Poznato je da raspoloženje određuje šta nam se jede (ili ne jede) od namirnica, pa se često desi da u tome pretjeramo ili potpuno izgubimo apetit. Pokažimo to na dva primjera: diplomirali ste pa želite počastiti sebe i drage osobe omiljenim jelima i poslasticama.
S druge strane, osjećaj potištenosti, gubitka, tuge i bola gotovo je po pravilu praćen potpunom nezainteresiranošću za hranom. Dakle jedemo kako, koliko i kada smo raspoloženi. I u drugom smjeru sve ovo također funkcionira pa tako i hrana koju jedemo može utjecati na raspoloženje.
Neraskidiva veza mozga i želuca
Ova pojava je očigledna odmah po završetku jela, ali i u dužem periodu čim shvatite da bolja ishrana mijenja nabolje i mentalno zdravlje. Kako to? Najkraće rečeno: zdravija ishrana utječe na mozak, a on na raspoloženje.
Postoji neraskidiva veza između mozga i želuca. Oba su se formirala u isto vrijeme od istih tkiva u fetusu. Ova dva organa, odnosno sistema, vezana su preko pneumogastričnog živca (živac lutalac ili lat. nervus vagus), desetog moždanog živca koji povezuje moždano stablo i trbuh.
Ovaj živac je osnovna veza koju naše stomačne i crijevne bakterije koriste za slanje odgovarajućih informacija našem mozgu. Održavanje dobrog varenja je, dakle, od veoma velike važnosti za održavanje dobrog mentalnog zdravlja.
Na Zapadu, ali i kod nas, postoji mnogo faktora koji negativno utječu na dobro varenje i crijevnu floru, a potom i na mentalno zdravlje. Glavni negativni faktor je klasično uzgajana hrana tretirana glifosfatom, totalnim herbicidom.
Taj se pesticid još koristi i nije izbačen iz upotrebe. Mada se EU smjernicama podržava ukidanje upotrebe, glifosfat nije izbačen). Riječ je o kancerogenom otrovu koji pored izrazite toksičnosti uzrokuje i deficit u mineralima neophodnim za normalnu funkciju mozga, a time i raspoloženja.
Koja hrana popravlja raspoloženje
No, pozitivno se na raspoloženje može utjecati nizom namirnica, a evo nekih najvažnijih:
- Crna čokolada. Ako ste od osoba koje se oraspolože svaki put kada gricnu komad crne čokolade, znajte da to nije slučajno.
Krivac je anandamid, neurotransmiter koji se proizvodi u mozgu i privremeno blokira osjećaj bola i depresije. Dovoljno je uzeti 30–40 grama crne čokolade da bi se osjećali bolje.
- Proteini. Kvalitetan izvor proteina, npr. organska jaja, sir ili šaka badema, pomažu održavanje nivoa šećera u krvi i vidljivo veću energiju i raspoloženje.
- Banane sadrže dopamin, prirodnu hemikaliju koja popravlja raspoloženje. Takođe su bogate vitaminima B kompleksa uključujući vitamin B6 i magnezij, a oni smiruju nervni sistem.
- Kafa utječe na niz neurotransmitera koji se odnose na kontrolu raspoloženja, tako da jutarnja šolja svakako ima uticaj na raspoloženje.
- Kurkuma, zapravo kurkumin. Ovaj žuti pigment smatra se zaslužnim za mnoge ljekovite efekte kurkume.
- Borovnice i kupine. Antocijanini su pigmenti koji daju boju plodovima borovnice i kupine. Ovi antioksidansi podstiču proizvodnju dopamina u mozgu, hemikalije koja je od ključne važnosti za koordinaciju, funkciju memorije i raspoloženje.
- Omega-3 masne kiseline (životinjskog porijekla). Bilo da ih konzumirate kao prirodnu hranu ili suplement, omega-3 masne kiseline pozitivno utjču na vaše raspoloženje.
- Fermentirani proizvodi (npr. kefir i kiselo mlijeko). Kefir i kiselo mlijeko s probiotskim bakterijama pozitivno utječu na razvoj dobre crievne flore, što doprinosi boljem raspoloženju. Naravno, najbolja je opcija kad su ti proizvodi od organskog mlijeka.
