Nedavno istraživanje naučnika sa Univerziteta u Helsinkiju pokazalo je da poremećaji u ishrani kod mladih uzrokuju dugoročne negativne posljedice po zdravlje.  Primijećeno je da je poremećena ravnoteža u ishrani kod ispitanika uticala na povećanje tjelesne težine, veći obim struka i lošije mentalno zdravlje, što su negativni efekti koji su bili prisutni i nakon deset godina. 

- Nepravilna ishrana ne djeluje štetno, s obzirom na to da je toliko rasprostranjena među mladima. Međutim, ona ostavlja dugoročne negativne posljedice po zdravlje i mentalno stanje mladih. Čak i ako simptomi ne pokazuju klinički poremećaj ishrane, rano prepoznavanje i liječenje su izuzetno važni - rekla je nutricionista Ula Kerkejnen, učesnica u istraživanju.

Studija je sprovedena nad 4.900 mladih Finaca, koji su u okviru ankete odgovarali na pitanja o navikama u ishrani, težini, zdravlju i psihološkom stanju u životno doba od 24 godine, ali i nakon deset godina, kada su imali 34 godine.

Naučnici su došli do zaključka da je nepravilna ishrana sredinom 20-ih bila uzročnik lošijeg psihičkog zdravlja među ženama i muškarcima deset godina kasnije. 

- Ovi rezultati pokazuju da je nepravilna ishrana štetna za fizičko i mentalno zdravlje mladih, kako kratkoročno, tako i dugoročno. Da bismo ublažili ova dugoročna negativna dejstva, moramo ranije da prepoznamo ovaj poremećaj - rekla je Kerkejnen.

Ishrana je poremećena kada osoba proizvoljno odlučuje kada je gladna ili sita, bez obzira na to kako se osjeća.

Ishrana takođe može da se smatra poremećenom ako osoba precizno planira svaki obrok unaprijed, računa kalorije i vaga hranu, ako je na strogim dijetama ili isključuje određenu hranu iz svog jelovnika, tvrdeći da to radi zdravstvenih ili etičkih razloga, dok je stvarni razlog zapravo gubitak težine.