Nemojte se iznenaditi ako vas ljekar upita jeste li se nervirali i da li ste nešto naporno radili. On želi znati potencijalne uzroke povišenog krvnog pritiska. Postoje razne situacije u kojima se rizik od nastanka srčanog udara dramatično povećava, naročito kod osoba koje u porodičnoj anamnezi imaju zabilježene slučajeve srčanog udara.
Loše raspoloženje
Rizik od nastanka srčanog udara u jutarnjim satima povećava se za čak 40 posto. Naučnici su dokazali da se tokom buđenja povećava nivo hormona stresa, što povećava nivo krvnog pritiska i potrebu tijela za kisikom. Vaša krv je gušća pa je srce otežano pumpa, a glavni razlog je blaga dehidracija.
Nemojte se buditi u posljednji čas. Dajte sebi dovoljno vremena da se probudite polako. Ako ste ljubitelj jutarnjeg vježbanja, zagrijte se da ne biste stvarali dodatno opterećenje za srce i kardiovaskularni sistem.
Naučnici su dokazali da postoji dobar razlog zbog kojeg ljudi nisu ljubitelji ponedjeljka. Čak 20 posto slučajeva srčanog udara događa se ovim danom, najvjerovatnije zbog povećanog nivoa stresa i lošeg raspoloženja.
Nedjeljom se opustite što je više moguće. Ponedjeljkom se probajte što ranije probuditi, a ni vikendom nemojte ostajati predugo budni ili se kasno buditi, jer narušavate svoj biološki ritam. Probajte režim spavanja održavati jednakim tokom cijele sedmice.
Obilni obroci
Obilni obroci nisu dobri za cjelokupno zdravlje pa ni za srce. Nemojte misliti da vam povremeni obilni obroci neće naškoditi, jer su naučnici dokazali da je za osobe koje inače paze na porcije, obilan obrok izvor stresa. Porcije održavajte u razumnim granicama.
Ako je potrebno, jedite češće, a manje. Naučnici preporučuju tri glavna obroka i dva međuobroka. Na taj način će tijelo znatno rjeđe biti pod stresom.
Pazite s naprezanjem
Toalet je posljednje mjesto za koje biste pomislili da može ugroziti vaš život. Ali, naprezanje prilikom pražnjenja crijeva povećava pritisak u prsima i usporava dotok krvi u srce. Zbog toga jedite hranu bogatu vlaknima, pijte dosta vode i izbjegavajte naprezanje. Zdrava i uravnotežena prehrana potaknut će rad probavnog sistema.
Fizički napor
Jedan od glavnih razloga za nastanak infarkta predstavlja fizički napor. To se dešava naročito ljudima koji vode sjedilački način života, uz vrlo malo kretanja. Mogu osjećati početne simptome, kao što su bol i pritisak u grudnom košu, gubitak daha ili mučninu, ali ih najčešće ignoriraju. Zato je važno da poradite na fizičkoj kondiciji.
Jedite zdravo
Nezdrava ishrana dovodi do gojaznosti. Ishrana, prije svega, treba da bude količinski i po kvalitetu adekvatna. U ishrani treba da budu zastupljene namirnice kao što su voće, povrće, integralne žitarice, mršava mesa, mliječni proizvodi s niskim sadržajem masnoća i riba. Budite oprezni s obrađenom hranom, koja često sadrži visok nivo soli. Izbjegavajte alkoholna pića koliko god je to moguće.
Gužve u saobraćaju
Saobraćaj može biti vrlo opasna stvar za srce. Kad zapnete u gužvi i koloni, raste krvni pritisak i povećava se mogućnost za srčani udar. Većina ljudi sklona je nerviranju kad se saobraćaj odvija sporo, a oni negdje žure. Takvo stanje nikako nije dobro za zdravlje srca i dugoročno može rezultirati srčanim udarom.
Na zdravlje srca utječu i javni istupi. Organizam se prilikom javnih istupa nalazi u stanju kao kad ga opteretite teškom vježbom na koju niste naviknuli. Povećana nervoza podiže krvi pritisak, ubrzava otkucaje srca i povećava nivo adrenalina. Ako morate govoriti u javnosti, uzmite prije događaja beta blokator kako biste se zaštitili.
