CT glave, cerebralni CT, CT mozga ili CT lobanje bezbolna je pretraga u kojoj se pomoću rendgenskih zraka i posebnih detektora zračenja dobiva detaljna slika glave, što uključuje lobanju, mozak, prostore u lobanji (sinuse) te krvne žile u mozgu.

CT se koristi u dijagnozi brojnih stanja, a najčešće kako bi se otkrili:

- krvarenje, ozljeda mozga i napuknuće lobanje kod pacijenata s ozljedom glave,

- krvarenje uzrokovano puknućem ili curenjem aneurizmekod pacijenata s iznenadnim teškim glavoboljama,

- krvarenje ili krvni ugrušci unutar mozga nakon što se kod pacijenta prepoznaju simptomi srčanog udara,

- moždani tumori,

- povećanje moždane šupljine kod pacijenata s hidrocefalusom,

- uzrok glavobolje, slabosti ili promjene u mentalnom stanju pacijenta

ili bolesti i nepravilnosti lubanje te urođena oštećenja.

Neke od drugih primjena CT-a odnose se na:

1. procjenu oštećenja koštanog i mekog tkiva kod pacijenata s traumom lica te planiranje njegove hirurške rekonstrukcije,

2. određivanja upala i drugih promjena u sinusima,

3. planiranje kemoterapije kod raka mozga i drugih tkiva te

navođenje igle koja se koristi u biopsiji mozga.

CT najčešće ne traje više od 15 minuta, a izvodi ga radiolog koji je za vrijeme pregleda u odvojenoj sobi. On pacijenta može vidjeti i čuti. Za vrijeme postupka potrebno je ležati na leđima. Kako bi se dobila bolja slika moždane aktivnosti, pacijenti dobiju injekciju kontrastnog sredstva u venu. Ono može kod pacijenta izazvati kratkotrajan osjećaj peckanja, okus metala u ustima, val tjelesne vrućine te osjećaj da treba urinirati (koji ubrzo nestane). Sto na kojem pacijent leži ulazi u prostor CT skenera, a rendgenske zrake samoga uređaja rotiraju kako bi snimile dijelove glave iz različitih uglova. Pritom se mogu čuti različiti zvukovi nalik zujanju. Te slike bilježe se na kompjuteru, a moguće je dobiti i 3D prikaz unutrašnjosti glave. Za vrijeme pregleda nužno je biti miran jer pokret može utjecati na (ne)jasnoću i zamućenost slike. Ako se pacijent ne može opustiti, dobit će lijek za smirenje koji mu može pomoći. Također, radiolog bi pacijentu mogao reći da zadrži dah na nekoliko trenutaka kako bi slika bila precizna. 

Obavijestite liječnika ako ste ikad imali alergijske reakcije na kontrastno sredstvo. Boja u njemu sadrži jod koji može uzrokovati reakciju. Također recite ako:

- bolujete od astme,

- ste dijabetičar,

- ste trudni ili sumnjate na trudnoću, jer i mala količina radijacije može biti opasna za dijete u utrobi.

- dojite ili patite od zatajenja bubrega.

- Nemojte jesti niti piti ništa 4 sata prije pretrage.

- Prije samog CT-a obično je potrebno presvući se u bolničku haljinu jer metalni dijelovi odjeće mogu utjecati na samu sliku.

- Također treba skinuti svoj nakit, satove, zubne proteze i slično. Najbolje je ostaviti ih kod kuće prije no što krenete na samu pretragu.

- Ako vaše dijete treba na CT glave, potražite ustanovu koja često radi s djecom kako bi se pri pregledu koristila najmanja potrebna količina radijacije.

- Nalaz pretrage dobijete odmah nakon završetka postupka.

Rizici vezani uz CT odnose se na izloženost radijaciji, alergijske reakcije na kontrastno sredstvo te oštećenje bubrega koje može nastati pod njegovim utjecajem, no te komplikacije danas su svedene na minimum.  Nakon CT-a glave vraćate se svojoj svakodnevici. Ponekad radiolog može zamoliti da pričekate nakon pregleda kako bi se uvjerio da ste dobro. Preporučljivo je piti puno tekućine kako biste pomogli vašim bubrezima da što prije uklone kontrastno sredstvo iz tijela. 

2. CT skener koristi rendgenske zrake, ali je količina radijacije svedena na minimum.

3. Osobe koje imaju više od oko 180 kg, ne mogu pristupiti CT-u.