Srce je pumpni mišićni organ koji pumpa krv kroz cijelo tijelo. Da bi normalno radilo, i njemu treba “gorivo”. To gorivo je krv, a “dovodi goriva” su koronarne (srčane) arterije, postavljene po površini srca kao tanke cjevčice (obično široke tek 2-4 mm) kroz koje krv dotječe do srca, kazao je prof. dr. sc. med. Jasmin Čaluk, internista kardiolog.

Ograničava disanje

- Kada se u zid tih cjevčica (koronarnih arterija) počnu odlagati masnoće, a kasnije i kalcij, zid arterije zadebljava i izboči se ka unutrašnjosti arterije te je na taj način suzi. Tako nastaje tzv. koronarna stenoza (suženje). U tim okolnostima, čim srce treba jače pumpati, obično tokom fizičkog napora, suženi “dovodi goriva” ne dozvoljavaju da srcu dotječe adekvatna količina “goriva” (krvi s kisikom i hranjivim tvarima) i javljaju se tegobe koje nazivamo angina pektoris - govori dr. Čaluk. Angina pektoris je bolest koronarnih arterija srca. Pacijenti najčešće počnu osjećati bolnu nelagodu u prsima, dodaje naš sagovornik, nekad i jaku bol.

Kod određenog broja osoba javlja se osjećaj nedostatka zraka, odnosno gušenje, ili zaduha pri naporu. Kod nekih se javi samo zamor.

Zna se javiti i osjećaj lupanja i/ili nepravilnog rada (preskakanja) u ritmu srca.

- Bol je najčešće locirana u sredini prsa, pod prsnom kosti, a pacijenti je opisuju „kao da je neko stegnuo prsa“ ili „kao da nešto teško sjedi na prsima“. Često ograničava disanje. Bol se nerijetko širi ka vratu, ramenima, u žličicu, ka plećkama ili niz lijevu ili obje ruke. Širenje ka desno je rjeđe, ali je moguće. Gušenje može biti u prsima ili u vratu. U nekim situacijama bol se može javljati samo u ramenima ili samo u rukama, a nekad samo u gornjem dijelu trbuha i može ličiti na probavne tegobe - ističe dr. Čaluk.

Pomaže lijek

Ove tegobe najčešće su provocirane naporom ili psihičkim uzbuđenjem, a kod nekih osoba javljaju se i spontano, bez tjelesne aktivnosti koja bi provocirala simptome. Bol ili gušenje obično traju 1-3, eventualno i do 10-ak minuta, te se najčešće povuku kad se napor obustavi. Često pomaže lijek „nitroglicerin“, apliciran pod jezik, bilo u formi tablete, bilo kao sprej.

Šta treba raditi

U slučaju pojave simptoma obavezno se treba obratiti kardiologu. On će snimiti EKG i uraditi klinički pregled. Vrlo je poželjno uraditi ultrazvuk srca, a u velikom broju slučajeva od pomoći je ergometrija. Ako se ovim procedurama utvrdi da srcu u naporu zaista ne dotječe dovoljno krvi, pacijent će se uputiti na koronarografiju.

- Ovom procedurom se specijalnim instrumentima (kateterima) ulazi u samo srce i snime se koronarne arterije. U ovisnosti o prisutnosti, rasporedu, brojnosti i intenzitetu suženja ili začepljenja na njima, poslije koronarografije će se dati jedna od tri preporuke za daljnje liječenje: ostanak na lijekovima, ugradnja koronarnih stentova ili bajpas-operacija - kaže dr. Čaluk.