Zagađenje zraka je problem s kojim se ljudska civilizacija suočava od početka industrijske revolucije i masovne upotrebe uglja, nafte i ostalih fosilnih goriva.

Nedovoljna svjesnost

Zagađenost zraka, kaže dr. Adnan Delić, kardiolog, pogađa jednako sve zemlje, ali najlošije stanje je u zemljama niskog i srednjeg ekonomskog razvoja, dok su mnoge razvijene zemlje u zadnjih nekoliko decenija drastično popravile kvalitet zraka.

- Zagađenje zraka je naročito važno u našoj zemlji, jer Bosna i Hercegovina, uz Sjevernu Makedoniju, ima najzagađeniji zrak u Evropi. Sarajevo je često među 10 najzagađenijih gradova na svijetu. Naši građani su nedovoljno svjesni koliko zagađen zrak ne utječe negativno samo na kvalitet života, nego i na zdravlje – kaže dr. Delić.

Glavni zagađivač zraka su lebdeće čestice mješavina čvrstih i tekućih kapljica koje uglavnom nastaju izgaranjem goriva i cestovnim prometom, dušikov dioksid iz cestovnog prometa ili unutarnjih plinskih kuhala, sumpor dioksid iz sagorijevanja fosilnih goriva, ozon na razini tla uzrokovan reakcijom sunčeve svjetlosti s onečišćenim tvarima iz emisija vozila.

Širenje atmosferom

- U dimu nastalom sagorijevanjem fosilnih goriva, u prvom redu uglja, potom i nafte, a u znatno manjoj mjeri i plina, oslobađaju se brojne štetne tvari koje se šire u atmosferi. Štetne čestice se dijele prema veličini. Čestice manje od 10 mikrona prodiru duboko u pluća. Još manje čestice, promjera manjeg od 2,5 mikrona su još štetnije, jer ulaze i u krvotok – govori dr. Delić.

Osim štetnih čestica, u zagađenom zraku mogu se naći ozon (O3 ), azotni dioksid (NO2), sumpor dioksid (SO2), olovo, živa, itd.

Bolesti organa za disanje

Zagađenje zraka može negativno utjecati na razvoj pluća male djece, i povećava rizik nastanka emfizema, astme i drugih respiratornih bolesti. Štetne čestice i dušikov oksid su povezani sa hroničnim bronhitisom dok fine čestice mogu oštetiti funkciju krvnih sudova i ubrzati razvoj ateroskleroze. Zagađen zrak povećava rizik i od nastanka karcinoma pluća te raka dojke kod žena. Profesionalna izloženost benzenu može izazvati leukemiju i povezana je sa ne-Hodgkinovim limfomom.

Koje su posljedice

Procjenjuje se da, kaže dr. Adnan Delić, globalno, od posljedica zagađenja zraka godišnje umre oko 4 miliona ljudi, a dodatna 3 miliona umre od posljedica zagađenja zraka u kućama. U najzagađenijim gradovima, kao što su Peking, ali i Tuzla, zagađenje zraka skraćuje prosječan život svih stanovnika za oko 2 godine.

Negativne posljedice udisanja veoma zagađenog zraka otprilike je jednako negativnim posljedicama pušenja. Aerozagađenje je problem koje pogađa sve stanovnike zagađenog područja, i pojedinac se ne može efikasno zaštititi od njegovih negativnih posljedica. 

Jedini način da se ovaj problem riješi je sistemsko, društveno djelovanje na smanjenju količine štetnih tvari koje se izbacuju u atmosferu.