Kina je u četvrtak pozvala Sjedinjene Američke Države da trgovinske razlike s drugim zemljama riješe na principu jednakosti, nazvavši objavu predsjednika Donalda Trampa (Trump) o novim carinama korakom koji podriva multilateralni trgovinski sistem zasnovan na pravilima, javlja Anadoija.- Kina će odlučno preduzeti kontramjere kako bi zaštitila svoje interese - rekao je portparol ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun novinarima u Pekingu i dodao:- Nema pobjednika u trgovinskom ratu, a protekcionizam ne vodi nikuda. Kina poziva SAD da odmah ispravi svoje greške i razriješi trgovinske razlike s drugim zemljama, uključujući Kinu, na jednak, pun poštovanja i obostrano koristan način."Peking je reagovao nakon što je SAD uveo "recipročne carine" svojim trgovinskim partnerima, uključujući carinu od 34 posto za Kinu, kako je Tramp saopćio u srijedu.Guo je rekao da je Trampov potez "ozbiljno prekršio pravila Svjetske trgovinske organizacije i podriva multilateralni trgovinski sistem zasnovan na pravilima".

Peking će "odlučno preduzeti kontramjere kako bi zaštitio svoje interese"

Kina: Trampove nove carine "potkopavaju multilateralni trgovinski sistem"

Ukrajinska ministrica ekonomije Julija Sviridenko rekla je danas da su recipročne američke carine teške, ali ne i kritične, javlja Anadolu.Sinoć je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) najavio da će carine od minimalno deset posto na uvoz iz svih zemalja, a na robu iz Evropske unije 20 posto. Carine će stupiti na snagu 5. aprila,Tramp je rekao da su njegove odluke "deklaracija ekonomske nezavisnosti" i da će pomoći SAD-u da se vrati u svoje "zlatno doba".- Šta nove američke carine znače za Ukrajinu? Teško je, ali nije kritično - navela je Sviridenko na društvenoj mreži X.Sviridenko je također rekla da je Ukrajina prošle godine imala izvoz od 874 miliona dolara u SAD, a da je uvoz ostvaren u vrijednosti od 3,4 milijarde dolara.- Izvozimo više od 600 različitih kategorija robe u SAD, uključujući 65 vrsta proizvoda u vrijednosti od preko milion dolara. Ukrajina ima što ponuditi SAD-u kao pouzdan saveznik i partner. Obje naše zemlje imaju koristi od pravednih carina - rekla je Sviridenko.

Ukrajina ima šta ponuditi SAD-u kao pouzdan saveznik i partner, navedeno je

Sviridenko o novim američkim carinama: Teško jest, ali ne i kritično

Mađarska je danas objavila da će započeti proceduru povlačenja iz Međunarodnog krivičnog suda (ICC), jedinog stalnog svjetskog suda za ratne zločine i genocid, javlja Anadolu.- Mađarska će se povući iz Međunarodnog kaznenog suda - napisao je u kratkom saopćenju Gergeli Guljas (Gergely Gulyas), šef kabineta mađarskog premijera Viktora Orbana.- Vlada će u četvrtak pokrenuti proceduru istupanja, sukladno ustavnom i međunarodnom pravnom okviru - napisao je na društvenoj mreži X Zoltan Kovač (Kovacz), portparol mađarske vlade.Objava je uslijedila nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) stigao u glavni grad Mađarske Budimpeštu, uprkos međunarodnom nalogu za hapšenje zbog napada na Pojas Gaze.ICC je u novembru izdao nalog za njegovo hapšenje, optužujući ga za ratne zločine protiv čovječnosti u Gazi.U Mađarsku je doputovao na poziv premijera Orbana.Orban je kazao da je nalog za hapšenje Netanjahua nečuveno drzak i ciničan akt.Zemlje članice ICC-a dužne su postupati po nalogu za hapšenje ako osumnjičene osobe stupe na njihovo tlo.

Mađarska je najavila da će započeti proceduru povlačenja iz jedinog stalnog svjetskog suda za ratne zločine i genocid

Mađarska objavila odluku o napuštanju Međunarodnog krivičnog suda 

Generalni sekretar OSCE-a Feridun H. Sinirliolu (Sinirlioğlu) okončao je jučer svoju prvu službenu posjetu Bosni i Hercegovini i Srbiji, potvrđujući snažnu podršku Organizacije objema državama i unaprjeđenju regionalne stabilnosti. Tokom posjete Sarajevu i Beogradu, generalni sekretar se sastao s visokim dužnosnicima, uključujući članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Komšića i Denisa Bećirovića i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Također se sastao i sa ministrima vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem i Markom Đurićem, predsjednicom Narodne skupštine Srbije Anom Brnabić, te s predstavnicima međunarodne zajednice. - Ova posjeta naglašava duboku predanost OSCE-a Jugoistočnoj Evropi - rekao je generalni sekretar Sinirliolu. "Veoma cijenimo naša desetljećima duga partnerstva s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom, te njihovim institucijama. U Bosni i Hercegovini sam naglasio podršku OSCE-a ustavnom poretku. U Srbiji, razgovarao sam o tekućim događajima u zemlji i o situaciji u regiji. OSCE ostaje posvećen unapređenju vladavine prava i stabilnosti u regiji i šire.“ Generalni sekretar je također posjetio Misije OSCE-a u oba glavna grada, sastavši se s lokalnim osobljem.- Tokom sastanaka, moji sagovornici su dosljedno hvalili izvrstan rad i trajan efekat rada naših timova u Misijama OSCE-a - istakao je.Dodao je da predanost osoblja OSCE-a u mreži terenskih operacija vitalna je ključna snaga koja nam omogućava da podržimo regiju u postizanju njenih strateških ciljeva, u skladu s obavezama prema OSCE-u, te da damo svoj efikasan doprinos sigurnosti i stabilnosti.

Ova posjeta naglašava duboku predanost OSCE-a Jugoistočnoj Evropi, rekao je generalni sekretar Sinirliolu

Sinirliolu o posjeti BiH: Naglasio sam podršku ustavnom poretku

Azerbejdžan insistira na tome da njegov regionalni rival Armenija mora ispuniti "legitimne zahtjeve" Bakua prije nego što kavkaski susjedi mogu potpisati mirovni sporazum, s čijim su se tekstom složili prošlog mjeseca, prenosi Fena, pozivajući se na AFP.Dvije bivše sovjetske republike objavile su 14. marta da su završile razgovore usmjerene na rješavanje njihovog decenijama dugog sukoba, pri čemu su se obje strane složile u vezi s tekstom mogućeg sporazuma. Dogovor o normalizaciji odnosa bio bi veliki napredak u regiji u kojoj se Rusija, Evropska unija, Sjedinjene Američke Države i Turska bore za utjecaj.<h2>Dva rata</h2>Baku i Erevan vodili su dva rata za kontrolu nad azerbejdžanskom regijom Nagorno-Karabah naseljenom Armencima, nakon raspada Sovjetskog Saveza i ponovno 2020. godine, prije nego što je Azerbejdžan zauzeo cijelu regiju u 24-satnoj ofanzivi u septembru 2023.Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev izjavio je u srijedu kako Baku "ne postavlja nikakve dodatne uvjete" za potpisivanje ugovora.- Naši zahtjevi su dobro poznati Armeniji, nisu novi. Dugo ih iznosimo, ali još nismo dobili nikakav ozbiljan odgovor od nje - izjavio je on na konferenciji za novinare skupa s njemačkim predsjednikom Frank-Valterom Štajnmajerom (Frank-Walter Steinmeier) koji je boravio u posjeti.- Minska grupa OSCE-a mora se raspustiti - kazao je, misleći na sada nepostojeću grupu međunarodnih posrednika (Francusku, Rusiju i SAD) formiranu 1991. godine pod okriljem Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju kako bi podstakla dogovorno rješenje sukoba.<h2>Izmjene Ustava Armenije</h2>Također je ponovio dugogodišnji zahtjev Bakua da se iz Armenskog ustava ukloni pozivanje na njenu deklaraciju o nezavisnosti, kojom se potvrđuju teritorijalni zahtjevi nad Karabahom. Bilo kakve takve izmjene Armenskog ustava zahtijevale bi referendum, prenosi AFP.- Kada se ta dva uslova ispune, neće biti prepreka za potpisivanje mirovnog sporazuma - istakao je Alijev. "Sada je Armenija na potezu, ako zaista želi potpisati mirovni sporazum, mora prihvatiti ta dva legitimna zahtjeva Azerbejdžana."Iz Erevana tvrde kako su spremni potpisati mirovni sporazum bez odgode, a premijer Nikol Pašinjan najavio je referendum za izmjenu Ustava za 2027. godinu.Pašinjan je priznao suverenitet Bakua nad Karabahom nakon tri decenije armenske separatističke vladavine, potez koji se smatra ključnim prvim korakom prema normalizaciji odnosa. Armenija je prošle godine, također, vratila Azerbejdžanu četiri pogranična sela koja je zauzela decenijama ranije.

Dvije bivše sovjetske republike objavile su 14. marta da su završile razgovore usmjerene na rješavanje njihovog decenijama dugog sukoba

Azerbejdžan traži da Armenija ispuni "legitimne zahtjeve" Bakua

Broj poginulih u velikom zemljotresu u Mijanmaru popeo se preko 3.000, objavila je u četvrtak vladajuća hunta.U izjavi portparola hunte navodi se da je potvrđeno 3.085 smrtnih slučajeva, dok se 341 osoba još uvijek vodi kao nestala, a 4.715 je povrijeđeno, šest dana nakon zemljotresa magnitude 7,7 stepeni.Spasioci i humanitarni radnici stigli su iz 17 zemalja, s gotovo 1.000 tona zaliha i materijala za pomoć, dodao je Zav Min Tun (Zaw).- Nastavljamo s potragom i spašavanjem, posebno želimo izraziti zahvalnost međunarodnoj zajednici i medicinskim timovima na trudu - rekao je Zav.

Spasioci i humanitarni radnici stigli su iz 17 zemalja, s gotovo 1.000 tona zaliha i materijala za pomoć, navedeno je

Broj poginulih u Mijanmaru porastao na više od 3.000

Najnovija potraga za letom Malaysia Airlinesa MH370 obustavljena je, rekao je ministar saobraćaja Malezije, više od desetljeća nakon što je avion nestao.- Zasad smo prekinuli operaciju, nastavit ćemo potragu krajem ove godine - rekao je ministar Entoni Lok (Anthony Loke) u audio snimku koju je AFP-u u četvrtak poslao njegov saradnik.<h2>Nestao 2014. godine</h2>Boeing 777 s 239 osoba nestao je s radarskih ekrana 8. marta 2014. godine na putu iz Kuala Lumpura za Peking.Uprkos najvećoj potrazi u historiji aviosaobraćaja, avion nije pronađen.Lokovi komentari dolaze samo mjesec dana nakon što su vlasti rekle da je potraga nastavljena, nakon ranijih neuspjelih pokušaja koji su obuhvatili velike dijelove Indijskog okeana.Početna potraga koju je vodila Australija obuhvatila je 120.000 kvadratnih kilometara (46.300 četvornih milja) u Indijskom okeanu tokom tri godine, ali jedva da je pronađen bilo kakav trag aviona osim nekoliko komada krhotina.<h2>Bez predviđanja o pronalasku</h2>Kompanija za istraživanje mora Ocean Infinity, sa sjedištem u Britaniji i Sjedinjenim Državama, vodila je neuspješnu potragu 2018. godine, prije nego što je pristala pokrenuti novu potragu ove godine.- Trenutno nije sezona - rekao je Lok u srijedu.- Niko ne može predvidjeti hoće li biti pronađen ili neće biti predmet potrage - rekao je Lok, misleći na olupinu aviona.

Zasad smo prekinuli operaciju, nastavit ćemo potragu krajem ove godine, rekao je ministar transporta Malezije Entoni Lok

Obustavljena potraga za nestalim avionom Malaysia Airlinesa

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu (Netanyahu) najavio je da će vojska Izraela preuzeti kontrolu nad koridorom Morag u Gazi, na sličan način kao što je kontroliše Filadelfijski koridor.-	Preuzimamo kontrolu nad koridorom Morag, koji će biti dodatni Filadelfijski koridor –poručio je Netanjahu u video izjavi, prema novinama Yedioth Ahronoth.Netanjahu je istakao da je vojska u utorak navečer pokušala osigurati koridor Morag.Ovaj koridor je nazvan po bivšem izraelskom naselju evakuiranom 2005., a nalahi se između Kan Junisa (Khan Younisa) i Rafaha u južnoj Gazi.<h2>Koridor pod kontrolom Izraela&nbsp;</h2>Filadelfijski koridor duž granice Gaze i Egipta, pod kontrolom je Izraela od maja 2024.godine-	Pojačat ćemo pritisak (kroz borbe i blokadu) u Gazi korak po korak dok ne vratimo taoce – izjavio je Netanjahu, referirajući se na 59 izraelskih zarobljenika koji su u Tel Avivu ostali u Gazi, uključujući 24 za koje se vjeruje da su živi.Inače, u zatvorima u Izraelu, zarobljeno je čak više od 9.500 Palestinaca. Oni trpe torturu, izgladnjivanje i medicinsko zanemarivanje koje je mnoge ubilo, što su pokazali palestinski i izraelski izvještaji o ljudskim pravima i medijskim izvještajima.<h2>Ubijen i ranjen veliki broj ljudi&nbsp;</h2>Podsjetimo, Izrael je započeo iznenadnu zračnu kampanju na Gazu 18. marta i od tada je ubio više od 1.000 ljudi i ranio preko 2.500, prekršivši januarski prekid vatre i sporazum o razmjeni zarobljenika između Izraela i Hamasa.Više od 50.400 Palestinaca ubijeno je u Gazi u izraelskom vojnom napadu od oktobra 2023., većina njih žene i djeca.

Netanjahu je istakao da je vojska u utorak navečer pokušala osigurati koridor Morag

Netanjahu želi zauzeti teritoriju Gaze: Preuzimamo kontrolu nad koridorom Morag

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan sastao se u srijedu sa francuskim kolegom Žan-Noel Barotom (Jean-Noelom Barrot) u Parizu, rekli su diplomatski izvori, javlja Anadolu.Više detalja u vezi sa sastankom još nije otkriveno.Sastanak je održan u sklopu Fidanove službene posjete Francuskoj u srijedu.

Sastanak je održan u sklopu zvanične posjete turskog ministra vanjskih poslova Francuskoj

Fidan se sastao sa francuskim kolegom u Parizu

Vojska Izraela tokom noći je napala Siriju pokrenuvši zračne napade na sirijske gradove Damask, Homs i Hamu.Tokom napada je pogođen Naučnoistraživački centar u stambenom području Barzeh u sirijskoj prijestolnici Damasku, a ranjeno je nekoliko osoba. Vojska Izraela je napala i zračnu bazu Hama u centralnoj Siriji, ciljajući njenu infrastrukturu, dok su dronovi nastavili da nadlijeću grad. Hitne službe su požurile ka aerodromu nakon izraelskih zračnih udara, uz izvještaje o žrtvama, uključujući poginule i ranjene.<h2>Pogođeno skladište oružja </h2>Lokalni izvori su obavijestili Al Mayadeen da su izraelske snage gađale skladišta oružja i municije, kao i vojne avione u vazduhoplovnoj bazi Hama. Napadi su također ciljali vozila u blizini aerodroma i vojne položaje duž puta Misjaf-Hama (Misyaf-Hama), dodajući da je broj izraelskih zračnih udara premašio 15, pri čemu se baza sada opisuje kao gotovo potpuno uništena.

<blockquote class="twitter-tweet">⚡️🇸🇾🇮🇱JUST IN: Israel has carried out large-scale airstrikes in Syria today Israeli airstrikes targeted multiple sites across Syria, according to Syrian state media. In Damascus, the Scientific Research Center in Barzeh was hit. In Hama, strikes severely damaged the military… <a href="https://t.co/qdfR4CEuF3">pic.twitter.com/qdfR4CEuF3</a>&mdash; Suppressed News. (@SuppressedNws) <a href="https://twitter.com/SuppressedNws/status/1907577847449006576?ref_src=twsrc%5Etfw">April 2, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U Homsu, lokalni mediji su izvijestili o glasnim eksplozijama u blizini vojnog aerodroma T4 u predgrađu Homsa, koji je izraelski Kanal 12 naveo kao jednu od meta.<h2>Otpor lokalnog stanovništva</h2>Istovremeno s ovom eskalacijom, lokalni izvori su izvijestili o izraelskom upadu s nekoliko oklopnih vozila u šumu brane Jabalija (Jabaliya) na zapadu pokrajine Dara (Daraa). Izraelska artiljerija je također obnovila granatiranje područja oko brda Tal Jumu, smještenog između grada Nava (Nawa) i sela Tsil u zapadnoj Dara pokrajini.Izvori su naveli da je izraelsko granatiranje ciljalo šumovito područje brane Tsil i okolinu brda Tal Jumu.U ranim jutarnjim satima, pokušaj izraelskog napredovanja blizu grada Nava u pokrajini Dara naišao je na oružani otpor lokalnog stanovništva, koje se naoružalo kako bi odbilo širenje izraelskog upada na sirijsku teritoriju.<h2>Stradali građani</h2>Prema sirijskim medijima, 10 građana je poginulo u izraelskom napadu na Horš al Jibajleh (Horsh al-Jibayleh) na zapadu Dara. Još 10 civila je ranjeno i prevezeno u bolnicu Nava.Prema lokalnim izvorima, džamije u Navi su pozvale na opću mobilizaciju kako bi se suprotstavili intenziviranom izraelskom upadu u Navu i Jasem. U međuvremenu, izraelski helikopteri su intenzivno patrolirali zračnim prostorom ovog područja.Kasnije je sirijsko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo saopćenje u kojem osuđuje izraelsku agresiju koja je ciljala zračnu bazu Hama.

<blockquote class="twitter-tweet">سيارات الإسعاف تتوجه إلى مطار <a href="https://twitter.com/hashtag/%D8%AD%D9%85%D8%A7%D8%A9?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#حماة</a> العسكري بعد القصف الإسرائيلي وأنباء تتحدث عن شهداء وجرحى داخله.<a href="https://twitter.com/hashtag/%D8%A7%D9%84%D9%85%D9%8A%D8%A7%D8%AF%D9%8A%D9%86?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#الميادين</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/%D8%B3%D9%88%D8%B1%D9%8A%D8%A7?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#سوريا</a> <a href="https://t.co/lQ25NhOR18">pic.twitter.com/lQ25NhOR18</a>&mdash; قناة الميادين (@AlMayadeenNews) <a href="https://twitter.com/AlMayadeenNews/status/1907516427629895921?ref_src=twsrc%5Etfw">April 2, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Naveli su da je bombardovanje dovelo do "gotovo potpunog uništenja" baze, dodajući da je rezultat bio na desetine vojnih i civilnih žrtava.Damask je istakao da agresija krši i "međunarodno pravo i suverenitet Sirijske Arapske Republike".Izraelski napadi su dio šireg obrasca agresije na vojne lokacije otkako su razne frakcije svrgnule dugogodišnjeg predsjednika Bašara al-Asada (Bashar al-Assad).<h2>Raspoređen trupe</h2>Izrael je rasporedio trupe duž tampon zone na Golanskoj visoravni, dok je premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) pozvao na demilitarizaciju južne Sirije, blizu izraelski okupirane sirijske Golanske visoravni.Specijalni izaslanik UN-a za Siriju Geir Pedersen izrazio je zabrinutost u utorak zbog izraelskih izjava u vezi s namjerama da ostane u Siriji i zahtjeva za potpunom demilitarizacijom juga.Na arapskom samitu u Kairu početkom marta, privremeni predsjednik Sirije Ahmed al-Šara (Ahmad al-Sharaa) pozvao je međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na "Izrael" da odmah povuče svoje snage iz južne Sirije, opisujući njihovo prisustvo kao "direktnu prijetnju" regionalnom miru.

Izvori su naveli da je izraelsko granatiranje ciljalo šumovito područje brane Tsil i okolinu brda Tal Jumu

Video / Izrael napao Siriju, uništena zračna baza i aerodrom 

Visoki palestinski zvaničnik kojeg Times of Israel nije imenovao izjavio je da je Hamas spreman osloboditi sve taoce u zamjenu za trajni prekid vatre.Kao dio obnovljenog privremenog prekida vatre, Hamas je navodno spreman osloboditi brojne taoce. Ipak, od posrednika se traži garancija da će Izrael pristati da naknadno uđe u pregovore o okončanju rata, kako kaže zvaničnik Palestine, a to je premijer Izraela Benjamin Netanjahu (Netanyahu) do sada odbio učiniti. Na pridržavanju prvobitnih uslova januarskog sporazuma Hamas je insistirao, a taj sporazum je predviđao prelazak na drugu fazu 2. marta. U toj fazi trebao je biti povratak svih preostalih živih talaca u zamjenu za potpuno povlačenje izraelskih snaga iz Gaze i trajni prekid rata.Dok je Netanjahu potpisivao sporazum, on je dugo odbijao posljednje dvije klauzule druge faze, tvrdeći da bi one omogućile Hamasu da ostane na vlasti. Shodno tome, on je uglavnom odbio da vodi razgovore o drugoj fazi sporazuma, koja je trebalo da počne 2. februara.Izrael je nastavio intenzivne vojne operacije širom Pojasa Gaze 18. marta i od tada je ubijeno više od 1.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze.

Dok je Netanjahu potpisivao sporazum, on je dugo odbijao posljednje dvije klauzule druge faze

Zvaničnik Palestine: Hamas spreman osloboditi sve taoce u zamjenu za trajni prekid vatre

Dvodnevni sastanak ministara vanjskih poslova članica NATO-a, u čijem je fokusu trebalo biti povećanje izdvajanja saveznika za odbranu i nastavak podrške Ukrajini, počinje danas u sjedištu zapadne vojne alijanse u Briselu.Šefovi diplomatija 32 članice NATO-a razgovarat će i o nastavku priprema za samit lidera članica alijanse, koji će biti održan u Hagu krajem juna.<h2>Teme sastanka</h2>Očekuje se da će ministri razmatrati kako da zadrže zamah u povećanju potrošnje na odbranu i o načinima obnove industrijske proizvodnje u sektoru odbrane.Ministri također trebalo da razmjene stavove o kontinuiranoj podršci NATO-a Ukrajini i o načinima za dalji razvoj saradnje saveznika sa partnerima iz indo-pacifičkog regiona, među kojima su Australija, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja.Tokom dvodnevnog skupa u Briselu biće održana tri sastanka Sjevernoatlantskog vijeća, ključnog tijela NATO-a, zaduženog za donošenje odluka.<h2>NATO i Ukrajina</h2>Bit će održan i sastanak Vijeća NATO-Ukrajina, na kojem će, uz šefove diplomatija članica NATO-a, učestvovati i ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrij Sibiga i visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kalas (Kallas).Ministri vanjskih poslova članica NATO-a također će odvojeno razgovarati sa Kajom Kalas i sa predstavnicima indo-pacifičkih partnera alijanse.

Bit će održan i sastanak Vijeća NATO-Ukrajina, na kojem će, uz šefove diplomatija članica NATO-a, učestvovati i ministar vanjskih poslova Ukrajine

Počinje sastanak šefova diplomatija NATO-a

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) otputovao je u srijedu kasno navečer u Mađarsku, uprkos nalogu za hapšenje koji je protiv njega izdao Međunarodni krivični sud (ICC) zbog ratnih zločina u Gazi, javlja Anadolu.Netanjahu je "otputovao u četverodnevnu posjetu Mađarskoj, u pratnji svoje supruge Sare", objavio je izraelski dnevnik "Yedioth Ahronoth".<h2>Poziv na hapšenje</h2>Očekuje se da će u ranim jutarnjim satima sletjeti u glavni grad Budimpeštu, gdje će njegova posjeta zvanično početi, dodaje list.Human Rights Watch (HRW) je pozvao Mađarsku da uhapsi Netanjahua ako kroči u tu zemlju.- Mađarska bi trebala odbiti ulazak izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu ili ga uhapsiti ako uđe u zemlju - rekla je grupa za ljudska prava sa sjedištem u Njujorku u utorak.Netanjahuov ured najavio je njegovu posjetu Mađarskoj ove sedmice gdje putuje na poziv premijera Viktora Orbana.<h2>Odluka Međunarodnog krivičnog suda</h2>Prošlog novembra, Međunarodni krivični sud je izdao naloge za hapšenje Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Gazi.Grupa za ljudska prava Amnesty International također je pozvala Mađarsku da uhapsi Netanjahua ako otputuje u zemlju i preda ga ICC-u. ​​​​​​​​Izrael se suočava sa slučajem genocida na Međunarodnom sudu pravde zbog vojnih akcija u Gazi, gdje je ubio više od 50.000 ljudi od napada palestinske grupe Hamas 7. oktobra 2023. godine.

Netanjahu je "otputovao u četverodnevnu posjetu Mađarskoj, u pratnji svoje supruge Sare",

Uprkos nalogu za hapšenje zbog ratnih zločina u Gazi: Netanjahu otputovao u Mađarsku

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) uveo je carine Izraelu u iznosu od 17 posto, iako je izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) najavio ukidanje svih carina na uvoz iz SAD.- Ukidanje carina na američku robu još je jedan korak prema otvaranju tržišta konkurenciji - rekao je ranije Netanjahu.Međutim, Izrael se našao na listi zemalja kojima Tramp i Amerika uvode "recipročne carine".

<blockquote class="twitter-tweet">LIBERATION DAY RECIPROCAL TARIFFS 🇺🇸 <a href="https://t.co/ODckbUWKvO">pic.twitter.com/ODckbUWKvO</a>&mdash; The White House (@WhiteHouse) <a href="https://twitter.com/WhiteHouse/status/1907533090559324204?ref_src=twsrc%5Etfw">April 2, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ukidanje carina na američku robu još je jedan korak prema otvaranju tržišta konkurenciji, govorio je Netanjahu

Iako je Netanjahu najavio ukidanje svih carina Americi: Tramp uveo carine Izraelu od 17 posto

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) je tokom obraćanja u vrtu Bijele kuće podigao grafikon s listom zemalja i carinskim stopama koje te zemlje nameću SAD te stopama koje će Sjedinjene Američke Države uvesti zauzvrat.&nbsp;Tramp je tom prilikom poručio da će te mjere "pomoći u obnovi američkog gospodarstva".&nbsp;Na listi je i Bosna i Hercegovina. Roba koja se iz Bosne i Hercegovine uvozi u SAD sada će biti carinjena u iznosu od 35 posto.

Evo kako prema tom prikazu izgledaju ključne carinske stope koje Tramp planira uvesti:BiH - 35 postoKina – 34 postoEvropska unija – 20 postoIndija – 26 postoUjedinjeno kraljevstvo – 10 postoJapan – 24 postoAustralija – 10 postoSrbija - 37 postoSjeverna Makedonija - 33 postoCrna Gora - 10 postoAlbanija - 10 posto.

Tramp je tom prilikom poručio da će ove mjere "pomoći u obnovi američkog gospodarstva".

Tramp: Pokazao grafikon naziva "recipročne carine"

Ovako izgledaju Trampove carine širom svijeta: Nameće carinu od 35 posto na robu iz BiH

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Trump) obraća se iz Ružinog vrta u Bijeloj kući povodom "Dana oslobođenja".

- Danas imamo veoma, veoma dobre vijesti. Mnogo dobrih stvari se dešava za našu zemlju. Ovo je Dan oslobođenja. 2. april 2025. ostat će zauvijek upamćen kao dan kada je američka industrija ponovo rođena, dan kada je američka sudbina vraćena, i dan kada smo ponovo počeli da činimo Ameriku bogatom.Ovo je jedan od najvažnijih dana u historiji Amerike. Ovo je naša deklaracija o ekonomskoj nezavisnosti. Druge nacije su se bogatile na naš račun, ali sada je naš red da bude prosperitetno - rekao je Tramp.Najavio je da će uskoro potpisati "historijsku izvršnu uredbu kojom se uspostavljaju recipročne tarife za zemlje širom svijeta".Tramp je objavio da će Sjedinjene Američke Države od ponoći uvesti 25-postotnu carinu na sve automobile proizvedene izvan SAD.- Naprimjer više od 80 posto automobila proizvedenih u Južnoj Koreji prodaje se u Južnoj Koreji, a više od 90&nbsp;posto automobila prodanih u Japanu proizvedeno je u Japanu - rekao je Tramp i dodao kako automobili proizvedeni u SAD, kao što je Ford, imaju tek simboličnu prisutnost na tim tržištima, što je, prema njegovim riječima, "devastiralo američku autoindustriju".- Zato će, počevši od ponoći, na snagu stupiti carina od 25 posto na sva vozila proizvedena u inostranstvu - kazao je Tramp.On je rekao kako su Sjedinjene Američke Države godinama bile "pljačkane, silovane i iscrpljivane" od drugih zemalja, kako neprijateljskih tako i saveznika.- Godinama su vrijedni američki građani morali stajati po strani dok su se druge nacije bogatile i jačale - kazao je Tramp.Najavio je novi list američke privrede, rekavši kako će se poslovi i domaća proizvodnja "silovito vratiti" u Ameriku.Dodao je kako će njegova politika prisiliti druga tržišta da se otvore za američke proizvode.Naglasio je kako ovim potezima SAD konačno staje u odbranu svojih farmera i stočara koje su, kako on kaže, druge zemlje brutalizirale godinama.- Prva limenka mlijeka je po vrlo niskoj cijeni, ali nakon toga stvari postaju loše - rekao je Tramp.&nbsp;Dodao je i da SAD subvencionira mnoge zemlje, među njima i Kanadu i Meksiko.- U kojem trenutku im kažeš, vrijeme je da radite za sebe - upitao je Tramp.

Tramp je tokom obraćanja podigao veliki grafikon s naslovom "Recipročne carine", na kojem su prikazane carine koje druge zemlje nameću SAD u usporedbi s američkim carinama prema njima.- Oni nama naplaćuju, mi njima naplaćujemo. Ko se tu može ljutiti - naveo je on.Lider SAD je posebno izdvojio Kinu i Evropsku uniju.- Oni nas deru, to je tužno za gledati. To je jadno - kazao je Tramp.Prema prikazanom grafikonu, uvoz iz Ujedinjenog Kraljevstva bit će opterećen carinom od 10 posto, a uvoz iz Evropske unije s 20.&nbsp;Naveo je kako su druge zemlje godinama "loše tretirale SAD", namećući neproporcionalno visoke carine na američki izvor, uporedivši to s prevarom.Zato će SAD naplaćivati otprilike polovicu onoga što druge zemlje naplaćuju Amerikancima.- Znači, carine neće biti u potpunosti recipročne. Mogao sam to učiniti, da, ali to bi bilo teško za mnoge zemlje, ali nismo to htjeli - poručio je Tramp.

Kina: Trampove nove carine "potkopavaju multilateralni trgovinski sistem"

Sviridenko o novim američkim carinama: Teško jest, ali ne i kritično

Mađarska objavila odluku o napuštanju Međunarodnog krivičnog suda

Sinirliolu o posjeti BiH: Naglasio sam podršku ustavnom poretku

Azerbejdžan traži da Armenija ispuni "legitimne zahtjeve" Bakua

Broj poginulih u Mijanmaru porastao na više od 3.000

Obustavljena potraga za nestalim avionom Malaysia Airlinesa

Netanjahu želi zauzeti teritoriju Gaze: Preuzimamo kontrolu nad koridorom Morag

Fidan se sastao sa francuskim kolegom u Parizu

Video / Izrael napao Siriju, uništena zračna baza i aerodrom

Zvaničnik Palestine: Hamas spreman osloboditi sve taoce u zamjenu za trajni prekid vatre

Počinje sastanak šefova diplomatija NATO-a

Uprkos nalogu za hapšenje zbog ratnih zločina u Gazi: Netanjahu otputovao u Mađarsku

Iako je Netanjahu najavio ukidanje svih carina Americi: Tramp uveo carine Izraelu od 17 posto

Ovako izgledaju Trampove carine širom svijeta: Nameće carinu od 35 posto na robu iz BiH

Tramp uveo carine na robu koja se uvozi u SAD: "Ovo je američka deklaracija o ekonomskoj nezavisnosti"

Globus

Kina: Trampove nove carine "potkopavaju multilateralni trgovinski sistem"

Sviridenko o novim američkim carinama: Teško jest, ali ne i kritično

Mađarska objavila odluku o napuštanju Međunarodnog krivičnog suda

Sinirliolu o posjeti BiH: Naglasio sam podršku ustavnom poretku

Azerbejdžan traži da Armenija ispuni "legitimne zahtjeve" Bakua

Broj poginulih u Mijanmaru porastao na više od 3.000

Obustavljena potraga za nestalim avionom Malaysia Airlinesa

Netanjahu želi zauzeti teritoriju Gaze: Preuzimamo kontrolu nad koridorom Morag

Fidan se sastao sa francuskim kolegom u Parizu

Video / Izrael napao Siriju, uništena zračna baza i aerodrom

Zvaničnik Palestine: Hamas spreman osloboditi sve taoce u zamjenu za trajni prekid vatre

Počinje sastanak šefova diplomatija NATO-a

Uprkos nalogu za hapšenje zbog ratnih zločina u Gazi: Netanjahu otputovao u Mađarsku

Iako je Netanjahu najavio ukidanje svih carina Americi: Tramp uveo carine Izraelu od 17 posto

Ovako izgledaju Trampove carine širom svijeta: Nameće carinu od 35 posto na robu iz BiH

Tramp uveo carine na robu koja se uvozi u SAD: "Ovo je američka deklaracija o ekonomskoj nezavisnosti"