Važnost proteina u funkcioniranju organizma mnogo je veća nego što se to obično misli. Oni su sastavni dio tjelesnih tkiva i tekućina i bez njih nema rasta i oporavka.
Hormoni i enzimi bez kojih nema regulacije tjelesnog metabolizma, također su proteinske materije. Bez obzira jesu li biljnog ili životinjskog porijekla, proteini sadržavaju aminokiseline, među kojima ima devet esencijalnih ili bitnih.
To su „ opeke“ od kojih organizam gradi svoje ćelije i tkiva. Ako neke od njih nema, nastaje defekt u razvoju, a tkivo nije više tako čvrsto kako je bilo. Međutim, nije uvijek lako biti siguran da smo unijeli dovoljno proteina u organizam. Šta sve ukazuje na to da ih ne jedemo dovoljno?
Povećan osjećaj gladi
Ako i poslije obroka imamo potrebu za nekom hranom, to je sasvim normalno. Ali ako je potreba za određenom hranom stalna i pojedeni obrok nije utolio glad, moguće je da ne jedemo dovoljno proteina.
Proteini pomažu regulaciji šećera u krvi, oni usporavaju apsorpciju ugljenih hidrata i snižavaju šećer. Ako ste jeli dovoljno proteina, bit ćete duže siti i neće vam se mijenjati raspoloženje.
Nedavna studija, objavljena u časopisu Nutrition Journal, utvrdila je da su učesnici studije koji su jeli visokoproteinski doručak imali manju želju za slatkom ili slanom i pikantnom hranom.
Usporen metabolizam
Ishrana sa malo proteina vodi gubitku mišićne mase, što za rezultat ima spor metabolizam. Potrošnja energije u mirovanju se smanjuje, pošto je ona u direktnoj vezi sa "količinom" mišića koju imamo.
Preporučena dnevna količina proteina, prema Medicinskoj školi univerziteta Harvard, iznosi 0,8 grama po kilogramu tjelesne težine, bez uzimanja u obzir fizičke aktivnosti i unosa kalorija.
Pad koncentracije
Fokusiranje i koncentracija su slabiji ako preskačemo proteine. Proteini stvaraju hormone i enzime koji omogućavaju mozgu da dobro radi. Odgovarajući unos proteina osigurava aminokiselinu tirozin, koja poboljšava neurotransmitere i omogućava im da nas održe punim energije i usredsređenima.
Rane sporije zarastaju
Proteini pomažu rastu i oporavku tkiva, zajedno a mikronutrijentima, antioksidansima i različitim vitaminima. Proteini su posebno važni za kisik i protok krvi kod zarastaja rana, pa to može biti problem onima koji uzimaju malo proteina.
Nedostatak proteina povećava rizik od loma kostiju. Nekoliko studija je pokazalo smanjenje gustine kostiju kod ljudi koji redovno konzumiraju manje bjelančevina.
Anemija
Anemija je stanje do kojega dolazi kada u krvi nema dovoljno zdravih crvenih krvnih zrnaca koja prenose kisik kroz organizam. Postoji više vrsta anemije. Njen glavni uzrok je neuzimanje dovoljno proteina koji imaju puno željeza, vitamina B12 ili folata.
I ljudi koji uzimaju dovoljno proteina takođe mogu razviti anemiju ako ne jedu prave vrste proteina. Vegani i svi koji izbjegavaju proteine životinjskog porijekla imaju povećani rizik od nedostatka vitamina B12, pošto se on nalazi samo u životinjskim proizvodima.
Zadržavanje tečnosti
Simptom nedovoljne konzumacije proteina je i zadržavanje tečnosti. Ono se događa zbog albumina - proteina u krvi koji pomaže održavanju ravnoteže tečnosti. Kada organizmu nedostaje albumin, tečnost se zadržava u ekstremitetima, obično u stopalima.
Doduše, zadržavanje tečnosti događa se rijetko i u ekstremnim slučajevima - uglavnom onda kada se unosi dovoljno kalorija, ali ne i dovoljno proteina.
Nokti postaju lomljivi
Organizam je dovoljno pametan da ne troši energiju na takozvane nevažne procese. Kada ne uzimate dovoljno proteina i dovoljno kalorija, organizam će se pritajiti, a to znači da će nokti i kosa biti zanemareni.
To ima veze i sa keratinom, strukturnim proteinom kose, kože i noktiju. Organizam tada ne može konzumirati keratin, a visokoproteinska hrana upravo pomaže proizvodnji keratina.
