu: Česi oduševljeni!

Inicijativa BiHDC (Bosnian Diasporic Conference) objavila je uspješan završetak osme konferencije bosanske dijaspore, održane od 19. do 21. maja u Austinu (Teksas). Konferencija je okupila 130 sudionika većinom iz Sjeverne Amerike ali i cijelog svijeta, a njen glavni tematski fokus bio je "Dinamični krajolici: Gajenje održive promjene".Na svečanom otvaranju konferencije, bosansko-američka novinarka Riada Asimović Akyol istaknula je važnost slobodnog novinarstva i životnih iskustava u pripovijedanju priča. Naglasila je bitnost autentičnosti u stvaranju značajnih razgovora unutar bosanskohercegovačke dijaspore.<h2>Poslovne i investicijske prilike</h2>Prva panel diskusija konferencije bila je posvećena poslovnim i investicijskim prilikama za bosansku dijasporu. Dobrila-Boba Vukmanović iz USAID-a predstavila je program "Diaspora Invest" koji podržava poslovne mogućnosti za dijasporu.Vukmanović je istaknula kako dijaspora donosi bogatstvo iskustava i ideja iz svojih zemalja odredišta u Bosnu i Hercegovinu te naglasila koliko su te vrijednosti važne za razvoj zemlje. Predstavnici kompanije Authority Partners, Dino Bešlić i Nura Eston, govorili su o potencijalu IT sektora za zaustavljanje "odliva mozgova" i razvoju ljudskog kapitala, dok je Nedžad Lomigora iz Falcon Venture Partners govorio o nedovoljno razvijenom sektoru poduzetničkog kapitala i prilikama u stvaranju startupova.<h2>Mentalno zdravlje i emocionalno izražavanje</h2>Umjetnici Amina Bajrović i Adis Halilović predstavili su svoje projekte koji se bave pripovijedanjem priča (storytelling) i upotrebom umjetnosti za poticanje mentalnog zdravlja i emocionalnog izražavanja.Konferencija se zaključila panelom o ekološkoj održivosti na Balkanu, na kojem su govorili Drilon Gashi iz kompanije Deloitte, Emir Nurkić Kačapor iz Institute for Development Impact (Institut za razvojne utjecaje) te Amir Memić iz kompanije Confluent Power.Sudionica konferencije Sabina Fidahić iz Washingtona D.C. i Tuzle izjavila je:&nbsp;- Ono što me najviše impresioniralo je strast koju naša zajednica pokazuje u osiguravanju svijetle budućnosti Bosne i Hercegovine. Izuzetno je važno da nastavimo voditi ovakve razgovore kako bismo pronašli rješenja koja će koristiti našoj zemlji u generacijama koje dolaze. Bila sam oduševljena da saznam o toliko izvanrednih inicijativa i prilika u koje se dijaspora može uključiti, a koje su sve rezultat velike strasti.<h2>Osjećaj izolacije</h2>Jedna od organizatora ovogodišnje konferencije, Azra Jakupović iz Denvera, Kolorada i Kevljana u BiH, tokom godina je ovu konferenciju podržala kao sudionica, prezenterka i sponzorica.- Kao Bosanka u dijaspori, uvijek sam osjećala povezanost sa svojom domovinom, ali i osjećaj izolacije. Konferencija bosanske dijaspore bila je mjesto na kojem sam se mogla povezati s drugim Bosancima iz cijelog svijeta, saznati najnovije vijesti i događaje u Bosni te podijeliti vlastita iskustva. Ova konferencija je zaista poseban događaj i zahvalna sam što sam dio toga.Konferencija Bosanske dijaspore u Austinu pružila je inspirativnu platformu za povezivanje, dijeljenje ideja i istraživanje prilika za razvoj Bosne i Hercegovine. Ova inicijativa BiHDC-a kontinuirano jača veze unutar dijaspore, omogućavajući sudionicima da doprinesu održivim promjenama i pozitivnom razvoju svoje domovine i zajednica dijaspore, saopćeno je iz USAID Diaspora Invest Project.

Okupilo se oko 130 sudionika većinom iz Sjeverne Amerike ali i cijelog svijeta

Bh. dijaspora okupljena u Teksasu oko ideje održivog razvoja BiH

USAID projekt “Diaspora Invest” i Američka trgovačka komora BiH danas su u New Yorku organizovali poslovni skup bosanskohercegovačke zajednice, okupivši lidere iz bh. privrede i uspješne poduzetnike te donosioce odluka u velikim korporacijama u SAD. Na skupu su predstavljeni mehanizmi podrške USAID-a ulaganjima i prijenosu znanja iz dijaspore, kao i aktivnosti AmChama u Bosni i Hercegovini.Događaj je otvorila Boba Vukmanović iz Misije USAID-a u Bosni i Hercegovini, nakon čega je Nedim Jahić iz USAID projekta „Diaspora Invest“ podijelio detalje prilika za podršku i uključivanju dijaspore u ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine.USAID kroz projekt 'Diaspora Invest' je uspostavio grant program za podršku mikro, malim i srednjim preduzećima, stvoreni su preduslovi za realizaciju uspješnog mehanizma podrške izvozu za bh. kompanije, mentorski program, ljetne prakse za mlade članove i članice dijaspore u domovini. Uz rad s jedinicama lokalne samouprave, te aktivnosti na polju pristupa finansijama u BiH, ovaj projekt je na sveobuhvatan način uključio bh. iseljeništvo u poslovne prilike u zemlji -poručili su iz USAID-a.- Posjeta Sjedinjenim Američkim Državama i susret s poslovnom zajednicom naše dijaspore su izuzetno važni za naš sektor. Mi smo okrenuti izvozu, tražimo partnere u inostranstvu i ovakvi susreti nam otvaraju neka nova vrata. Velika je stvar što nas naši ljudi u Njujorku prepoznaju kao potencijalne partnere svjetskim kompanijama ovdje i zato bh. privreda mora nastaviti na ovom putu i jačati svoju vidljivost - kazao je Rusmir Hrvić, direktor AS Holdinga i učesnik konferencije.O svom iskustvu investicija i važnosti povezivanja na panel-diskusiji su govorili Amina Karić (Authority Partners), Benjamin Tikvina (Inclusion Movement for BiH) i Selma Avdičević, stručnjak u oblasti finansija u SAD, s bogatim iskustvom u investiranju u SAD i u BiH.- Svi smo veoma svjesni svih prepreka s kojima se suocava investitor u BiH. Ovaj skup nam je dao priliku da razmijenimo rješenja - da nađemo puteve i vozila koja će nas dovesti do pozitivnih rezultata. Zadovoljstvo mi je vidjeti toliko stručnjaka na jednom mjestu fokusiranih na dobrobit bh. ekonomije - kazala je Selma Avdičević.Sabina Isak (Barclays), jedna od članica bosanskohercegovačke zajednice u Njujorku, koja je pomogla organizaciju događaja, izrazila je zahvalnost USAID-u na organizaciji konferencije.- USAID i Američka trgovačka komora BiH rade veliku stvar za našu zemlju. Današnji susret i razgovori su nam ukazali koliko je važno da gradimo i ulažemo u izgradnju poslovnog, edukativnog i društvenog partnerstva između lidera naše ekonomije i naše dijaspore. Ovo je danas historijski korak naprijed na tom putu - zaključila je Isak.Skup je bio prilika da se najavi uspostava Poslovnog savjeta bh. dijaspore (DiaBAC), ali i realizacija sveobuhvatnog programa mobilizacije stručnjaka za međunarodna tržišta iz dijaspore za posredovanje u izvozu roba i usluga iz BiH.- Sa sigurnošću možemo reći da je cjelokupna posjeta, ali i današnji skup, jedan od najvažnijih iskoraka ka našoj dijaspori, ali i tržištu SAD u ovoj godini kada je riječ o BiH. Ovo je samo početak i mi u Američkoj trgovačkoj komori, kao i naše kolege iz USAID projekta 'Diaspora Invest' ostajemo posvećeni da suštinski iskoristimo potencijal koji leži u našim ljudima ovdje - zaključio je Hamzić.

USAID i Američka trgovačka komora BiH rade veliku stvar za našu zemlju, kazala je Isak

Njujork: Poslovni skup bh. zajednice, stigli lideri iz bh. privrede i uspješni poduzetnici u SAD

Humanost naših građana nebrojeno puta pokazala se u teškim situacijama, a posebno se humanošću može pohvaliti naša dijaspora.Bosanci i Hercegovci u Austriji svjesni su da je potrebna pomoć ljudima u Unsko-sanskom Kantonu zbog poplava koje su zadesile Krajinu, te su naša udruženja na različite načine pokrenula akcije pomoći.<h2>"Narod Krajine nije sam"</h2>- Svi želimo pomoći na svoj način. U kontaktu sam s našim udruženjima, ali i uspješnim pojedincima koji složno poručuju narodu Krajine da nisu sami. Humanitarno udruženje "4 Life" pokrenulo je akciju "Mi smo uz Krajinu, budi i ti" i za samo 24 sata sakupilo je više od 47.000 eura. Oni su organizovali akciju prikupljanja sredstava za osiguravanje pitke vode i hrane stanovništvu Krajine, koje je pogođeno poplavama.Svi zainteresirani koji žele uplate mogu realizirati putem PayPal: <a href="https://www.paypal.com/paypalme/society4life">office@society4life.com http://paypal.me/society4life.</a><h2>Kutije za dobrovoljni prilog</h2>Račun "4 Life" u Austriji: IBAN - AT40 1860 0000 1044 9825 BIC - VKBLAT2L Verwendungszweck: Poplave u Krajini / Projekt 0089.Također, u prodavnici suhomesnatih proizvoda Ferhatović u 15. Bečkom Bezirku od petka 19. maja bit će postavljene kutije za dobrovoljni prilog, gdje će prikupljena sredstva biti uručena poplavljenom području USK - kaže Hurem Avdić, koji je počasni član naših brojnih bh. udruženja u Austriji.

 Humanitarno udruženje "4 Life" pokrenulo je akciju "Mi smo uz Krajinu, budi i ti"

Bosanci i Hercegovci u Austriji pomažu Krajini: Za 24 sata prikupili više od 47.000 eura

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić otvorio je 18. Svjetsko prvenstvo bosanskohercegovačke dijaspore u futsalu koje se održava prvi put u Sarajevu. Komšić je čestitao organizatoru prvenstva Svjetskom savezu dijaspore BiH na tradicionalnom održavanju ove značajne manifestacije koja okuplja ljude iz čitavog svijeta porijeklom iz Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.Istakao je značaj sporta kao jedinstvenu priliku za druženje, stjecanje novih prijateljstava i održavanja veza sa svojom domovinom, kulturom i tradicijom.Na kraju obraćanja poželio je svim učesnicima dobro zdravlje, mnogo sreće i uspjeha u budućnosti.

Svjetsko prvenstvo bosanskohercegovačke dijaspore u futsalu se održava prvi put u Sarajevu

Komšić otvorio 18. Svjetsko prvenstvo bh. dijaspore u futsalu

Kako je na Facebooku objavio Ishak Ahmetović, jučer je u Beču prešla na islam Diana koja je porijeklom iz Bijeljine.&nbsp;&nbsp;- Dobro nam došla sestro Diana u naše vjerničke safove. 15. 4. u prepunoj džamiji IC Ebu Hanife Beč, svoje javno prihvatanje islama, obznanila je sestra, Diana koja je rodom iz Bjeljine, BiH, sa stalnim boravkom nedaleko od grada Beča u Austriji i austrijskim državljanstvom u 25 noći mubarek mjesec ramazana - objavio je Ahmetović.

Diana živi nedaleko od Beča

U 25. noći ramazana: Diana, porijeklom iz Bijeljine, prešla na islam

Hafiz Fatih Seferagić, porijeklom iz Cazina sa prebivalištem u Sjedinjenim Američkim Državama sinoć je predvodio teravih-namaz Na Tajms Skveru u centru Njujorka. Prije teravih-namaza, na ovoj lokaciji je upriličen iftar za postače.-	Sinoć je molitva teravih-namaz održana u srcu Njujorka na Tajms Skveru, Menhetn. Ovo je grad „koji nikad ne spava“. Izuzetan događaj koji je privukao hiljade posjetilaca. Aktivnosti u centru Njujorka počele su prekidom posta, magribskom molitvom, predavanjima i učenjem Kur'ana. Događaj je bio prekrasan prikaz raznolikosti i jedinstva Njujorka. Pomogao je u promicanju pozitivne slike o muslimanima i islamu u široj zajednici. Upravo kroz takve događaje možemo srušiti barijere i potaknuti veće razumijevanje i toleranciju između ljudi različitih vjera i porijekla – poručio je hafiz.

Hafiz Seferagić je rođen 1. marta 1995. godine u izbjegličkoj porodici u Njemačkoj, odakle s roditeljima kao četverogodišnjak seli u Baltimore u Sjedinjene Američke Države gdje i danas živi.

Ovo je grad „koji nikad ne spava“, poručio je hafiz Seferagić

Hafiz Fatih Seferagić iz BiH predvodio teravih-namaz u centru Njujorka

Spomenik „Cvijet Srebrenice“ otkriven je danas gradskom parku u švedskom gradu Landskroni. Islamska zajednica Bošnjaka u Švedskoj ima blizu 18.000 članova. O otkrivanju spomenika žrtvama genocida u Srebrenici za "Avaz" je govorio efendija Suad Kazaferović.<h2>Došle brojne organizacije</h2>Prisjetio se kako je došlo do pokretanja inicijative izgradnje spomenika. -	Prije nekoliko godina u Švedskoj je upriličen festival fotografija gdje je prisustvovao i naš Zijah Gafić koji je izložio slike masovnih gorbnica u Srebrenici i okolnim gradovima, gdje su prikazani ostaci predmeta žrtava genocida u Srebrenici. Inicijativa je došla od strane općinskih vlasti ovdje u Landskroni gdje su oni upriličili sedmodnevnu izložbu. Naravno, švedska javnost, a i mi Bošnjaci ovdje u Švedskoj, smo to dobro prihvatili i posjete su bile sa svih strana. U općinskom vijeću imamo svog člana džemata gospodina Elvira Mešanovića koji je pokrenuo inicijativu da bi mi Bošnjaci trebali dobiti neko mjesto gdje bi mogli, kako to šveđani kažu, opklakivati svoje žrtve – kaže nam ef. Kazaferović.Ubjeđivanje je trajalo, kaže nam, nekoliko godina. -	Međutim, kada smo mi kao džemat podnijeli inicijativu da nam se ustupi prostor za izgradnju spomenika žrtvama genocida u Srebrenici i kada smo općinskim vlastima predočili haške presude oni su onda to prihvatili i kroz nekoliko mjeseci smo dobili dozvolu – dodaje on za "Avaz".Brojni mediji i organizacije su propratili današnji događaj.-	Kako je danas izjavio akademik Aziz Hasanović, predsjednik Mešihata IZ u Hrvatskoj naš grad je treći grad u Evropi koji ima spomenik žrtvama genocida u Srebrenici i doista smo ponosni na to – kaže ef. Kazaferović za "Avaz".<h2>Promocija knjige</h2>Njegovanje kulture sjećanja je mnogo važno i IZ u Švedskoj vodi računa o tome.-	Mi smo imali brojne projekte, tribine i seminare i svakodnevno radimo na promovisanju kulture pamćenja i sjećanja na sve što nam se dogodilo u BiH. Sinoć smo u našem džematu imali priliku da promovišemo knjigu koja govori o genocidu u Srebrenici. Knjiga je napisana na bosnanskom, a naša omladina je izrazila želju da tu knjigu prevede. Knjigu je veliki broj ljudi i kupio – dodaje.Navodi da im je bilo najvažnije da istinu o genocidu čuju i pripadnici drugih nacionalnosti.-	Kazali smo našim članovima džemata da je jako važno da nađu priliku i povod da tu knjigu kupe i poklone svojim prijateljima Šveđanima i pripadnicima drugih nacionalnosti – zaključuje u razgovoru za „Avaz“ ef. Kazaferović.

Mi smo imali brojne projekte, tribine i seminare i svakodnevno radimo na promovisanju kulture pamćenja, rekao nam je

Ef. Kazaferović: Predočili smo haške presude i danas smo otkrili "Cvijet Srebrenice" u  Landskroni

Ministrica za ekonomski razvoj Vlade Kanade Filomena Tasi odala je priznanje bh. dijaspori u Hamiltonu i Kanadi za njen dugogodišnji doprinos očuvanju i jačanju kanadskog Kulturnog mozaika i kanadskog društva i države povodom 31. godišnjice od nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Istakla je da bh. dijaspora uspostavila odličnu saradnju sa svim nivoima vlasti u Kanadi, lokalnom, provincijskom i federalnom nivou.Kanada je država koja priznaje genocid u Srebrenici, osuđuje negatore genocida i glorifikatore presuđenih ratnih zločinaca.Iz Instituta za istraživanje genocida Kanada saopćeno je da će bh. dijaspora nastaviti borbu za potpunu nezavisnost, suverenost i slobodu države Bosne i Hercegovine.&nbsp;

Kanada je država koja priznaje genocid u Srebrenici, osuđuje negatore genocida i glorifikatore presuđenih ratnih zločinaca

Kanadska ministrica odala priznanje bh. dijaspori


Samir Bečić, svjetski poznati fitnes trener koji živi i radi u Americi, čestitao je 1. mart, Dan nezavisnosti BiH.&nbsp;

- Sretan 1. mart Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Sve za Bosnu, Bosnu nizašta - poručio je Samir Bečić, za kojeg kažu da je fitnes car.&nbsp;Nedavno je objavljena vijest da je u Hjustonu, gradu u kojem Bečić odavno živi i radi, prema odluci tamošnjeg gradonačelnika Silvestera Tarnera (Sylvester Turnes), 10. januar proglašen Danom Samira Bečića.

10. januar je u Hjustonu proglašen Danom Samira Bečića

Čovjek koji ima svoj dan u Americi: Sve za Bosnu, Bosnu nizašta

U regiji Adana, živi blizu 30.000 potomaka Bošnjaka, čiji su preci u Tursku počeli doseljavati prije više od stotinu trideset godina. <a href="https://balkans.aljazeera.net/videos/2023/2/24/bosnjacko-selo-u-regiji-adana-zivot-stanovnika-nakon-potresa">Al Jazeerina ekipa</a> posjetila je jedno od bošnjačkih sela, na samoj granici sa Sirijom. Jedno od bošnjačkih sela, selo Hamitbejbučagi, na samoj granici sa Sirijom, posjetila je ekipa Al Jazeere i sa njegovim stanovnicima razgovarala o posljedicama zemljotresa koji je ovu zemlju pogodio 6. februara.Stanovnici ovog sela uglavnom su porijeklom iz Cazina. Stanovnici još uvijek govore bosanskim jezikom.Uz sve nedaće koje su ih zadesile, spremaju stara bosanska jela: sirnicu, krajišku kvrgušu, grah. Pogledajte više u reportaži Al Jazeere.

Stanovnici ovog sela uglavnom su porijeklom iz Cazina

Reportaža iz bošnjačkog sela u Turskoj na samoj granici sa Sirijom

Anita Đonlić je doktor nauka hemijske biologije koja je osvojila brojne nagrade. Od rodnog Maglaja stigla je do čuvenog Princeton Univerziteta.Priču o njoj prenio je Edhem Čustović, Tuzlak koji živi u Melbournu u Australiji gdje radi na renomiranom La Trobe univerzitetu, koji putem društvenih mreža promoviše priče o Bosancima i Hercegovcima koji nižu uspjehe širom svijeta.<h2>Seli u Sjevernu Kaliforniju</h2>Anita je rođena u Bosni i Hercegovini 1991. godine i odrasla je u Maglaju. Sa 16 godina se preselila u Mostar da pohađa Koledž Ujedinjenog Svijeta (UWC Mostar) i dobije bilingualnu diplomu Internationacionalnog Bakalaureata.&nbsp;U 2010. godini je započela studije na Methodist University u Fajetvilu-u, Sjevernoj Karolini, kao stipendistkinja Davis United World Koledža i Predsjedničeve stipendije.- Tijekom dodiplomskog studija je se bavila istraživanjima sa Profesorom Eun Hoo Kim na sintezi difluoriranog analoga gingerola. Završila je ljetne staževe u poljima medicinske biohemije sa doktoricom Eminom Čengić Kiseljaković na Univerzitet u Sarajevu (Medicinski fakultet Sarajevo), i u molekularnoj medicini sa Profesorom Dr. Victor Arcé na Univerzitetu Santiago de Compostela (CIMUS) u ŠpanijiNjena istraživanja su podržana sa stipendijom za dodiplomska istraživanja, a njena akademska dostignuća i doprinos odjelu hemije prepoznati su preko Mendelevijum medaljona i Maršalske nagrade od Methodist Univerziteta - piše Čustović.

Anita je 2014. godine diplomirala Summa Cum Laude, najviše odlikovanje, i kao član Programa Časti, sa Bachelor of Science diplomom iz hemije i fokusom u biohemiji.<h2>Otkriće prvog inhibitora unikatne strukture</h2>Nakon što je diplomirala započela je doktorske studije u hemijskom odjelu Duke University. Potom se 2015. godine pridružila grupi Profesorice Amande Hargrove i započela je disertaciju na razvoju hemijskih spojeva za inhibiranje ribonukleinske kiseline sa unikatnom strukturom trostrukog heliksa.- Njen rad je rezultirao u otkriću prvog inhibitora ove strukture.Na Duke Univerzitetu je bila jako aktivan volonter jer je to sastavni dio njenog života. Preko Graduate Chemistry Council-a pomogla je u organizaciji raznih STEM outreach događaja i regrutovala je mnoge volontere. Organizirala je razne događaje u promociju nauke uključuju: Nauka pod zvijezdama, Duke Alumni vikend, NC DNK dan, FEMMES Capstone projekat, ljetni kamp Univerziteta Duke itd.U 2018. godini je primila "Joe Taylor Adams" nagradu od odjela hemije, a 2019. godine je nominovana za prestižnu "Schmidt Science" postdoktorsku stipendiju.I na Metodist i Duke univerzitetima radila je kao asistent i imala je veliko postovanje od strane studenata kao i profesora koji su radili sa njom - istakao je Čustović u svojoj objavi na Facebooku.Anitin naučnoistraživacki rad je prezentirani su na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou, od kojih je jedna priznata nagradom za najbolju prezentaciju.Uspješna Maglajka je u ljeto 2020. godine započela post-doktoralno istraživenje u laboratoriji profesora Kliforda Brangvajna (Clifford Brangwynne) na čuvenom Princeton Univerzitetu.- Zapamtite ime Anita Đonlić, jer joj predstoji ogromna karijera - poručio je Čustović.

Anita je rođena u Bosni i Hercegovini 1991. godine i odrasla je u Maglaju

Đonlić: Prestižne nagrade na svjetskim univerzitetima

Iz Maglaja do Princeton Univerziteta: Anita Đonlić bilježi vrhunske rezultate

Uz himnu BiH, pod krovom Bošnjačkog kulturnog centra (BKC) u Baselu u Švicarskoj, sa radom je počela dopunska nastava na bosanskom jeziku. - U školu je upisan do sada 21 učenik, a interesi roditelja kao i djece u regionu su sve veći. Zbog toga je već od augusta tekuće godine planiran upis većeg broja učenika, a samim tim i proširenje projekta - naveli su iz Uprave BKC-a. <h2>Dale doprinos</h2>Dodaju da su veliki doprinos uspjehu ovog projekta dale nastavnicame Halida Đogić i Mirsela Mehanić-Mujkić koje su svojim dobrovoljnim radom za prvo polugodište olakšale realizaciju ovog projekta, a njihova desna ruka u ovom projektu kao i komunikaciji sa kantonalnim vlastima Švicarske za školstvo je koordinatorica Sibela Karahasović.Nastava se održava subotom od 10:00 do 12:00 sati u mjestu Pratteln kod Basela.<h2>Zahvalni na interesu</h2>Iz Uprave BKC-a su se iskreno zahvalili roditeljima i đacima na interesu za ovaj projekat, svojim članovima i školskom odboru, nastavnicama i koordinatorici na upornom radu te Ambasadi Bosne i Hercegovine i kantonalnim vlastima Švicarske na podršci. Inicijativa za otvaranje bosanske škole pokrenuta je nakon otvaranja Centra u junu 2022. godine.

U školu je upisan do sada 21 učenik, a interesi roditelja kao i djece u regionu su sve veći

U Baselu otvorena dopunska nastava na bosanskom jeziku

Vlada SAD pokrenula je danas novi projekt Diaspora Invest Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) s ciljem podrške uključivanju dijaspore u ulaganja u Bosnu i Hercegovinu. USAID Diaspora invest je petogodišnji projekt vrijedan 15,7 milona dolara koji će nastojat privući najmanje 50 miliona dolara novih, privatnih ulaganja iz dijaspore, kreirat 2.000 novih radnih mjesta u kompanijama be-ha dijaspore, podržati 600 mikro, malih i srednjih kompanija iz dijaspore te ohrabriti barem 30 lokalnih zajednica iskoriste znanje i kapital koje dijaspora posjeduje.<h2>Pokretačka sila</h2> Ističući da Vlada SAD-a vidi be-ha dijasporu kao pokretačku silu napretka i preobrazbe zemlje, ambasador SAD-a u BiH, Majkl J. Marfi (Michael J. Murphy), kazao je tom prilikom: -	Prepoznajemo i potencijalni utjecaj koji dijaspora može imati kroz zagovaranje reformi koje BiH mogu učiniti poželjnijim mjestom za poslovne pothvate te borbu protiv široko rasprostranjene korupcije koja odvraća strane ulagače. Pomoći ćemo snažnim zahtjevima iz dijaspore da se još bolje čuju te ćemo jačati povezivanje i umrežavanje kako bi bosanskohercegovački političari dobili jasnu i jedinstvenu poruku: dosta je ustaljenog načina rada – poručio je. <h2>Stručnajci iz dijaspore</h2> Današnji je događaj okupio stručnjake iz dijaspore, predstavnike vlasti, privatnog sektora i zajednica iz dijaspore kako bi razgovarali o najboljem načinu korištenja znanja i resursa dijaspore i pokretanja ekonomskog i društvenog razvoja BiH. Kingsli Ejkins (Kingsley Aikins), stručnjak za umrežavanje dijaspore na globalnom nivou je naglasio da ”mobilnost više nije nepovratna, ljudi ostaju povezani s mjestom svog porijekla, a dijaspora može biti snažan pokretač ekonomskog i društvenog razvoja.”<h2>Rast ulaganja&nbsp;</h2> Kerim Hadžić, direktor kompanije Derubis Caravans je istaknuo kako kao vlasinici kompanije osnovane u dijaspori dobro razumijemo koliko je važno ostati povezan sa svojim korijenima i koristiti resurse i znanje naših ljudi koji žive van zemlje. USAID-ov projekt Diaspora Invest će biti ključan za rast ulaganja iz dijaspore i otvaranje novih radnih mjesta u našoj lokalnoj zajednici. Ljiljana Đukanović, članica Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauke (BHAAAS) smatra da je ključan prenos znanja između zajednica u dijaspori i domovine.&nbsp;- Kroz svoj rad u farmaceutskoj i biotehnološkoj industriji imam priliku ugraditi svoje vještine i znanje u razvoj Bosne i Hercegovine, i sarađivati na projektima koji podržavaju razvoj naše zemlje - rekla je Đukanović.Danas pokrenuti projekt je nastavak USAID-ovog prethodnog Diaspora Invest projekta putem kojeg je uloženo više od 28 miliona dolara kroz privatni sektor i kreirano više od 1.500 radnih mjesta u razdoblju od 2017. do 2022. godine.&nbsp;

Seida Zečić iz Velike Kladuše je "preko bare" ostvarila svoj životni san: Bosanka kuha i za Američki senat

Sanela Zekić, od krojačice do uspješne poduzetnice: Zaludjela Nijemce butikom narodnih nošnji

Sarajevski ćevapi zamirisali u Pragu: Česi oduševljeni!

Bh. dijaspora okupljena u Teksasu oko ideje održivog razvoja BiH

Njujork: Poslovni skup bh. zajednice, stigli lideri iz bh. privrede i uspješni poduzetnici u SAD

Bosanci i Hercegovci u Austriji pomažu Krajini: Za 24 sata prikupili više od 47.000 eura

Komšić otvorio 18. Svjetsko prvenstvo bh. dijaspore u futsalu

U 25. noći ramazana: Diana, porijeklom iz Bijeljine, prešla na islam

Hafiz Fatih Seferagić iz BiH predvodio teravih-namaz u centru Njujorka

Ef. Kazaferović: Predočili smo haške presude i danas smo otkrili "Cvijet Srebrenice" u Landskroni

Kanadska ministrica odala priznanje bh. dijaspori

Čovjek koji ima svoj dan u Americi: Sve za Bosnu, Bosnu nizašta

Reportaža iz bošnjačkog sela u Turskoj na samoj granici sa Sirijom

Iz Maglaja do Princeton Univerziteta: Anita Đonlić bilježi vrhunske rezultate

U Baselu otvorena dopunska nastava na bosanskom jeziku

Novi USAID Diaspora projekt kreira 2.000 radnih mjesta

Dijaspora

Seida Zečić iz Velike Kladuše je "preko bare" ostvarila svoj životni san: Bosanka kuha i za Američki senat

Sanela Zekić, od krojačice do uspješne poduzetnice: Zaludjela Nijemce butikom narodnih nošnji

Sarajevski ćevapi zamirisali u Pragu: Česi oduševljeni!

Bh. dijaspora okupljena u Teksasu oko ideje održivog razvoja BiH

Njujork: Poslovni skup bh. zajednice, stigli lideri iz bh. privrede i uspješni poduzetnici u SAD

Bosanci i Hercegovci u Austriji pomažu Krajini: Za 24 sata prikupili više od 47.000 eura

Komšić otvorio 18. Svjetsko prvenstvo bh. dijaspore u futsalu

U 25. noći ramazana: Diana, porijeklom iz Bijeljine, prešla na islam

Hafiz Fatih Seferagić iz BiH predvodio teravih-namaz u centru Njujorka

Ef. Kazaferović: Predočili smo haške presude i danas smo otkrili "Cvijet Srebrenice" u Landskroni

Kanadska ministrica odala priznanje bh. dijaspori

Čovjek koji ima svoj dan u Americi: Sve za Bosnu, Bosnu nizašta

Reportaža iz bošnjačkog sela u Turskoj na samoj granici sa Sirijom

Iz Maglaja do Princeton Univerziteta: Anita Đonlić bilježi vrhunske rezultate

U Baselu otvorena dopunska nastava na bosanskom jeziku

Novi USAID Diaspora projekt kreira 2.000 radnih mjesta