Dijabetes dijelimo na dijabetes tipa 1 i dijabetes tipa 2, no švedski i finski stručnjaci upozoravaju da je ipak malo kompliciranije.

Institut za dijabetes u švedskom Lundu te Institut za molekularnu medicinu u Finskoj sproveli su zajedno istraživanje u kojemu je učestvovalo 14.775 osoba oboljelih od dijabetesa.

Došlo se do saznanja da se bolest od koje pati svaka 11 odrasla osoba u svijetu, može podijeliti u pet grupa.

1. Klasični dijabetes tipa 1 ili kako ga švedski i finski naučnici nazivaju autoimuni dijabetes - pogađa mlade ljude, a ogleda se u nemogućnosti proizvodnje inzulina zbog imunološkog poremećaja.

2. Dijabetes vrlo sličan prethodnom, pogađa mlade i jake ljude, no nije uslovljen imunološkim poremećajem. Kod osoba oboljelih od ove vrste dijabetesa postoji visok rizik od sljepoće.

3. Dijabetes izazvan gojaznošču. Kod osoba koje pate od ove vrste dijabetesa inzulin se proizvodi u tijelu, no ono ne reagira na njega. Kod osoba koje imaju ovu vrstu dijabetesa postoji vrlo visok rizik od otkazivanja bubrega.

4. Dijabetes koji se također javlja kod gojaznih osoba, no metabolički je bliži dijabetesu tipa 1 nego dijabetesu izazvanom gojaznošću.

5. Starački dijabetes - uslovljen je životnom dobi. Simptomi ovog dijabetesa blaži su od simptoma prethodne četiri vrste dijabetesa.

- Tri prva tipa dijabetesa trebali bismo tretirati kao puno agresivnija od ostala dva. Vrlo je važno definirati bolest i postaviti ispravnu dijagnozu kako bismo je mogli liječiti - poručuje jedan od autora studije, profesor Leif Grup, prenosi BBC.