Iako mnogi zbog pandemije koronavirusa ovog ljeta neće na more, stručnjaci upozoravaju da se zaštita kože ne smije zaboraviti. Na štetno zračenje Sunca se obraća pažnja samo kada se ide na plažu, a činjenica je da čak 80 posto Sunčevih zraka primamo u svakodnevnom životu, na putu do posla, škole, vrtića, na pijaci ili tokom šetnji po parku.

Određeni nivo

Od sunčevih zraka do naše kože dospijevaju UVA, UVB, kao i infracrveno zračenje (IRA). Ona svojim razvijenim mehanizmima zaštite ove zrake može da tolerira do određenog nivoa, poslije čega je, u zavisnosti od tipa kože, neophodna adekvatna zaštita da bi se bezbjedno uživalo na suncu. 

Za razliku od najčešće spominjanih UVA i UVB zraka, koji prodiru do nekih površinskih slojeva kože, infracrveno zračenje, naročito IRA zraci, prodiru kroz cijelu kožu, sve do potkožnog tkiva. Njihov utjecaj na kožu umnogome zavisi od dužine izlaganja, pa se u toku samo jednog sata kod 60 posto osoba ispolji štetno dejstvo pomenutih zraka, objašnjavaju stručnjaci.

Duboke bore

Zraci koji nam daju toliko željeni bronzani ten, ali od kojih dobivamo i opekotine, i oštećenja kože, pripadaju UVB zracima. Oni prodiru kroz cijeli epiderm i površinski dio derma. Koža se od njih štiti tako što producira veće količine pigmenta - melanina, ali istovremeno dolazi i do “zadebljavanja” kože. Zbog UVA zraka javljaju se alergije na sunce, ali dolazi i do prijevremenog starenja kože, gubitka elastičnosti, tonusa i pojava dubokih bora. 

Vitamin D neophodan za kosti

Sunčevi zraci neophodni su za sintezu vitamina D, neophodnog za kosti. Da bismo osigurali dovoljnu količinu vitamina D, potrebno je izlaganje suncu od svega tri puta sedmično, od 10 do 30 minuta.

Što je koža tamnija, potrebno je duže izlaganje na suncu, u majici bez rukava, između 11 i 15 sati.

Pazite na djecu

Infracrveni A zraci prodiru najdublje, praktično kroz cijelu kožu. Mehanizmi zaštite koje ima koža nisu dovoljni da nas zaštite od prodiranja ovih zraka. Oni, zapravo, imaju isto loše dejstvo kao i UV zraci, ali im je mehanizam potpuno drugačiji. Prije svega oštećuju neke od najvažnijih ćelija naše kože. Na prvom mjestu fibroblasti, ćelije odgovorne za proizvodnju kolagena i elastina, supstanci koje daju mladost, jedrinu, čvrstinu i ljepotu koži, a aktivno učestvuju i u procesu zarastanja rana. 

Posebno treba voditi računa kada su djeca u pitanju. Naučno je dokazano da opekotine od sunca u dječijem uzrastu, višestruko povećavaju šanse za dobivanje karcinoma kože u odraslom dobu. Za djecu treba kupovati posebne preparate za zaštitu kože. Zavisno od tipa kože, preporučuje se zaštitni faktor 30 ili 50, pri čemu treba voditi računa da osim UVA i UVB, štiti i od IRA zraka.