Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, 29. novembra 2024. godine, u Narodnom pozorištu Sarajevo bit će upriličena praizvedba opere "Tvrtko, kralj bosanski" kompozitora Ammara Jažića.&nbsp;Opera je zasnovana na romanu "Ljetopis o kralju Tvrtku" Jasmina Imamovića, uz libreto pjesnika Muamera Kodrića. Inicijator izrade i kreativni producent opere je Bošnjačka zajednica kulture, dok je Narodno pozorište Sarajevo izvršni producent.&nbsp;<h2>Prva nacionalna opera&nbsp;&nbsp;</h2>Opera "Tvrtko, kralj bosanski" Ammara Jažića, prema romanu Jasmina Imamovića i libreto Muamera Kodrića, jedinstveno je djelo u historiji umjetničke muzike Bosne i Hercegovine. Tematski usmjerena na ličnost prvog bosanskog kralja, Tvrtka I Kotromanića, i historiju srednjovjekovne bosanske države, ova opera predstavlja prvo bosanskohercegovačko operno djelo u klasičnom žanrovskom okviru, a istovremeno i prvu nacionalnu operu u Bosni i Hercegovini.Ova opera nije samo značajna zbog svojeg žanra, već je i visoki umjetnički iskorak u razvoju bosanskohercegovačke operne i muzičke scene. Temeljena na povijesnim činjenicama o Tvrtkovoj Bosni, koja je bila jedna od najvažnijih i najprosperitetnijih južnoslavenskih država u srednjem vijeku, opera oživljava period u kojem je Tvrtko proširio granice Bosne i uspostavio stabilnost te unaprijedio društveni i kulturni razvoj.Tvrtkova Bosna bila je zemlja napretka i pravde, zemlja mira i zajedničkog života - upravo takvu Bosnu prikazuje opera "Tvrtko, kralj bosanski". Ovo djelo nudi modernu interpretaciju bosanske prošlosti, bez mitološkog i neoromantičarskog pretjerivanja, stvarajući sliku o Bosni kakvu bi trebali pamtiti i kakva bi trebala biti u savremenom kontekstu.<h2>Poetski libreto</h2>U nastanku libreta, Muamer Kodrić je roman "Ljetopis o kralju Tvrtku" Jasmina Imamovića transponirao u poetičnu formu s naglašenim lirsko-poetskim tonovima, stvarajući operni tekst koji je istovremeno dramatičan i duboko emotivan. Libretom dominira unutrašnji svijet likova - njihove unutarnje dileme, strahovi, težnje i želje. Ovaj pristup dodaje dubinu likovima i radnji, stvarajući istovremeno emotivnu napetost koja je ključna za opernu izvedbu.Simbioza romaneskne interpretacije Imamovića i lirskih iskaza Kodrića stvorila je jedinstveno tekstualno polazište koje kompozitor Ammar Jažić vrsno transponira u muzički izraz. Jažić, poznat po svom majstorstvu u klasičnoj muzici i tonalnom pristupu, stvorio je bogatu, složenu i emocionalnu operu koja uključuje sve ključne izražajne elemente operne umjetnosti - simfonijski orkestar, soliste, hor i balet, stvarajući tako pravi monumentalni operni opus.<h2>Kralj Tvrtko i Bosna njegovog vremena&nbsp;</h2>Osnovna inspiracija za operu "Tvrtko, kralj bosanski" dolazi iz povijesti, ali se u njoj ogleda i savremeni značaj bosanske tradicije i vrijednosti. Tvrtko je u srednjem vijeku bio simbol političke stabilnosti i kulturnog napretka, a opera ovu njegovu figuru dočarava kao vladara mira, koji je ujedinio narod i stvorio prosperitetnu državu. Tvrtkova Bosna bila je zemlja blagostanja i zajedništva, a opera oslikava njegovu političku mudrost i sposobnost izgradnje stabilne i napredne države.<h2>Značaj opere&nbsp;</h2>Opera "Tvrtko, kralj bosanski" predstavlja veliki korak za bosanskohercegovačku opernu umjetnost. Uključujući vrhunske umjetnike, među kojima su dirigent Josip Šego, reditelj Dražen Siriščević, solisti i hor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo te Sarajevska filharmonija, kao i koreografkinja Mojca Majcen i scenograf Slaven Raos, ovo djelo donosi visoku umjetničku vrijednost i dodatno doprinosi afirmaciji bosanske kulturne baštine i identiteta.Opera je podržana od strane visokih pokrovitelja, uključujući člana Predsjedništva BiH dr. Denisa Bećirovića, premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, kao i Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, a njezina praizvedba bit će povod za ponos cijele zemlje.Ovaj iznimno važan projekt, koji je rezultat saradnje Bošnjačke zajednice kulture i Narodnog pozorišta Sarajevo, predstavlja važan kulturni događaj koji će zasigurno ostaviti trajni trag na muzičku i kulturnu scenu Bosne i Hercegovine.

Ova opera nije samo značajna zbog svojeg žanra, već je i visoki umjetnički iskorak u razvoju bosanskohercegovačke operne i muzičke scene

Opera "Tvrtko, kralj bosanski" Ammara Jažića

Opera "Tvrtko, kralj bosanski" povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine

Drugu večer osmog izdanja Internacionalnog festivala "Dani Jurislava Korenića" u Kamernom teatru 55 u Sarajevu obilježila je predstava "Gidionov čvor".&nbsp;Sjajna izvedba glumica Helene Vuković i Selme Alispahić, koja potpisuje i režiju, publiku je držala u napetosti tokom nešto više od sat koliko predstava traje.Predstava tematizira vršnjačko nasilje te je krik za poziv da nije jedna istina i da se sve strane moraju saslušati kako bi se čvor raspetljao.Vrlo emotivna izvedba Alispahić i Vuković dovela je do suza mnoge u publici koja ih je ispratila višeminutnim aplauzom i vraćala ih više puta na bis.Festival traje do 29. novembra, a jedino sutra, 25. novembra, neće biti izvedena predstava zbog Dana državnosti BiH.U utorak će igrati predstaba "Kako sam naučila da vozim“ Hartefakt produkcije u režiji Tare Manić, u srijedu “Staklena menažerija” HNK Mostar u režiji Ivana Planinića, te u četvrtak "Ćelava pjevačica“ JU Centra za kulturu Tivat u režiji Jagoša Markovića.O najboljim ostvarenjima festivala odlučivat će stručni žiri na čelu s predsjednikom Dinom Mustafićem i članovima Marinom Katnić – Bakaršić, Jasnom Diklić, Almirom Imširevićem i Admirom Glamočakom.&nbsp;Bit će dodijeljen i "Avazov zmaj", posebna nagrada "Dnevnog avaza", medija koji od početka podržava ovaj ugledni festival.Festival će zatvoriti predstava Teatra Theatron „Izvod iz knjige rođenih – priča o Danilu Kišu“ u režiji Kokana Mladenovića, koja će biti izvedena 29. novembra u 20 sati, nakon čega će se dodijeliti nagrade najboljima.

Predstava tematizira vršnjačko nasilje te je krik za poziv da nije jedna istina i da se sve strane moraju saslušati kako bi se čvor raspetljao

"Gidionov čvor" izmamio suze i gromoglasan aplauz u Kamernom teatru 55

U okviru manifestacije Frančeskovi dani u Brčkom je u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ odigrana predstava „Vila lala“ u koprodukciji pozorišta Mika Živković iz Retkovica i Slavonskog putujućeg teatra sa područja Vukovarsko-srijemske županije iz Hrvatske.Reditelj predstave i umjetnički vođa tog teatra Marko Sabljaković naveo je da je radnja predstave „Vila lala“ smještena u daleke šesdesete godine prošlog vijeka kada su bili aktuelni sindikati bivše države naroda i narodnosti i kada mali sindikat jednog preduzeća zbog prevelikih cijena odmora na moru odlaze na ljetovanje u Slavoniju, gdje ih čeka mnoštvo iznenađenja.- Sindikalci odlaze u kuću Šime Pavinog po selu znanog kao Lala, tu ih čeka mnoštvo iznenađenja jer dolaskom u dvorište imanja umjesto očekivanih apartmana dobili su šupu u koju ih domaćin smiješta. Revoltirani žele otići ali spletom okolnosti ostaju u Slavoniji gdje ih čeka mnogo zanimljivih, neobičnih i komičnih situacija - kaže Sabljaković i dodaje da u predstavi igra gradskog sindikalca Acu koji se zaljubljuje u kćerku domaćina koja ga oduševljava svojom spontanošću i šarmom.Ističe da su tu komediju, koju je napisao Velibor Subotić, do sada izveli u više gradova širom Hrvatske, BiH i inostranstva te da je jako dobro prihvaćena kod publike jer ih je oduševljavala zanimljivom tematikom koja se i danas može vidjeti kod nas.Predsjednik brčanskog Napretka Mirko Mečić rekao je da je predstava bila kruna manifestacije Frančeskovi dani koja je u dva mjeseca trajanja predstavila domaćoj publici mnoštvo kulturnih sadražaja koji govore o hrvatskoj kulturi i tradiciji.- Ova manifestacija, koja je u dva mjeseca, imali smo izložbu slika brčanskih autora, radionicu za djecu, osvrt na Isidora Poljaka i druge manifestacije tako da mogu reći da sam izuzetno zadovoljan ovogodišnjim Frančeskovim danima - rekao je Mečić.On ja za kraj godine najavio i nekoliko događaja u organizaciji brčanskog Napretka koji će se tokom decembra održati u Brčkom, a već narednog petka najavio je i održavanje koncerta dječijih horova.

Revoltirani žele otići ali spletom okolnosti ostaju u Slavoniji gdje ih čeka mnogo zanimljivih, neobičnih i komičnih situacija, kaže Sabljaković

Za kraj Frančeskovih dana u Brčkom odigrana predstava "Vila lala"

U Domu kulture Ključ održana je smotra horova u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva "Naša mladost" Ključ.&nbsp;Kulturni događaj upriličen je povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, a na smotri je nastupilo pet horskih sekcija iz različitih krajeva Unsko-sanskog kantona.Publika u prepunoj sali Doma kulture uživala je u bogatom repertoaru pjesama koje slave ljubav prema domovini, kulturu i tradiciju Bosne i Hercegovine. Horovi su izveli različite muzičke numere, od tradicionalnih sevdalinki do modernih kompozicija, a svaki nastup bio je ispraćen gromoglasnim aplauzom.Generalni pokrovitelji tog događaja su Općina Ključ, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona te BH Telecom. Organizatori su izrazili zahvalnost svim sponzorima i učesnicima koji su doprinijeli uspjehu tog kulturnog događaja, ističući značaj ovakvih manifestacija za očuvanje i promociju kulturnog naslijeđa.Predsjednik KUD-a "Naša mladost" Alen Šehić istakao je kako su on i članovi tog kulturno-umjetničkog društva ponosni zbog činjenice da su upravo na Dan državnosti BiH organizirali ovako jedan značajan događaj.- Ponosni smo što smo po drugi put organizirali smotru horova povodom Dana državnosti. Ovo je prilika da kroz muziku i zajedništvo izrazimo ljubav prema našoj domovini i očuvamo duh tradicije - poručio je on.Druga smotra horova u Ključu završena je zajedničkim nastupom svih učesnika, koji su izveli himnu Bosne i Hercegovine, izazvavši oduševljenje i emocije među prisutnima. Organizatori su najavili da će smotra postati tradicionalni dio obilježavanja Dana državnosti BiH u Ključu, pružajući platformu za afirmaciju mladih talenata i kulturnih sekcija.

Ponosni smo što smo po drugi put organizirali smotru horova povodom Dana državnosti, poručio je Šehić

U Ključu održana smotra horova povodom Dana državnosti BiH

Bosanskohercegovačka umjetnica Arleta Ćehić nagrađena je Osten nagradom na Osten Bijenalu Skopje 2024, čiji će rad biti izložen na istoimenog izložbi u Nacionalnoj galeriji ''Chifte Hammam'' Sjeverne Makedonije zakazanoj za 6. februara iduće godine.Ćehić se predstavila sa svoja dva rada ''Bijeli krug'' iz 2022. godine koji je bio izložen u Londonu u okviru Saturation point projekta i video radom ''Turning point'', prošle godine nagrađenim na Bienalu Mediterraneo Art Price 3, 2023. Castello Monteserico, Genzano di Lucania, u Italiji.Od 75 finalista nagrađeni su najbolji radovi po ocjeni međunarodnog žirija i Osten galerije. Inače, na ovogodišnje Bijenale prijavilo je se 273 umjetnika sa 862 umjetničkih djela, iz 51 države svijeta, od kojih je odabrano 140 umjetnika, čiji su radovi po grupama izloženi u skopskoj Osten galeriji u razdoblju od listopada 2024. do veljače 2025. godine.Nagrada za životno djelo pripala je Micheleangelu Pistolettu, prominentnom talijanskom umjetniku, za izuzetan doprinos u umjetnosti. On je jedan od predstavnika pokreta Arte povera koji je u povijesti umjetnosti ostavio značajan trag. Inače ovo mu je druga nagrada za životno djelo -dobitnik je i Zlatnog lava u Veneciji 2003 godine.Arleta Ćehić je izjavila da ne krije ponos što će njeni radovi biti uz M. Pistoletta i ističe kako je zahvalna na prepoznavanju njenog rada.''Ovo je jedinstvena prilika da ostali umjetnici dobiju dodatni impuls i potvrdu svoga rada: hvala Osten Bienale'', priopćila je Ćehić.Inače, Arleta Ćehić je prošle godine izlagala na Venecijanskom Bijenalu Arhitekture ( Pallazzo Albrizzi Capello), te u Parizu, Grenoblu, Hamburgu, Bruxellesu, Sao Paolu, Sakramentu, New Havenu, itd.

Njen rad će biti izložen na istoimenog izložbi u Nacionalnoj galeriji ''Chifte Hammam'' Sjeverne Makedonije zakazanoj za 6. februara

Nagrada bh. umjetnici Arleti Ćehić na Osten bijenalu u Skoplju

Predstava „Bio je lijep i sunčan dan“ u režiji Tanje Miletić-Oručević, koja već 11 godina privlači publiku i puni sale pozorišta, ponovo će oživjeti na sceni Sarajevskog ratnog teatra 26. novembra.Miletić-Oručević je za „Dnevni avaz“ kazala da je tema predstave koja se temelji na događanjima 2. maja 1992. godine izabrana je jer je taj dan označio početak rata u Bosni i Hercegovini.<h2>Stvarni doživljaji</h2>- Njegova važnost u kolektivnom sjećanju Sarajeva bila je ključna za oblikovanje predstave. Nekoliko godina prije premijere predstave, festival MESS je u okviru svog programa „Modul memorije“ izdao knjigu dokumentarnih zapisa građana Sarajeva koji su, odgovarajući na poziv, pisali svoja sjećanja na 2. maj 1992. godine. Ovi osobni zapisi pružili su osnovu za stvaranje predstave jer su odražavali stvarne, emotivne doživljaje ljudi koji su tih dana živjeli u Sarajevu – dodala je Miletić-Oručević.Izdvojila je da je rad na predstavi bio izuzetno zahtjevan ne samo zbog već spomenutih aspekata, već i zbog izazova u oblikovanju i selektiranju materijala.- Bilo je izuzetno teško odabrati tekstove, jer su iskazi različitih ljudi bili izrazito raznoliki kako u stilu tako i u načinu izražavanja. Svaka osoba je na svoj način doživjela događaje i zapisala svoje sjećanje, što je činilo materijal bogatim, ali i vrlo složenim za dramaturško oblikovanje. Iz tih više od 70 iskaza trebalo je izabrati ono što će tvoriti koherentnu dramsku naraciju – poručila je Miletić-Oručević.<h2>Sudbine pojedinca</h2>Predstava ima duboko edukativnu dimenziju, a tokom cijelog vremena od kad postoji održavaju se posebne predstave u saradnji sa školama.- Organiziraju se predstave za učenike, koji imaju priliku svjedočiti nečemu što nije samo dobro umjetničko djelo, već i nečemu što nadmašuje pukih historijske činjenice koje oni možda uče u školama. Predstava im daje priliku da dožive ljudsku stranu rata, sudbine pojedinca, te male, ali snažne detalje o tome kako ljudi preživljavaju te ekstremne situacije. U predstavi imamo puno priča koje dolaze iz perspektive mladih ljudi, skoro pa djece. Rat je najgora stvar koja se može dogoditi u ljudskoj povijesti, nešto najgore što politika i odnosi među ljudima mogu proizvesti – naglasila je Miletić-Oručević.<h2>Opsada Sarajeva</h2>„Bio je lijep i sunčan dan“ je predstava bazirana na zapisanim sjećanjima 78 građana Sarajeva na 2. maj 1992. godine.

- Mnogi od iskaza bili su vrlo emotivni, jer su se ljudi prisjećali teških trenutaka, gubitaka i traumatičnih iskustava. Neki su već tada naslućivali užas što ih tek čeka, dok drugi nisu mogli ni zamisliti punu tragediju rata – kazala je Miletić-Oručević.

Predstava „Bio je lijep i sunčan dan“ sadrži zapise građana Sarajeva koji su pisali svoja sjećanja na 2. maj 1992. godine

Miletić-Oručević: Edukativna dimenzija

Rediteljica Tanja Miletić-Oručević za "Avaz": Ljudska strana rata

Osmo izdanje Internacionalnog festivala "Dani Jurislava Korenića", koji slavi najbolje teatarske produkcije iz regije, počelo je večeras u Kamernom teatru 55 izvedbom predstave "Čaruga" Gradske kazališne kuće Bjelovar u režiji Ivice Buljana. Festival će trajati do 29. novembra, a svake večeri bit će izvedena jedna predstava, osim u ponedjeljak, 25. novembra, kada se obilježava državni praznik Dan državnosti.Ekipa "Čaruge" predvođena glumcem Bojanom Navojcem zaintrigirala je i nasmijala publiku u Kamernom teatru.Publika će moći uživati i u predstavama „Gidionov čvor“, koprodukcija Scene Mess, Pozorišta mladih i Udruženja Intermezzo, u režiji Selme Alispahić, zatim „Kako sam naučila da vozim“ Hartefakt produkcije u režiji Tare Manić, “Staklena menažerija” HNK Mostar u režiji Ivana Planinića, te „Ćelava pjevačica“ JU Centra za kulturu Tivat u režiji Jagoša Markovića.O najboljim ostvarenjima festivala odlučivat će stručni žiri na čelu s predsjednikom Dinom Mustafićem i članovima Marinom Katnić – Bakaršić, Jasnom Diklić, Almirom Imširevićem i Admirom Glamočakom. "Dnevni avaz", kao medij koji od početka podržava ovaj značajni festival, i ove godine će dodijeliti posebnu nagradu „Avazov zmaj“ za najbolju predstavu.Festival će zatvoriti predstava Teatra Theatron „Izvod iz knjige rođenih – priča o Danilu Kišu“ u režiji Kokana Mladenovića, koja će biti izvedena 29. novembra u 20 sati, nakon čega će se dodijeliti nagrade najboljima.

Ekipa "Čaruge" predvođena glumcem Bojanom Navojcem zaintrigirala je i nasmijala publiku u Kamernom teatru

Osmo izdanje Internacionalnog festivala "Dani Jurislava Korenića" počelo izvedbom predstave "Čaruga"

U subotu, 23. novembra 2024. godine, u Pozorištu lutaka Mostar bit će premijerno izvedena predstava "Grad svjetlosti".Ova izvedba čini Mostar dijelom međunarodne mreže gradova (kao što su Varšava, Tolosa, Temišvar, Lleida, Guadalajara, Kragujevac) koji su kroz lutkarsku umjetnost kreirali jedinstvenu "razglednicu" svojih gradova.Predstava spaja živu igru, objektni teatar i lutkarstvo, pružajući publici jedinstveno iskustvo Mostara, kako u njegovoj prošloj, tako i u savremenoj dimenziji. Režiju potpisuje čileanski umjetnik sa španskom adresom, David Zuazola, a ovaj projekat predstavlja novitet u bosanskohercegovačkom teatru u pogledu koncepta i načina izvedbe.<h2>Replika Mostara na sceni</h2>David Zuazola je na press konferenciji 22. novembra u PLM-u izjavio da je najvažniji korak u stvaranju predstave bio slušati ljude iz grada i na temelju njihovih priča oblikovati scenu.&nbsp;- Ovaj projekat ne podrazumijeva da glumci nešto pričaju publici, već da najprije slušamo što ljudi kažu o svom gradu i potom na temelju toga kreiramo predstavu. Uključivanje zajednice u stvaranje predstave je ključno. Zgrade i objekti koji se pojavljuju u scenografiji izradili su učenici iz škola, što daje posebnu vrijednost ovom projektu. Ovo je sada dio vašeg grada - istakao je Zuazola.Predstava mapira Mostar i njegove ključne gradske objekte, stvarajući repliku grada na sceni. Kroz priču o industrijskoj zoni, legendama o rijeci Neretvi i pjesnicima Mostara, predstava spaja stvarni i mitološki svijet grada, dok istražuje vrijednosti i priče koje čine Mostar jedinstvenim.<h2>Pomjeranje granica u bh. lutkarstvu</h2>Nedžad Maksumić, asistent režije, napomenuo je kako je Grad svjetlosti projekt koji pokušava pomjeriti granice bh. lutkarstva, donoseći novi pogled na ovu umjetnost.&nbsp;- Režiser Zuazola je posljednja tri mjeseca živio i radio u Mostaru, istražujući grad i prikupljajući priče, kako bi prikazao Mostar kao grad svjetlosti i pokazao sve priče koje on nosi - kazao je Maksumić.Predstava je, prema riječima glumca Tarika Bajramovića, pravi iskorak u bh. teatru jer su glumci uključeni u svaki dio procesa – od izrade scenografije do dramaturgije i režije.&nbsp;- Zbog toga smo svi emotivno vezani za ovu predstavu. Nadamo se da će publika prepoznati naš trud i rad - izjavio je Bajramović.<h2>Hommage Mostaru i njegovim ljudima</h2>Glumac Ali Kamer Aksoj (Aksoy) istakao je da im je najveća radost što su imali priliku stvoriti predstavu koja nije samo o gradu, već i o ljudima koji u njemu žive i njegovoj bajkovitosti.&nbsp;- Ovo je naš hommage divnim ljudima i uspomenama koje imamo o Mostaru - dodao je Aksoj.<h2>Premijerne izvedbe i budući planovi</h2>Za muziku u predstavi zaslužan je Atilla Aksoj (Aksoy), dok su saradnici na scenografiji Đenan Behmen i Anel Pala, zajedno s lutkarima PLM-a. Organizaciju predstave vodila je Adela Lerić, dok je dizajn svjetla postavio Amer Ćatić. U izradi scenografije učestvovali su i učenici iz Dječijeg doma Mostar, polaznici Dječijeg dramskog i lutkarskog studija te Udruženje "Škola fluidnosti" i School&amp;School Mostar.Direktor Pozorišta lutaka Mostar, Edin Kmetaš, najavio je četiri premijerne izvedbe za sljedeću godinu, od kojih će tri biti koprodukcije s pozorištima širom svijeta. “- Prvu započinjemo početkom 2025. godine s "Little Shadow Productions" - dodao je Kmetaš.&nbsp;Takođe, najavio je i zajedničku predstavu koju će kreirati Pozorište lutaka Mostar i Lutkarsko kazalište Mostar 2025. godine.

Predstava spaja živu igru, objektni teatar i lutkarstvo, pružajući publici jedinstveno iskustvo Mostara

"Grad svjetlosti" premijerno na sceni Pozorišta lutaka Mostar: Dio globalne lutkarske mreže

Narodno pozorište Sarajevo najavljuje specijalni program pod nazivom "Pozorišne notte", a koji će biti upriličen po prvi put u petak, 13. decembra u 19:30 sati.&nbsp; Specijalnim program "Pozorišne notte" Narodno pozorište otvara koncertom gitariste i kompozitora Mirze Redžepagića, koji će nastupiti zajedno sa vrhunskim muzičarima iz Španije i Sjedinjenih Američkih Država Maitom Arregiom, Imamom Hamdanijem i Evom Catalom, donoseći jedinstvenu fuziju flamenka i džeza. Gosti koncerta su kvartet SA Sinfonietta.- Posebna mi je čast što će se koncert održati u Narodnom pozorištu – instituciji koju smatram hramom kulture Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Predstaviti svoju muziku u ovakvom prostoru i pred ovakvom publikom za mene predstavlja istinsku privilegiju. Ova fuzija flamenca, jazza i world musica predstavlja moj muzički jezik, emociju koju sa radošću prenosim publici - izjavio je gitarista i kompozitor Mirza Redžepagić.

S Mirzom će na sceni nastupati svjetski muzičari Maite Aregi (Arregi), španska pijanistica poznata po jedinstvenom stilu Imam Hamdani, te Iva Katala (Eva Catalá), bubnjarka i kompozitorka iz Valencije, koja je aktivna na flamenko sceni u Španiji.Mirza Redžepagić osim iskrene ljubavi prema gitari, posjeduje i bogato muzičko obrazovanje. Završio je Muzičku akademiju u Sarajevu na odsjeku za gitaru, a potom master studij na prestižnom Berklee College of Music u Valenciji. Bio je stipendist Asocijacije flamenco gitarista Španije, gdje je završio specijalističke studije u Madridu, a kasnije postao i njihov predavač. Jedini je školovani predavač flamenco gitare na Balkanu. Objavio je tri albuma "Mirza Redzepagic Plays Brouwer", "Flamenco Clasicos" i najnoviji album "Cycles", snimljen u saradnji sa 18 muzičara iz različitih dijelova svijeta, tokom njegovog boravka u Valenciji.Za svoj doprinos flamenko umjetnosti u Bosni i Hercegovini, nagrađen je Ordenom za građanske zasluge od Kralja Španije, Felipea VI.

Mirza Redžepagić osim iskrene ljubavi prema gitari, posjeduje i bogato muzičko obrazovanje

Gitarista i kompozitor Mirza Redžepagića

Koncert Mirze Redžepagića u sklopu otvaranja specijalnog programa Narodnog pozorišta "Pozorišne notte"

Željko Milošević je istaknuti trebinjski pozorišni stvaralac, čiji je rad obilježen višestrukim talentima – režijom, glumom, pisanjem. Njegova ljubav prema pozorištu nije samo profesija, već način života.Milošević je za „Dnevni avaz“ rekao da je još kao dijete počeo pokazivati ljubav prema kulturno-umjetničkom pravcu. <h2>Dramske sekcije</h2>- Davno je to bilo, ali tada sam se, ne samo zainteresovao, već i potpuno zarazio tom pozorišnom ljubavlju. Očaralo me kako pozorište funkcioniše, način na koji ljudi unutar njega djeluju, te sve ono što ono nosi i donosi. Na kraju krajeva, moja ljubav prema pozorištu je krenula tada, u tim ranim danima, i nikada nije prestala – kazao je Milošević.Bez pozorišta bi se osjećao kao da mu je oduzet dio duše, istakao je te dodao da za drugi posao ne zna. - Zadovoljan sam što živim uz pozorište i što pozorište živi uz mene. Pozorišna umjetnost je moj svijet. Bavim se režijom, pišem, glumim, radio sam i scenografije, a ponekad, doduše rijetko, i kostimografije. Volim istraživati razne sfere unutar pozorišta, čak i one koje mi na prvi pogled ne pripadaju. Pozorište je za mene mnogo više od posla – to je način života. Često ističem koliko sam srećan što se bavim upravo onim što istinski volim, poštujem i cijenim – naglasio je Milošević.

Milošević je dobitnik nagrade za pedagoški rad u oblasti scenskih umjetnosti „Grozdanin kikot“.- Pedagoškim radom sam se počeo baviti nekako spontano, nakon nesrećnih događaja rata. S nekolicinom kolega i prijatelja odlučio smo pokrenuti nešto što smo mi imali u svojoj mladosti – dramske sekcije i radionice koje su bile važan dio našeg odrastanja. Smatram da je rad s djecom kroz dramsku pedagogiju izuzetno važan jer im pruža priliku da bolje upoznaju sebe, razviju samopouzdanje i nauče kako oblikovati i izražavati svoje mišljenje bez povređivanja drugih. To su ključne životne lekcije koje pozorište može pružiti – poručio je Milošević.<h2>Korak dalje</h2>Naglasio je da Trebinje zaista ima kapacitete za profesionalno pozorište.- Iako je mali grad, ima veliki broj pozorišnih i drugih umjetnika, što potvrđuje da bi profesionalna scena bila prirodni nastavak njegove kulturne tradicije. Međutim, da bismo napravili korak dalje, potrebna je podrška politike – formiranje budžetske stavke za profesionalno pozorište, zaposlene glumce i redovan repertoar – kazao je Milošević.<h2>Najveći uspjeh</h2>Milošević je rekao da mu je glavna želja da djeca kroz zajednički rad, zabavu i druženje nauče cijeniti umjetnost i steknu vještine korisne u svakodnevnom životu.- Najdraže povratne informacije dobijamo od ljudi koji nisu nastavili karijeru u pozorištu, već u društvenim i tehničkim naukama, a koji nam kažu da su im dramske radionice pomogle na fakultetima, u karijeri i u odnosima s ljudima. To smatram našim najvećim uspjehom – dodao je Milošević.

Često ističem koliko sam sretan što se bavim upravo onim što istinski volim, poštujem i cijenim

Milošević: Pozorište je za mene mnogo više od posla

Reditelj Željko Milošević za "Dnevni avaz": Pozorišna umjetnost je moj svijet

Od 23. do 29. novembra Kamerni teatar 55 bit će domaćin osmog izdanja Internacionalnog festivala "Dani Jurislava Korenića", koji slavi najbolje teatarske produkcije iz regije.U okviru takmičarskog programa publici će se predstaviti izuzetna ostvarenja renomiranih pozorišta iz regiona. Među njima su predstave "Čaruga" Gradske kazališne kuće Bjelovar u režiji Ivice Buljana, "Gidionov čvor", koprodukcija Scene Mess, Pozorišta mladih i Udruženja Intermezzo, u režiji Selme Alispahić, zatim "Kako sam naučila da vozim" Hartefakt produkcije u režiji Tare Manić, "Staklena menažerija" HNK Mostar u režiji Ivana Planinića, te "Ćelava pjevačica" JU Centra za kulturu Tivat u režiji Jagoša Markovića.O najboljim ostvarenjima festivala odlučivat će stručni žiri na čelu s predsjednikom Dinom Mustafićem i članovima Marinom Katnić - Bakaršić, Jasnom Diklić, Almirom Imširevićem i Admirom Glamočakom.&nbsp;Posebnu nagradu "Avazov zmaj" za najbolju predstavu dodijelit će zamjenica glavnog i odgovornog urednika Dnevnog avaza, Nerma Ajnadžić.Publika će nakon svake izvedbe imati priliku sudjelovati u okruglim stolovima koje će voditi Asja Krsmanović, čime će se dodatno obogatiti festivalski program kroz razmjenu mišljenja i dublju analizu predstava.Festival će zatvoriti predstava Teatra Theatron "Izvod iz knjige rođenih - priča o Danilu Kišu" u režiji Kokana Mladenovića, koja će biti izvedena 29. novembra u 20 sati, nakon čega će se dodijeliti nagrade najboljima.

Posebnu nagradu "Avazov zmaj" za najbolju predstavu dodijelit će zamjenica glavnog i odgovornog urednika Dnevnog avaza, Nerma Ajnadžić

Osmi Internacionalni Festival "Dani Jurislava Korenića" u Teatru 55 

Velikana bosanskohercegovačkog, hrvatskog i regionalnog glumišta Mustafu Nadarevića pamtimo po vrhunski odigranim brojnim filmskim, pozorišnim, a naročito ulogama u TV serijama. Jedan od najboljih glumaca regije svih vremena preminuo je 22. novembra 2020. godine u Zagrebu, nakon borbe s karcinomom pluća, u 78. godini života. Bio je omiljeni glumac bivše SFR Jugoslavije, ali i svih država koje su nastale nakon njenog raspada. Mlađa generacija pamti ga kao Izeta Fazlinovića u seriji “Lud, zbunjen, normalan”. Nadarevićeva karijera je bogata i raznovrsna, a svaka uloga koju je odigrao bila je svjedočanstvo njegove ljubavi, posvećenosti i strasti prema glumi, te ga je publika identificirala s likovima koje je igrao.<h2>Prva uloga</h2>Mustafa je rođen u Banjoj Luci, 2. maja 1943. godine. Zbog bombardovanja Banje Luke, njegova porodica se ubrzo nakon njegovog rođenja odselila u Zagreb, gdje je on završio osnovnu školu. Prvu ulogu dobio je već u prvom razredu, kada je na školskoj priredbi glumio Crvenkapicu. Učiteljica je izabrala baš njega jer je nalikovao na djevojčicu, imao je dužu kosu i piskutav glas. Mehmed Nadarević, Mustafin otac, preminuo je od tuberkuloze kada je imao 28 godina pa je Mustafu sama odgajala majka Asja, koja je ostala udovica s 22 godine. U Rijeci, gdje su se porodično odselili iz Zagreba, Mustafa je pohađao gimnaziju i uporedo bio član Amaterskog kazališta “Viktor Car Emin”, kada se ljubav prema glumi pretvorila u poziv. Ne samo da je volio glumu nego je u njoj pronalazio i spas. Glumio je u pozorištu čak i kada mu je umrla majka. - Kad mi je majka umrla, izašao sam u pozorište da igram ulogu. Tako mi je bilo lakše. To je bježanje od stvarnosti i bježanje u lik koji nisam ja, onda manje boli. Dobra gluma je zadnja stepenica ka šizofreniji. Moraš se dati jako, a s druge strane ostati zdrav u glavi - govorio je Nadarević o tom teškom trenutku u svom životu.

<h2>Uspješan reditelj</h2>Mustafa Nadarević je kao reditelj debitirao 1992. godine predstavom "Let iznad kukavičjeg gnijezda", a potom je postavio više predstava, između ostalih "Balkanskog špijuna" Dušana Kovačevića i "Zabune" Alana Ajbourna u Satiričnom kazalištu Kerempuh, te "Hasanaginicu" Milana Ogrizovića u HNK i Narodnom pozorištu u Sarajevu.Osim glume i režije, Nadarević je radio i kao profesor na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu i Glumačkoj akademiji u Sarajevu. Odlukom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, 2006. godine proglašen je nacionalnim prvakom. Sadašnje, ali i buduće generacije sigurno će još zadugo uživati u vrhunskim ulogama i umijeću ovog glumačkog barda, koje je ostvario u svojoj blistavoj karijeri i zbog kojih neće biti zaboravljen. <h2>Ženio se tri puta</h2>Mustafa se ženio tri puta. Iz prvog braka s Jasnom dobio je kćerku Nađu, a s drugom suprugom Snježanom je dobio dvoje djece - sina Ašu i kćerku Nanu. Treća supruga bila mu je Slavica Radović, kostimografkinja i scenografkinja, s kojom se vjenčao 25. aprila 2012., nakon što su 15 godina bili skupa, a ona je preminula 7. juna 2012. poslije 10-godišnje borbe sa zloćudnim tumorom.Nadarević je jedne prilike pojasnio zašto su neobična imena njegove djece.- Budući da je moja najstarija kćerka Nađa moju mamu, a svoju baku, zvala nana, moja je druga kći dobila to ime. A pomalo neobično ime Aša dao sam sinu po jednom svom prijatelju iz Bosanskog Novog, veoma plemenitom dječaku. Kada sam nekako došao do njegova telefona i javio mu da sam sinu dao njegovo ime, nasmijao se i veselo mi uzvratio da me pozdravlja Plamenko, da je to njegovo pravo ime, a Aša je nadimak.

U posljednje vrijeme najzapaženija mu je bila uloga Izeta Fazlinovića u TV seriji “Lud, zbunjen, normalan”

Mustafa Nadarević: 4. godišnjica smrti jednog od najboljih glumaca Balkana svih vremena

Bosanskohercegovačka opera “Tvrtko, kralj bosanski”, jedno od najiščekivanijih kulturnih ostvarenja ove godine, privodi se kraju u velikom stilu.Premijera je zakazana za 29. novembar na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, dok je repriza predviđena za dan kasnije, 30. novembra. Publika će imati priliku da uživa u priči o jednom od najznačajnijih vladara bosanske historije kroz jedinstvenu muzičku interpretaciju.<h2>Tim iza scene </h2>Opera je rezultat impresivne saradnje izuzetnih umjetnika. Kompozitor Ammar Jažić i libretist Muamer Kodrić udružili su snage kako bi oživjeli priču o kralju Tvrtku I Kotromaniću, dok maestro Josip Šego vodi orkestar u svojstvu dirigenta. Režiju potpisuje Dražen Siriščević, a pažljivo osmišljena scenografija, kostimografija i koreografija dodatno će naglasiti atmosferu i dramatiku priče.Posebnu pažnju privukli su i tehnički aspekti produkcije – dizajn svjetla Moamera Šakovića i video dizajn Dina Hujića doprinose stvaranju vizualno zadivljujuće predstave.<h2>Umjetnička ekipa</h2>Predstava okuplja neke od najboljih umjetnika iz Bosne i Hercegovine.&nbsp;Na sceni će nastupiti solisti i hor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo, Balet Narodnog pozorišta Sarajevo, te Sarajevska filharmonija.&nbsp;Među izvođačima su Ivan Šarić, Amila Ravkić, Siniša Hapač, Hana Salihović, Katarina Kikić-Marić i mnogi drugi, koji kroz svoje uloge donose bogatstvo likova i emocija.

Kompozitor Ammar Jažić i libretist Muamer Kodrić udružili su snage kako bi oživjeli priču o kralju Tvrtku I Kotromaniću

Pripreme za operu "Tvrtko, kralj bosanski" u punom jeku: Premijera u Narodnom pozorištu Sarajevo

Sporazum u primopredaji arhivske građe na osnovu koje će biti formirana zbirka "Nijaz Alispahić" u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, potpisale su danas Selma Alispahić, kćerka Nijaza Alispahića, i Šejla Šehabović, direktorica Muzeja. Nijaz Alispahić bio je bosanskohercegovački književnik, dramaturg, prozaist, pjesnik, teatrolog, kritičar i esejist, scenarista, pozorišni i TV reditelj, kulturni hroničar...U ime porodice Alispahić koja je danas poklonila dio građe za formiranje zbrike, Selma Alispahić, istaknuta bh. glumica, kazala je da je veoma sretna što je do ovog dogovora došlo.- Moj otac bi sigurno bio presretan da zna da je dio Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti upravo zato što je njegov cijeli život bio posvećen i obilježen književnošću i pozorištem. On je u potpunosti sebe davao književnosti, ali je vrlo specifičan autor i po tome što je ostavio veliki trag u pozorišnoj historiji ove države - kazala je Alispahić.Poklonjena građa obuhvata dug vremenski period i sastoji se od prepiske, fotografija, dokumenata iz pozorišnog života i pozorišnih izvedbi, različitih verzija rukopisa i drugih dokumenata koji su bili vezani za autora Nijaza Alispahića.Porodici Alispahić je u ime Muzeja zahvalila direktorica Šejla Šehabović naglasivši da je počastvovana što su izabrali baš ovu instituciju da pohrane građu vezanu uz njihovog supruga, oca i djeda.- Nijaz Alispahić je obilježio jedan važan period u književnom i pozorišnom životu Bosne i Hercegovine. Zbirka koju upravo formiramo je poprilično obimna, a biće sigurno i veća kako se bude dopunjavala. Građa je sad u vlasništvu Muzeja, mi tek počinjemo da radimo i očekujemo da će se već krajem ove godine, a slijedeće sigurno, vidjeti prvi rezultati našeg rada na zbirci - kazala je Šehabović.<h2>Biografija Alispahića</h2>Nijaz Alispahić rođen je 1938. godine, a svoje školovanje završio je studijem jezika i književnosti u Beogradu, dok je postdiplomske studije završio u Sarajevu. Karijeru je započeo kao dramaturg i umjetnički direktor Narodnog pozorišta u Tuzli. Osim teatarskog angažmana, 1973. godine pokrenuo je književnu manifestaciju Kikićevi susreti u Gradačcu.Alispahić je autor brojnih književnih djela, među kojima se ističu Vatre stišane pjesmom, Karakazan, Sire, došli su ratnici, Sihirbaz, te drame kao što su Zmaj od Bosne, Hasanaginica, Aska i vuk i mnoge druge. Njegova djela prevođena su na više stranih jezika, a njegovo ime nalazi se u Antologiji bošnjačke pripovijetke 20. stoljeća i Antologiji bosanskohercegovačke drame 20. stoljeća.<h2>Višestruke nagrade</h2>Nijaz Alispahić bio je višestruko nagrađivan književnik. Dvostruki je laureat nagrade "Ivo Andrić" za najbolju pripovijetku (1983. i 1989. godina), dobitnik nagrade "Zijo Dizdarević" za najbolju pripovijetku (1977. i 1978.), te je osvojio niz drugih priznanja kao što su nagrada "Život" za najbolju prozu 1977., nagrada "Glasa" za najbolju kratku priču iste godine, te nagrada prištinskog "Jedinstva".U pozorišnom svijetu, Alispahić je bio trostruki laureat nagrade Udruženja pozorišnih kritičara i teatrologa Bosne i Hercegovine za najboljeg dramaturga i najbolji repertoar u sezoni od 1983. do 1989. Također, dobitnik je nagrade Udruženja pozorišnih kritičara i teatrologa Bosne i Hercegovine za najbolju dramatizaciju djela Derviš i smrt 1989. godine.Njegova izuzetna umjetnička ostavština prepoznata je i 2021. godine kada mu je Direkcija Festivala MESS dodijelila priznanje Zlatni lovor vijenac za doprinos umjetnosti teatra.Nijaz Alispahić preminuo je u Tuzli 2. januara 2024. u 84. godini života, saopćeno je iz Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.&nbsp;

Moj otac bi sigurno bio presretan da zna da je dio Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti, rekla je Alispahić 

Porodica Alispahić poklonila građu za zbirku "Nijaz Alispahić" u Muzeju književnosti BiH

U sklopu 30. Festivala „Tuzlanski pozorišni dani 2024.“, večeras je, na Velikoj sceni Narodnog pozorišta Tuzla, izvedena predstava Narodnog pozorišta Sarajevo „Seljačka opera“ Darvasa Benedeka i Pintéra Béle, u režiji Andrása Urbána.Sanjin Arnautović, Amra Kapidžić, Aldin Omerović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Sara Seksan, Vedrana Božinović, Mirvad Kurić, Sanin Milavić i Mak Čengić uz bend koji čine Fuad Šetić, Amar Beširević, Ajnija Germić, Sara Kasap, i Rastko Zečević u sat i deset minuta, tuzlanskoj publici, poklonili su još jedan jedinstven umjetnički doživljaj.Dramaturginja je Vedrana Božinović, koreograf Krisztian Gergye, scenografiju i kostime uradila je Adisa Vatreš-Selimović, muzička saradnica je Lejla Jusić.30. Festival „Tuzlanski pozorišni dani 2024.“ izvodi se u Narodnom pozorištu Tuzla od 15. do 24. novembra. Festival, osim što obogaćuje kulturni život grada Tuzle, predstavlja i važnu priliku za promociju tuzlanskih vrijednosti, jačanje kulturnih veza među različitim zajednicama, te dalji razvoj umjetničke scene koja Tuzlu čini prepoznatljivom u cijeloj regiji.Na „Tuzlanskim pozorišnim danima 2024.“ bit će izvedeno sedam izuzetnih predstava, koje dolaze iz najpoznatijih pozorišta Bosne i Hercegovine, ali i šire. S obzirom na takmičarski karakter festivala, u revijalnoj noći će biti dodijeljene ukupno četiri nagrade i to: za najbolju predstavu, najboljeg glumca i glumicu, a također će biti izabrana najbolja predstava prema izboru publike.Narodno pozorište Sarajevo svoju regionalnu turneju nastavlja 21. novembra, kada će dramska predstava „Seljačka opera“ gostovati u Subotici na Međunarodnom/regionalnom pozorišnom festivalu Desiré Central Station 2024.

Narodno pozorište Sarajevo svoju regionalnu turneju nastavlja 21. novembra

Tuzlanski pozorišni dani 2024: U prepunoj sali Narodnog pozorišta Tuzla izvedena dramska predstava „Seljačka opera“

Crnogorski slikar Vojo Stanić preminuo je danas u 101. godini, objavio je N1.Stanić je rođen 3. februara 1924. godine u Podgorici. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Nikšiću, a Akademiju za likovne umjetnosti u Beogradu 1951. godine. Prvih nekoliko godina rada posvetio je vajarstvu i dao više zapaženih ostvarenja u kamenu, gipsu i bronzi, pa se potpuno posvetio slikarstvu od 1955. godine.Učestvovao je na mnogim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu: Pariz, Edinburg, Njujork, Aleksandrija, Štokholm, Rim, Cirih, Bari, Barlota, Haselt, Šarlroa, Turne, Tokio, Budimpešta, London, Hoeshst, Meksiko, Kopenhagen, Moskva, Vašington, Beč, Keln itd.Imao je mnogobrojne samostalne izložbe u: Beogradu, Dubrovniku, Titogradu, Oslu, Nikšiću, Rimu, Novom Sadu, Cetinju, Motuvanu, Čačku, Herceg Novom, Bolcanu, Somboru, Svetom Stefanu, Berlinu, Priboju na Limu, Zagrebu, Veneciji itd. Slikarska ostvarenja V. Stanića nalaze se kako u likovnim galerijama u Crnoj Gori i širom nekadašnje Jugoslavije tako i u većim likovnim centrima u inostranstvu. O radu akademika Stanića objavljeno je nekoliko monografija.Usavršavao se kroz studijske boravke u Rimu i Parizu. Za umjetnički rad dobio je mnogobrojna priznanja i nagrade (Trinaestojulska nagrada 1960. i 1968). Za dopisnog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti izabran je 24. juna 1977. godine, a za redovnog člana 1. marta 1985. godine.

Opera "Tvrtko, kralj bosanski" povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine

"Gidionov čvor" izmamio suze i gromoglasan aplauz u Kamernom teatru 55

Za kraj Frančeskovih dana u Brčkom odigrana predstava "Vila lala"

U Ključu održana smotra horova povodom Dana državnosti BiH

Nagrada bh. umjetnici Arleti Ćehić na Osten bijenalu u Skoplju

Rediteljica Tanja Miletić-Oručević za "Avaz": Ljudska strana rata

Osmo izdanje Internacionalnog festivala "Dani Jurislava Korenića" počelo izvedbom predstave "Čaruga"

"Grad svjetlosti" premijerno na sceni Pozorišta lutaka Mostar: Dio globalne lutkarske mreže

Koncert Mirze Redžepagića u sklopu otvaranja specijalnog programa Narodnog pozorišta "Pozorišne notte"

Reditelj Željko Milošević za "Dnevni avaz": Pozorišna umjetnost je moj svijet

Osmi Internacionalni Festival "Dani Jurislava Korenića" u Teatru 55

Mustafa Nadarević: 4. godišnjica smrti jednog od najboljih glumaca Balkana svih vremena

Pripreme za operu "Tvrtko, kralj bosanski" u punom jeku: Premijera u Narodnom pozorištu Sarajevo

Porodica Alispahić poklonila građu za zbirku "Nijaz Alispahić" u Muzeju književnosti BiH

Tuzlanski pozorišni dani 2024: U prepunoj sali Narodnog pozorišta Tuzla izvedena dramska predstava „Seljačka opera“

Preminuo poznati crnogorski slikar Vojo Stanić

Kultura

Opera "Tvrtko, kralj bosanski" povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine

"Gidionov čvor" izmamio suze i gromoglasan aplauz u Kamernom teatru 55

Za kraj Frančeskovih dana u Brčkom odigrana predstava "Vila lala"

U Ključu održana smotra horova povodom Dana državnosti BiH

Nagrada bh. umjetnici Arleti Ćehić na Osten bijenalu u Skoplju

Rediteljica Tanja Miletić-Oručević za "Avaz": Ljudska strana rata

Osmo izdanje Internacionalnog festivala "Dani Jurislava Korenića" počelo izvedbom predstave "Čaruga"

"Grad svjetlosti" premijerno na sceni Pozorišta lutaka Mostar: Dio globalne lutkarske mreže

Koncert Mirze Redžepagića u sklopu otvaranja specijalnog programa Narodnog pozorišta "Pozorišne notte"

Reditelj Željko Milošević za "Dnevni avaz": Pozorišna umjetnost je moj svijet

Osmi Internacionalni Festival "Dani Jurislava Korenića" u Teatru 55

Mustafa Nadarević: 4. godišnjica smrti jednog od najboljih glumaca Balkana svih vremena

Pripreme za operu "Tvrtko, kralj bosanski" u punom jeku: Premijera u Narodnom pozorištu Sarajevo

Porodica Alispahić poklonila građu za zbirku "Nijaz Alispahić" u Muzeju književnosti BiH

Tuzlanski pozorišni dani 2024: U prepunoj sali Narodnog pozorišta Tuzla izvedena dramska predstava „Seljačka opera“

Preminuo poznati crnogorski slikar Vojo Stanić