Istraživači sa Johns Hopkins University povezali su izloženost sitnim česticama tvari u zraku – dakle izloženost smogu – s povećanim rizikom od kardiovaskularnih i respiratornih problema. Smog utječe na kardiovaskularni sistem na razne načine. Kad udišete čestice, smog vrši pritisak na pluća koja samim time mogu povećati pritisak na srce.

Zagađen zrak također može povećati aktivnosti autonomnog nervnog sistema koji upravlja vitalnim tjelesnim nenamjernim funkcijama, uključujući i rad srca. “Disanje čistog ili filtriranog zraka je jako bitno za zaštitu kardiovaskularnog sistema”, dodaje Sinatra.

Za razliku od smoga magla može pogodovati osobama s respiratornim problemima. Najkorisnija je jutarnja magla, poznata kao “radijacijska magla”, to jest, kada je nebo vedro, a atmosfera stabilna. Dok Sunce izlazi, kapljice vode se isparavaju, a prljavštine i čestice prašine koje tokom dana budu u zraku padaju na tlo. Budući da magla sama čisti ove sitne čestice u zraku, ona može biti i korisna.