Poruke podrške teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, nakon što je režim u RS na čelu s Miloradom Dodikom krenuo stopama svojih prethodnika iz 90-tih godina, postaju sve intenzivnije, snažnije, ali i preciznije. Kako vrijeme prolazi, a sumanuta retorika i prkošenje odlukama Ustavnog suda BiH, zakonima, dobronamjernim savjetima i oštrim upozorenjima ne prestaju, sve je više crvenih lampica upaljenih u svjetskim centrima moći.Oštra poruka američkog državnog sekretara Marka Rubija (Rubio), koji je prije nekoliko dana upozorio da Dodikovo djelovanje podriva institucije države BiH i ugrožava njenu sigurnost i stabilnost, samo je izgleda skrenula pažnju na situaciju u ovoj zemlji, jer situacija je postala toliko ozbiljna da je zaslužila reakciju s jedne od najvažnijih adresa u svijetu. Uslijedila su upozorenja iz brojnih evropskih zemalja, koje su pokazale odlučnost da se suprotstave rasplamsavanju podjela, nemira i sukoba u zemlji koja još nije zaliječila rane iz nedavne prošlosti. Dok EUFOR najavljuje jačanje snaga u BiH, Evropski parlament će sutra raspravljati o situaciji o našoj zemlji.Čak Grasli (Chuck Grassley), ugledni američki senator i jedan od najbližih saradnika predsjednika Donalda Trampa (Trump), jučer je otklonio i posljednju sumnju, ako ih je nakon istupa Marka Rubija i bilo, da će nova američka administracija blagonaklono gledati na kvazipolitičare koji s njihovim kačketima na glavama urušavaju Dejtonski sporazum, kao jedan od najznačajnijih američkih vanjskopolitičkih projekata. Grasli je prstom pokazao na Dodika, ali i na separatiste iz hrvatskog naroda, podsjetivši da se separatisti nisu dobro proveli ni 90-tih, pa neće ni sada. I konačno, sličnu poruku čuli smo i od generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea (Rutte), koji je jučer lično došao u BiH kako bi iz njenog glavnog grada nedvosmisleno upozorio – ovo nije 1992. godina.Dodik je ranije sankcioniran i izoliran od država koje drže do zakona i vlastitog ugleda. Dok postaje politički izopćenik i u BiH, gdje je nekada davno mogao imati sasvim drugačiju poziciju, sličnu sudbinu može očekivati i u bližem okruženju. Dok se pretvara i u bjegunca od pravde, Dodiku je možda i žao što je napadom na državu dodirnuo u osinje gnijezdo, ali za kajanje i njemu svojstvene promjene stavova sada je već kasno.

Dok Dodik postaje politički izopćenik i u BiH, sličnu sudbinu može očekivati i u bližem okruženju

Ko još sumnja

Sven Alkalaj, istaknuti bosanskohercegovački diplomata, svojim neumornim radom u diplomatskoj misiji BiH u Sjedinjenim Američkim Državama osigurava da se glas Bosne i Hercegovine čuje na najvišim svjetskim političkim nivoima. U vremenu kada se BiH suočava s prijetnjama secesije i destabilizacije, Alkalaj predano radi na jačanju međunarodne podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu naše zemlje.Njegovi nedavni susreti s utjecajnim američkim političarima, uključujući Marka Rubija, generalnog sekretara SAD, snažno pozicioniraju BiH među važne države na svjetskoj sceni. Zahvaljujući njegovom diplomatskom angažmanu, ključni globalni lideri, uključujući prvenstveno predsjednika SAD Donalda Trampa (Trump), sve više obraćaju pažnju na Bosnu i Hercegovinu i njenu geopolitičku važnost.Alkalaj ne samo da lobira za interese BiH u američkim političkim krugovima, već aktivno gradi mostove gdje god to ima priliku, osiguravajući da naša država ne ostane u sjeni globalnih dešavanja.Njegov rad potvrđuje da BiH ima svoje mjesto na svjetskoj političkoj karti i da za nju i njene probleme čuju najvažniji ljudi današnjice.

Alkalaj ne samo da lobira za interese BiH u američkim političkim krugovima, već aktivno gradi mostove gdje god to ima priliku

Sven Alkalaj: Veliki posao

U danima iza nas vrtjele su se manje-više iste vijesti. Naslovne strane preplavili su neustavni potezi Milorada Dodika, smrt Saše Popovića, a tu i tamo iskočio je neki dobar sportski događaj. Autor ovih redaka baš i ne voli politiku, s nestrpljenjem iščekuje utakmice reprezentacija. Prvo rukometne koja igra dvomeč s Gruzijom u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2026. godine 13. i 16. marta.Nakon njih, u akciju će fudbaleri. Moraju saprati gorak okus od prethodne Lige nacija, a kako smo dobili jako povoljan žrijeb u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2026., očekivanja su velika. Na njima je da dokažu da ponovo mogu biti ono što su prije bili – ponos nacije. Prvi testovi su Rumunija i Kipar (21. i 24. mart). U međuvremenu će i naši košarkaši saznati rivale na Eurobasketu (27. mart).Košarkaški „Zmajevi“ su u kvalifikacijama raširili krila, pokazali da imaju mnogo kvaliteta, a izjava da idu po historijski rezultat oduševila je navijače. I nije to neka lažna euforija zasnovana na snovima. Zapravo, prvi put su „legle“ tako jake najave koje su se imale i za šta „uhvatiti“. Ekipa diše kao jedno, a kada im se još priključe i Jusuf Nurkić, Luka Garza...Samo kada pogledate imena – ma, san! Nismo imali takvu ekipu nikada prije i nemojte nam zamjeriti ako se nadamo i očekujemo mnogo. U Evropi odlično igraju fudbaleri Borca, pa se zastava BiH vihori u Konferencijskoj ligi.Dok separatisti žele da je podijele, unište, Bosna i Hercegovina se ne da. I neće se dati. Nikada. A kako je to govorio Saša Popović u svojim „Zvezdama Granda“, kada je proglašavao pobjednika duela: „Dalje ide, dalje ide“... Pa, dalje ide – Bosna! Vjerujemo da će i rukometaši i fudbaleri proći kvalifikacije, a da ćemo se svi zajedno radovati.

Dok je država trn u oku mnogih, nacionalne selekcije BiH bore se za velike scene

Dalje ide Bosna

Napadač „Zmajeva“ Ermedin Demirović postigao je pogodak kojim je donio remi Štutgartu i tako se upisao u listu strijelaca nakon dva mjeseca.Nije imao sreće u proteklim mjesecima pa se i na klupu preselio, ali u pravi trenutak je krenuo da pali mašinu i da se vrati u formu. Pogodio je kada je njegov Štutgart ostao s igračem manje i dokazao zašto je doveden proteklog ljeta.Ostalo je nešto više od 10 dana do početka kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, a našoj reprezentaciji će biti potrebna svaka pomoć koju može dobiti.Potreban će biti, a možda i ključan, Demirović. Upravo da skine teret s leđa Edina Džeke i postigne koji važan gol i donese pobjede našoj reprezentaciji. Demirović je, inače, u sezoni postigao 11 golova i upisao četiri asistencije.Naravno, ima naš napadač i ostalih kvaliteta, ali za predstojeće susrete protiv Rumunije u Bukureštu i Kipra u Zenici možda će nam i najviše biti potrebno da završi akcije koje budemo kreirali.

U pravom trenutku postigao gol i nagovijestio povratak u formu

Demirović: Bit će potreban "Zmajevima“

Ermedin Demirović: Važan šraf

Ustavni sud BiH lupio je još jedan šamar predsjedniku RS Miloradu Dodiku nakon što su donijeli privremenu mjeru kojom se van snage stavljaju neustavni zakoni koje je donijela NSRS, a potpisao lično on.Udarac Ustavnog suda BiH posebno boli Milorada Dodika jer u njegovoj priči o "izvornom Dejtonu“ se ne uklapaju oni.Naime, Milorad Dodik pokušava na neustavan način ukinuti institucije koje su sami izglasali nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma u Parlamentarnoj skupštini BiH i umjesto da ih legalno pokuša ukloniti u Parlamentarnoj skupštini BiH (za to ne bi nikad dobio podršku), on je odlučio da ih pokuša neustavno ukinuti u Narodnoj skupštini RS.No, problem za cijeli taj njegov koncept predstavlja to što i po tom "izvornom Dejtonu“ Ustavni sud BiH postoji. To je institucija koja je dogovorena te nesretne 1995. godine u Sjedinjenim Američkih Državama, pa je nju već godinama pokušao obezvrijediti na jedan potpuno drugi način.Prvo zahvaljujući njemu Narodna skupština RS, gdje je SNSD godinama većina, nije nikada imenovala nove sudije, kada su u penziju otišli oni koji su obnašali funkciju, a onda se pokušava napraviti spin da je to „krnji Ustavni sud“, zanemarujući ko je kriv za to što je to krnji Ustavni sud.Sve je to rađeno pod izgovorom da se moraju strane sudije izbaciti iz Ustavnog suda BiH, a što opet nije jedna od onih stvari po „izvornom Dejtonu“. Tako da jedan kompletan koncept spinova i neustavnih poteza ovim pada u vodu i dovodi Milorada Dodika do pitanja da li stvarno želi „izvorni Dejton“ ili je ovo još jedna „šarena laža“. Ako želi nastaviti sa spinovima da neustavnim djelovanjem želi "izvorni Dejton“, neka prihvati odluku institucije koja je po tom "izvornom Dejtonu“.

Ako želi nastaviti sa spinovima da neustavnim djelovanjem želi "izvorni Dejton“, neka prihvati odluku institucije koja je po tom "izvornom Dejtonu“

"Izvorni Dejton" zadao udarac

Fudbaleri Liverpula pobijedili su na gostovanju PSG minimalnim rezultatom (0:1) u, najblaže rečeno, nezasluženom maniru. Tokom čitavog susreta su dominirali "Sveci“, a jedini krivac za to što nije bilo barem četiri ili pet golova u mreži Liverpula bio je Alison Beker (Alisson Becker).Brazilska hobotnica na golu Liverpula bila je nerješiva engima za napade Parižana. O tome dovoljno govori činjenica da je PSG imao 27 udaraca, od kojih je devet išlo direktno ka golu, a apsolutno nijedna lopta nije prošla 32-godišnjeg čuvara mreže engleske ekipe.Često se zaboravi na Alisona kao jednu od ključnih figura u uspjehu Liverpula u posljednjim godinama. Igrači poput Van Dajka (Dijk) i Salaha su punili naslovnice u trenucima kada su postajali prvaci Engleske, ali i Evrope. Međutim, Alison je bio taj zid i posljednja linija odbrane kada svi ostali popuste.To je na „Parku prinčeva“ još jednom učinio i podsjetio sve da spada u samu kremu svjetskih golmana. Držao ih je iznad vode više od 85 minuta i dopustio im da upišu, pa mnogi će reći, nezasluženu pobjedu. Ipak, kada imate takvu zvijer na golu i čovjeka koji je sposoban da brani i ono što se čini neodbranjivim, onda je takve timove nemoguće unaprijed otpisati, ma koliko loše izgledali taj dan.

Držao je Liverpul iznad vode skoro čitav meč i dopustio im da naprave čudo

Alison Beker: Brazilska "hobotnica"

"Zahvaljujući“ nezapamćenoj bahatosti jednog čovjeka, neodgovornosti, grčevitoj borbi za ostanak na vlasti i strahu od kazne i odgovornosti, Milorad Dodik stvorio je atmosferu u kojoj posljednjih dana građani ove zemlje ne spavaju mirno. Okružen stranačkim kolegama, poltronima i tapšačima po njegovim ramenima, koji su dobrim dijelom kumovali da postane ono što je danas, predsjednik RS se više ne obazire na upozorenja kolega iz opozicije, pravnih stručnjaka, građana, intelektualaca, novinara, pa i veterana rata koji su na vlastitoj koži osjetili užas rata.Ne čuje Dodik ni stavove profesora ustavnog prava Milana Blagojevića, koji mu je jučer, putem medija, predvidio dva moguća načina za izlazak iz krize. Jedan je krivični progon kojem će biti izložen, a drugi procedura koja je već pokrenuta pred Ustavnim sudom BiH. Oba ga vode pred Sud. Profesor Blagojević dobronamjerno je upozorio kako Dodik „samo množi krivična djela“ i detaljno pojašnjava zašto ono što čini predstavlja napad na ustavni poredak. Istina, ugledni doktor pravnih nauka odgovornosti ne oslobađa ni poslanike u NSRS koji slijede Dodikov plan, poručujući im kako „ne možeš da ubiješ državu, a onda da se sakriješ iza poslaničkog imuniteta“.Dok nervoza raste, režim iz RS sumanuto nastavlja bauljati putem kojim je krenuo, a da i ne zna tačno kuda ide. Na meti su pravosudne institucije i SIPA čije pripadnike poziva da ga slijede u neizvjesnost. Dok političare iz FBiH optužuje da izazivaju rat, Dodik zaboravlja da je na njegovu inicijativu i molbu, dok je grdio sve opozicione poslanike koji su se pitali kud ih vodi i protivili rizicima kojima izlaže i entitet i državu, NSRS usvojila opasne zakone. Svjestan je da se niti jedna država nije rušila mirno, ali je ostao uporan u tom, čak jednim od zakona direktno konfrontirajući dvije policijske agencije u državi.BiH ponovo živi u vremenu kada o svakoj izgovorenoj riječi treba triput razmisliti, kad je potrebno shvatiti uzroke krize koju živimo i strpljivo sačekati njen kraj. Građani joj ničim nisu doprinijeli i bez obzira na to u kojem dijelu zemlje živjeli, njihova želja je ista – mir nema cijenu. Ako im je do rata, jer oni ga najčešće i pominju, mnogo je bosanskih sela i livada koja su pustim učinili, gdje se mogu obračunati.

BiH ponovo živi u vremenu kada o svakoj izgovorenoj riječi treba triput razmisliti, kad je potrebno shvatiti uzroke krize koju živimo

Svi putevi vode pred Sud

Fudbaleri madridskog Reala pobijedili su gradskog rivala Atletiko u prvom meču osmine finala Lige prvaka, a jedan od najzaslužnijih za trijumf bio je krilni napadač Rodrigo (Rodrygo).Brazilac je već u četvrtoj minuti postigao prvi gol u susretu i uspostavio tempo kojim će se eksplozivna utakmica na Santiago Bernabeu igrati. Najblaže rečeno, bio je apsolutna neman za defanzivce po desnoj strani i defanzivci su izgledali više nego zbunjeno svaki put kada bi krenuo u dribling.Često zapostavljen iza mnogo većih zvijezda, poput Mbapea (Mbappe), Vinisijusa Žuniora (Vinicius Jr.) i Belingema (Bellingham), Brazilca mnogi ne svrstavaju u najviši ešalon fudbalera današnjice i nepravedno ga zapostavljaju u pričama za najbolje ofanzivce današnjice.Gledajući na statistiku i postignuća, 24-godišnji Rodrigo je u rangu mnogo većih zvijezda. Sam doprinos svjetskom fudbalu je već na njihovom nivou. Doduše, on, za razliku od mnogih, ne pravi skandale pa nije toliko „zanimljiv“ i medijski ispraćen kao njegovi saigrači.Rodrigo će, barem dok ne promijeni taj nezahvalni aspekt, ostati majstor iz sjene, baš za one prave sladokusce fudbalskih majstorija.

Brazilac nije u centru pažnje samo zbog saigrača

Rodrigo: Majstor iz sjene

Kao odgovor na presudu Miloradu Dodiku, NSRS je usvojila zakone kojima zabranjuje djelovanje SIPA-e, OSA-e, Suda i Tužilaštva na teritoriji manjeg entiteta, a građani RS zaposleni u ovim institucijama pozvani su da napuste svoja radna mjesta. Nije ovo prvi put da Dodik udara na državne institucije i donosi neustavne zakone, ali ovoga puta to čini brutalnije i bezobzirnije nego ikada.Ni on sam u ovom trenutku vjerovatno nije posve siguran hoće li ovo koristiti kao samo još jedno političko sredstvo trgovine ili će ići do kraja. Ako mu bude zabranjeno političko djelovanje, nakon što su njemu i njegovoj porodici prethodno već blokirani računi, možda računa da mu jedino preostaje da, koristeći vlast, moć i institucije krene do kraja i pokuša spriječiti primjenu zakona na sebi.Međutim, ima jedan mali problem. Čini se da sami građani RS i nisu previše voljni ginuti za Dodika. Svega desetak hiljada ljudi pojavilo se na dugo i pomno planiranom skupu, a još važnije – Srbi zaposleni u državnim institucijama ne pokazuju preveliki entuzijazam prema ideji da se dobrovoljno odreknu sigurne plate.Za razliku od stanja svijesti koje je vladalo početkom devedesetih, danas nema ni približno toliko entuzijazma prema sličnim projektima. Dodikovo skoro dvodecenijsko ponavljanje mantre o nezavisnosti samu tu ideju prilično je izlizalo i obesmislilo.Na nekom hipotetičkom referendumu većina građana RS možda bi i glasala za nezavisnost, ali vjerovatno ne po cijenu ostanka bez posla. Od toga su im sigurniji i draži odlazak u kupovinu, večera, kafana, kino i odlazak na planinu. A teško da bi iko bilo šta od toga zamijenio odlaskom u rov. Dobro, možda Zmaj od Šipova.Većini građana RS, uključujući vjerovatno i ponekog SNSD-ovca, vjerovatno bi laknulo kada bi se s njihovih pleća skinula Dodikova težina, a nošenje tako gabaritnog čovjeka nije nimalo lako.I možda je već krajnje vrijeme za to. Uostalom, neka vam uzor budu vaši sunarodnjaci preko Drine i dajte da svi nastavimo sa svojim dosadnim životima.

Na nekom hipotetičkom referendumu većina građana RS možda bi i glasala za nezavisnost, ali vjerovatno ne po cijenu ostajanje bez posla

Srbi, sami ga maknite

Danas, na Čistu srijedu ili Pepelnicu, počinje korizma – razdoblje od 40 dana u kojem se kršćani pripremaju za Uskrs kroz post, molitvu i dobra djela. Zanimljivo je da ove godine korizma sa svega nekoliko dana razmaka počinje s ramazanom, svetim mjesecom posta za muslimane. Ova podudarnost podsjeća na zajedničke vrijednosti dviju vjera i na važnost duhovne discipline u životu vjernika.Bosanski franjevac fra Mirko Majdandžić je zapalio prvi top da označi početak svetog mjeseca te sa svojim prijateljem dervišom Salemom Šehovićem i podijelio iftar. Fra Mirko svojim primjerom ukazuje na važnost suživota te kako je potrebno naglasak staviti na stvari koje su zajedničke, a ne one koje nas razdvajaju.Ova godina, kada se korizma i ramazan vremenski preklapaju, može biti podsjetnik na važnost međusobnog poštovanja i zajedničkih vrijednosti.U Bosni i Hercegovini, gdje različite vjere i tradicije stoljećima žive jedne uz druge, ovo može biti prilika za dodatno razumijevanje i solidarnost među ljudima. Upravo onako kako to radi fra Mirko.

Bosanski franjevac koji svojim primjerom pokazuje kako se gradi suživot

Fra Mirko Majdandžić: Ambasador suživota

Priča o kući u Brčkom, gdje je pronađeno 31 dijete, otvara ozbiljna pitanja o sigurnosti djece, radu institucija i mogućim zloupotrebama. Još nisu poznati svi detalji – ko su ta djeca, kako su dospjela tamo i pod kojim okolnostima su boravila.Ono što je jasno jeste da ovakvi slučajevi zahtijevaju brzu i temeljitu istragu. Javnost s pravom traži odgovore, a institucije moraju djelovati transparentno i odlučno. Ako se pokaže da su djeca bila u bilo kakvoj opasnosti ili iskorištavana, odgovorni moraju snositi posljedice.S druge strane, treba biti oprezan s preuranjenim zaključcima dok se ne razjasne sve okolnosti. Jedno od ključnih pitanja u ovom slučaju jeste – kako je moguće da niko od komšija nije ništa primijetio? Trideset i jedno dijete pod jednim krovom, bez da iko posumnja, čini se nevjerovatnim. Djeca nisu neprimjetna, naročito u tolikom broju. Mora da su se čuli glasovi, igra, plač – bilo kakav znak da se nešto neobično dešava.Zar komšije zaista ništa nisu čule ili su možda čule, ali nisu željele da se miješaju? U našim društvima često vlada ona „ne diraj, nije tvoj problem“, pa čak i kada postoje jasni signali da nešto nije uredu.Međutim, ovdje ne govorimo o nekoj sitnici, već o djeci, o njihovoj sigurnosti i dobrobiti. Postavlja se pitanje – šta da je neko ranije posumnjao i prijavio sumnjivu situaciju? Bi li se onda sve otkrilo ranije?Jer, ako svi okreću glavu, tragedije postaju neizbježne.Jedna od najvećih pošasti čovječanstva, a ujedno i jedan od najunosnijih ilegalnih poslova, jeste trgovina ljudima. U svijetu gdje milioni ljudi godišnje postaju žrtve ove kriminalne mreže, svaka sumnjiva situacija poput ove u Brčkom mora se uzeti s najvećom ozbiljnošću.Zastrašujuća je pomisao da bi ova djeca mogla biti dio takvog lanca – da su možda iskorištavana, da im je oduzeta sloboda i da su se nalazila u rukama onih koji od njih imaju zlokobne namjere. Još nije poznato pod kojim okolnostima su boravila u toj kući, ali brojna pitanja ostaju otvorena. Ko ih je doveo? Kako su tamo završili? Zašto ih niko nije tražio?

Jer, ako svi okreću glavu, tragedije postaju neizbježne

Misterija kuće užasa

Fudbaleri Sarajeva su protiv Širokog Brijega upisali prvu pobjedu u proljetnom dijelu sezone rezultatom 1:0, a jedini strijelac na utakmici bio je gruzijski napadač Giorgi Gulijašvili (Guliashvili).Gruzijac je ove sezone definitivno najbolji igrač na premijerligaškim terenima i to dokazuje iz sedmice u sedmicu. Da, nekada je sebičan i zaboli navijače glava od njega, ali je istovremeno i igrač koji jednim potezom riješi utakmicu.Na 19 susreta ove sezone je upisao 13 golova, što ga čini najboljim strijelcem u Wwin ligi BiH, a osim toga, upisao je i četiri asistencije. Bilo bi ih i više, ali nekada njegovi saigrači ne prate ono što on radi. No, to je manje važno. Važno je da gledamo igrača kakvog nismo do sada imali prilike. I, mogu slobodno reći, uživamo.Nevjerovatno je koliko jedan fudbaler može donijeti na utakmici. Prvenstveno se tu izdvaja nevjerovatna sposobnost da konstantno trči gore-dolje, igra na ivici ofsajda, maltretira driblingom suparničke defanzivce i postiže golove kao na traci.Jednostavno, Sarajevo s njim i bez njega su dva svijeta različita. U prvenstvu BiH izgleda kao vanzemaljac, a smiješi mu se i višemilionski transfer u neku od Liga petice. Nije loše za jednog Gruzijca, reklo bi se. Domaći fudbaleri imaju štošta od njega da nauče.

Sarajevo s njim i bez njega su dva svijeta različita

Gulijašvili: Najbolji strijelac prvenstva

Giorgi Gulijašvili: Vanzemaljac s Koševa

Odluka Fudbalskog saveza BiH da suspenduje Franu Jelića do kraja sezone odjeknula je kao signal da se nešto ipak pokušava promijeniti u domaćem suđenju. Međutim, hoće li ta suspenzija donijeti stvarni napredak ili je samo klasična taktika „žrtvuj jednog da bi se smirile strasti“, ostaje da se vidi.Mostarski derbi uvijek nosi ogromnu težinu i svaki sudijski propust se analizira pod povećalom, ali Jelićeve odluke nisu bile samo diskutabilne – one su direktno utjecale na rezultat. Priznati gol nakon igranja rukom, i to nakon što je VAR sugerirao pregled snimka, djeluje kao ozbiljan propust ili, u najmanju ruku, neshvatljiva tvrdoglavost.Ali ako pogledamo širu sliku, Jelićev slučaj nije izuzetak, već simptom većeg problema – hronične krize suđenja u Premijer ligi BiH. Klubovi se godinama žale na sudijske odluke, a povjerenje u regularnost takmičenja je na nikad nižem nivou. Suspenzije pojedinaca mogu izgledati kao rješenje, ali dok se ne uvede ozbiljniji sistem kontrole i sankcionisanja sudija, takvi potezi ostaju samo kozmetičke promjene.Zanimljivo je i kako su klubovi reagovali – Veležov odgovor u obliku Oliverove pjesme „A sad adio“ postao je hit na društvenim mrežama, a u suštini pokazuje koliko su se klubovi već navikli na cirkus koji prati suđenje u ligi. Navijači su, s pravom, frustrirani jer ne žele da se o njihovim utakmicama priča zbog sudijskih grešaka, već zbog dobrog fudbala.Jelićev slučaj može biti prekretnica – ali samo ako Fudbalski savez bude dosljedan u sankcionisanju svih sudijskih propusta, bez obzira na ime i klub koji je oštećen. U suprotnom, ostajemo u začaranom krugu gdje će se i dalje pričati o sudijama više nego o fudbalerima.

Ako pogledamo širu sliku, Jelićev slučaj nije izuzetak, već simptom većeg problema – hronične krize suđenja u Premijer ligi

"A sad adio"

Pozivima, molbama i prijetnjama, predsjednik RS Milorad Dodik svakodnevno pokušava inicirati razgovore s političkim predstavnicima u FBiH, kako bi u narednoj fazi suludog plana pokušao osigurati trun legitimiteta svojim nezakonitim, neustavnim i opasnim potezima. Ako za razgovore o bilo čemu do sada nije imao dovoljno vremena, onda ga nikada neće ni imati, pogotovo nakon što je otrovom prosutim iz Banje Luke, zakonima kojima je udario na državne institucije i šovinističkim porukama, zaprijetio ukupnoj stabilnosti u državi, a građane primorao da razmišljaju jesmo li na pragu novog sukoba.O čemu razgovarati s čovjekom koji je preuzeo ulogu pravnog eksperta, pa osporava presudu koja mu je izrečena pred Sudom BiH i nadležnosti institucija pred koje je godinu i po dolazio?Šta može biti tema razgovora s političarem, koji je na sebe preuzeo i ulogu Visokog predstavnika, pa tumači i Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH, čitajući što je njemu volja, a zanemarujući sve što nije provedeno ili je poslije zajednički izglasano i izgrađeno. Šta pričati s njim ako se okitio i titulom suca, pa bez suda presuđuje ko je izdajnik RS samo zbog toga što vlastitu porodicu ne želi ostavljati bez egzistencije, kako bi ga slijedio u avanturama.Koja je svrha razgovora s Dodikom, ako decenijama slušamo šta govori, a nikad ne znamo kad govori istinu a kad će sam sebe demantirati, jer svaki politički stav podređuje ličnom interesu. Nekada je tvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid, kasnije ga žestoko osporavao, za Karadžića je govorio da je ratni zločinac, a danas bi ga primio u SNSD. Član Predsjedništva BIH Nebojša Radmanović svojevremeno je podnio aplikaciju za članstvo BIH u NATO-u, a danas se NATO u SNSD-u ne smije ni pomenuti. Tužio je sam sebe, a kad je dobio presudu – bježi od odgovornosti, iako je prvostepena.Zakone koje ovih dana NRSR pokušava poništiti usvojili su poslanici Parlamentarne skupštine BiH, među njima i oni iz SNSD-a. Danas Dodik kadrove iz RS pokušava povući iz državnih institucija, vrijeđajući ih porukama da tamo posla za njih ne bi ni bilo da nisu SNSD-ova „kvota“. Do prije nekoliko mjeseci Dodik je bio jedan od zagovornika evropskog puta, a danas tvrdi da je on štetan i besmislen. Svi apsurdi politike na odlasku, s kojom se mora obračunati razumniji dio RS, mogli bi se nabrajati unedogled. Dodika su stjerali u ugao, ali prijete da do zida dovedu cijelu BiH. Tada argumenti i dokazi da imamo posla s pohlepom, bahatošću, lažima, neodgovornošću, hajdučijom i bezobzirnošću ništa neće značiti.

O čemu razgovarati s čovjekom koji je preuzeo ulogu pravnog eksperta, pa osporava presudu koja mu je izrečena pred Sudom BiH

Dva lica Dodikova

Ilma Rahmanović, talentirana karate reprezentativka Bosne i Hercegovine, zasjala je punim sjajem na Balkanskom prvenstvu za seniore, održanom u Budvi, Crna Gora, 28. februara 2025. godine. Ova mlada sportistkinja osvojila je zlatnu medalju u disciplini borbe pojedinačno do 68 kilograma, čime je još jednom potvrdila svoj izuzetan talent i posvećenost sportu.Rođena 15. jula 2000. godine u Sarajevu, Ilma je od malih nogu pokazivala sklonost ka sportu. Karate je počela trenirati s devet godina u Karate klubu Ilidža, gdje je brzo napredovala pod budnim okom svojih trenera. Njen put do vrha nije bio lagan – iza nje stoje sati napornih treninga, odricanja i neizostavna podrška porodice.Na Balkanskom prvenstvu u Budvi, Ilma je dominirala u svojoj kategoriji, suočivši se s jakim konkurencijom od 337 takmičara iz 12 zemalja. Ovaj uspjeh dodatno učvršćuje njenu poziciju među vodećim karatistkinjama u regiji, a njeni navijači i sugrađani s nestrpljenjem očekuju njene buduće nastupe na međunarodnoj sceni.

Talentirana karatistkinja zasjala punim sjajem na prvenstvu Balkana

Ilma Rahmanović: Balkansko zlato

Ministar finansija Federacije BiH Toni Kraljević postao je jedno od najistaknutijih imena u aktuelnoj Vladi FBiH, a posljednja odluka o smanjenju doprinosa privrednicima nakon punih 17 godina pokazuje da njegova uloga u ekonomskim reformama nije samo formalna.Ova mjera, koja je godinama bila predmet rasprava i političkih obećanja bez konkretnih pomaka, konačno je provedena i predstavlja značajan iskorak ka rasterećenju privrede.Stopa doprinosa, prema najavama ministra Kraljevića, bit će smanjena za 13,25 posto.Smanjenje doprinosa trebalo bi olakšati poslovanje kompanijama, omogućiti nova zapošljavanja i povećati konkurentnost domaće ekonomije.No, iako su privrednici mahom pozdravili ovu odluku, postavilo se i pitanje dugoročne održivosti fiskalne stabilnosti budžeta, no s obzirom na to da nije riječ o samo jednom fiskalnom zakonu, nego se najavljuje kompletna fiskalna reforma, ovo je samo jedan korak ka tom cilju.Bez obzira na moguće rizike, činjenica da je nakon skoro dvije decenije napravljen prvi konkretan potez u korist privrede svakako ide u prilog Kraljeviću.

Ko još sumnja

Sven Alkalaj: Veliki posao

Dalje ide Bosna

Ermedin Demirović: Važan šraf

"Izvorni Dejton" zadao udarac

Alison Beker: Brazilska "hobotnica"

Svi putevi vode pred Sud

Rodrigo: Majstor iz sjene

Srbi, sami ga maknite

Fra Mirko Majdandžić: Ambasador suživota

Misterija kuće užasa

Giorgi Gulijašvili: Vanzemaljac s Koševa

"A sad adio"

Dva lica Dodikova

Ilma Rahmanović: Balkansko zlato

Toni Kraljević: Pokazao odgovornost

Kolumne

Ko još sumnja

Sven Alkalaj: Veliki posao

Dalje ide Bosna

Ermedin Demirović: Važan šraf

"Izvorni Dejton" zadao udarac

Alison Beker: Brazilska "hobotnica"

Svi putevi vode pred Sud

Rodrigo: Majstor iz sjene

Srbi, sami ga maknite

Fra Mirko Majdandžić: Ambasador suživota

Misterija kuće užasa

Giorgi Gulijašvili: Vanzemaljac s Koševa

"A sad adio"

Dva lica Dodikova

Ilma Rahmanović: Balkansko zlato

Toni Kraljević: Pokazao odgovornost