Sa samo 60 kalorija, jedan kivi će vas snabdjeti sa sto posto dnevno potrebne količine vitamina C i s više kalija od pola banane. O brojnim ljekovitim svojstvima kivija sigurno ste već čuli, kao i to da ga mnogi nazivaju supervoćem jer obiluje antioksidansima, vitaminom C, kalijem, folnom kiselinom, polifenolima i vlaknima, a dobar je izvor i vitamina E.

Ima vrlo blagotvorno djelovanje na probavni trakt, zbog čega je naročito dobar izbor za doručak.

Odličan izvor probiotika

Smanjuje zatvor i kako je pokazalo istraživanje iz 2010., pomaže u probavi važnih proteina, za šta je zaslužna aktivna komponenta u kiviju koja se naziva proteolitička kiselina. Nedavno je otkriveno i da je odličan izvor probiotika, pa je i u tom smislu izuzetno poželjno voće, naročito za probavu. Uz to, sadrži lutein i zeaksantin, tvari koje su nužne za zdravlje oka, kao i flavonoide i karotenoide koji štite od slobodnih radikala te štite DNK od oksidativnog oštećenja, čime se smanjuje rizik od raka.

Sprečava nastanak krvnih ugrušaka

Zanimljivo je da je jedno istraživanje pokazalo da kivi, ako ga jedete svako jutro, može imati učinak nalik aspirinu, koji sprečava nastanak krvnih ugrušaka. Smanjuje i nivo triglicerida u krvi za čak 15 posto te tako sprečava nakupljanje plaka na stijenkama krvnih žila i štiti zdravlje srca i krvnih žila. U sezoni je tokom cijele zime, a treba ga kupiti dok je još nezreo, odnosno dok je još tvrd na dodir, i zatim ga ostaviti nekoliko dana na sobnoj temperaturi da sazri.

Već dozreli kivi kupite samo ako ga namjeravate pojesti odmah jer se vrlo brzo kvari. Kivi je dovoljno ukusan da u njemu uživate takvom kakav jest, no možete ga koristiti i za pripremu kolača, torti, napitaka, voćnih salata i drugih slastica.