&quot;Gdje god živim u srcu te nosim&quot; naziv i moto je manifestacije koja je u nedjelju, 22. novembra 2015. godine odžana u &Scaron;tutgartu, povodom tradicionalnog obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine u glavnom gradu njemačke pokrajine Baden-Wirtemberg.&nbsp;

Za manifestaciju koju je organizovao Savez dopunskih &scaron;kola BiH u saradnji sa &nbsp;Generalnim konzulatom BiH u &Scaron;tutgartu vladao je veliki interes. Već u 16 sati, sat prije početka manifestacije, u velikoj sali SC Bad Cannstadt, nije bilo slobodnih mjesta.

Svečanost u &Scaron;tutgartu počela je intoniranjem himne BiH i video prezentacijom o BiH, 25. novembru &ndash; Danu državniosti domovine i dopunskim &scaron;kolama BiH u SR Njemačkoj u kojima se dopunska nastava izvodi na bosanskom jeziku. Uslijedio je dvoiposatni kulturno-obrazovni program posvećen domovini Bosni i Hercegovini. Ono &scaron;to su pokazali učenici bosanskih dopunskih &scaron;kola iz Sindelfingena, Aalena, Plochingena, Mannheima, Reutlingena, Rottenburga, Heubacha, &Scaron;tutgarta i Oberlenningena, gosti, književnice: Jagoda Iličić iz Tuzle, Hanka Hamzagić iz Frankfurta, Mina Im&scaron;irović iz Augsburga, dječije sekcije KUD-a &bdquo;Mladi biseri&ldquo; iz &Scaron;tutgarta i KUD-a &bdquo;Džerdan&ldquo; iz Sindelfingena i humorista Osman Džiho, odu&scaron;evilo je sve prisutne. Sve je bilo u znaku djece &ndash; i domovine!

Obilježavanju Dana državnosti BiH u &Scaron;tutgartu prisustvovali su, i: pomoćnica ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH Ruzmira Tihić-Kadrić, generalni konzul BiH u &Scaron;tutgartu Zvonko Mi&scaron;ković, generalni konzul BiH u Frankfurtu Dževad &Scaron;aldić, konzul BiH u &Scaron;tutgartu Dag Đumrukčić, predstavnici IZ Bo&scaron;njaka u Njemačkoj na čelu sa prof. Enverom ef Pa&scaron;alićem, glavnim imamom za B-W, kao i predstavnici jo&scaron; desetak klubova i udruženja građana BiH u Njemačkoj.Voditeljica manifestacije bila je Nata&scaron;a Nikolić.

Manifestaciju u &Scaron;tutgartu finansijski su pomogli: Mirsad Puzić (DIE KARTOFEL) iz Sarbrikena, Sead Graf Kozličić ( MC Consalting i beatmet24) iz Sinhelfingena i Nedžad Solunović (KARATBARS) iz &Scaron;tutgarta.

<h2>Nagrade najboljim</h2>

Na obilježavanju Dana državnosti Bosne i Hercegovine u &Scaron;tutgartu održana je i svečanost progla&scaron;enja najboljih literarnih i likovnih radova učenika koji su učestvovali na konkursu &bdquo;Ja pi&scaron;em i slikam za domovinu &nbsp;Bosnu i Hercegovinu&ldquo;. Od 126 prispjelih literarnih i likovnih radova, prvo mjesto kod likovnih nagrada osvojila je Mila Halavać iz Manhajma, drugo Merjem Smajić iz Ulma i Edina Kahrimanović iz Rottenburga, treće Lejla Pjanić iz &Scaron;tutgarta i Najla Spahić iz Manhajma, a specijalne nagrade za ideju pripale su Sumeji Hamidović iz Oberlenningena, Naimi Karat iz Sindelfingena, &Scaron;ejli Dolovac iz Plochingena, Aidi Durgutović iz Ulma i učenicima dopunske &scaron;kole BiH iz Reutlingena. &nbsp;Najboljim literarnim radom progla&scaron;en je rad učenice trećeg razreda iz Ulma Devlete Jakomac, drugo mjesto pripalo je Nuri Bahonjić i Mili Halavać iz Manhajma, treće Ilmi i Dalili Pita iz &Scaron;tutgarta, a specijalna nagrada Ajli Ljubijankić iz &Scaron;tutgarta. Na postavljenoj izložbi svi prisutni su imali priliku vidjeti slikarsko umijeće i talenat djece, a nagrađeni literarni radovi su pročitani.

"Gdje god živim u srcu te nosim" naziv i moto je manifestacije

U Štutgartu obilježen Dan državnosti BiH: Sve u znaku djece i domovine

Bosanska dopunska &scaron;kola BiH &#39;BiHRO&#39; iz Rotterdama organizirala je vrlo uspje&scaron;ni program&nbsp; povodom Dana državnosti BiH u holandskom gradu Rozenburgu.

Volonteri aktivne i složne družine Bosanaca i Hercegovaca posvećenih obrazovanju bosanskohercegovačke djece na maternjem jeziku u holandskoj provinciji Rijnmond osmislili su bogat i sadržajan program pred krcatom dvoranom posjetilaca iz gradova &scaron;irom Holandije koji i daleko od domovine ne zaboravljaju važne datume iz kalendara nacionalnih praznika BiH. U programu su učestvovali polaznici Dopunske &scaron;kole na bosanskom jeziku &#39;BiHRO&#39;, recitalom i izvođenjem domoljubnih pjesama a nastupili su i njihovi roditelji okupljeni oko Folklorne sekcije istog udruženja koji su izmamili ovacije publike.

Grupa &#39;TREND&#39; bila je zadužena za muzički dio programa u kojem se zapjevala i sevdalinka i zaigralo bosansko kolo a kao specijalni gosti nastupili su Uzeir i Fata u premijernoj izvedbi popularne predstave Uzeir Hadžibeg.

&#39;Zahvaljujemo se svima koji su prisustvom uveličali Dan državnosti na&scaron;e domovine, a posebno na&scaron;im najmlađim članovima BIHRO &scaron;kole koji su nastupili s recitacijama i pjesmicama. Priče Hadžibega i njegove Fate vratile su nas u neka stara dobra vremena kada je čovjek bio iskreniji i rahatniji lijepo je bilo vidjeti i divnu koreografiju na&scaron;eg &#39;BIHRO&#39;&nbsp; folklora&#39;, rekla je u ime Upravnog odbora udruženja &#39;BIHRO&#39;, predsjednica Amra Osmanba&scaron;ić-Omeragić.

Ako je suditi po reakcijama posjetilaca, svi su bili vrlo zadovoljni viđenim a jo&scaron; jedno ugodno druženje zemljaka i prijatelja je potrajalo duboko u noć u čast voljene domovine. &nbsp;

Recital, pjesma i kolo u čast domovine BiH

ROZENBURG: Obilježen Dan državnosti BiH

Kulturno-umjetničko&nbsp;dru&scaron;tvo &quot;Bosančica&quot; iz Minhena sinoć je na&nbsp; svečan način obolježilo trogodi&scaron;njicu postojanja, te je tom prilikom organzovana kulturnozabavna manifestacija&nbsp;koja je pobudila veliko interesovanje u glavnom bavarskom gradu. 

Prepuna sala&nbsp;u kojoj je bilo&nbsp;preko 700 posjetilaca uživalo&nbsp;je&nbsp;u sedmosatnom programu gdje se igralo, veselilo i&nbsp;družilo,&nbsp;&scaron;to publika u Minhenu zadnje dvije godine nije vidjela i doživjela. Počelo je izvođenjem&nbsp;himne Bosne i Hercegovine&nbsp;koja je dočekana gromoglasnim aplauzom.&nbsp;Odmah nakon toga na bini su se raznim koreografijama&nbsp;predstavljala KUD-a,&nbsp;a nastupali su &quot;Sevdah &quot; iz Minhena, Dukat&quot; iz Ulma, &quot;čardak&quot; iz &Scaron;vebi&scaron; gmunda i svakako domaćin sijela&nbsp;Bosančica.&nbsp;Nastup svakog od ovih dru&scaron;tava proopraćen je aplauzom,&nbsp;a pogotovo&nbsp; Bosančica čija su&nbsp;djeca&nbsp;odu&scaron;evila sve prisutne u sali.

Nakon prvog bloka&nbsp;igara iz BiH&nbsp;zagrijavanje je počelo pjesmom i muzikom. Hido i Dina&nbsp;su raznoraznim hitovima podigli salu na noge&nbsp;koja se kasnije pretvorila u kolo. Hakala kao glavna zvijezda večeri dočekan je ovacijama, a kada je zapjeva,&nbsp;čitava sala je pjevala sa njim. Inspirisan grupom svojih zenićana&nbsp;nije prestajao puna dva sata pjevati hit za hitom.

I tako iz&nbsp;igre&nbsp;u pjesmu, iz pjesme u igru uživalo se sve do tri sata iza ponoći kada je goste pomalo rastjerao i prvi ovogodi&scaron;nji snijeg.&nbsp;

Pred sami kraj manifestacije&nbsp;voditeljski par Amra Jukan i Valentin Vejsilović su pozvali na binu i one najzaslužnije&nbsp; za postojanje Bosančice i za njen čitav ovaj trogodi&scaron;nji rad koji&nbsp; su za tako kratko vrijeme uspijeli&nbsp; postati KUD od respekta sa&nbsp; preko&nbsp; 80 svojih članova od kojih su&nbsp;&nbsp; &scaron;esdesetak njih ispod 16 godina. Senad Musić,Sanel Fazlić, I Elvir Grozdanić&nbsp; na čelu dru&scaron;tva&nbsp; su za&nbsp; svoj entuzijazam i rad dobili veliki aplauz kao i njihovi koreografi&nbsp; Fazlić Dina Botić Merrsiha,&nbsp;Valentin Vejsilović i Semir Lekić.

- Zaista moramo biti presretni i zadovoljni prije svega &scaron;to smo&nbsp; uspijeli okupiti ovoliko omladine&nbsp; u na&scaron;e KUD&nbsp; i &scaron;to smo večeras&nbsp; priu&scaron;tili prisutnima jedno lijepo i nezaboravno veče.&nbsp; Moramo se truditi da ovakvih i sličnih manifestacija u gradu Minhenu bude &scaron;to vi&scaron;e&nbsp; - rekli su nam&nbsp;Senad, Sanel i Elvir.

Osim njih&nbsp; te koreografa&nbsp;zahvalnice za svoj&nbsp;angažman dobili su i&nbsp; pojedini sponzori kao i prvi osnivači Bosančice.

- Bilo je&nbsp; izvanredno. Nismo zažalile sto smo do&scaron;le jer željne smo ovakvih druženja koji je nažalost u Bayernu sve rijeđe,&nbsp; jer se dzemati ne usuđuju da vi&scaron;e prave bilo kakva druženja. Vidjelle smo igre iz svih dijelova Bosne, a ova dru&scaron;tva&nbsp;trebaju biti na&scaron; ponos&nbsp; i ljudi koji ih vode zaslužuju sve pohvale-nisu krile svoje raspoloženje, Mirela, Amela, i Melisa iz Augsbuga.

Manifestacija pobudila interesovanje u glavnom bavarskom gradu

Uz igru i pjesmu KUD "Bosančica" iz Minhena proslavila  tri godine postojanja

Adis Blažević mladi je i uspje&scaron;ni Bosanac koji je rodom iz Kozarca, a njemački jezik i književnost studirao je u BiH, uspje&scaron;no diplomirao, a na daljnje usavr&scaron;avanje dosao je u Njemačku, u Frankfurt.

- U Njemačku sam do&scaron;ao isključivo zbog daljnjeg usavr&scaron;avanja, a dobio sam i posao u &scaron;koli stranih jezika &quot;Babylon&quot; u Frankfurtu, gdje njemački uče stranci iz cijelog svijeta. I upravo zbog toga &scaron;to sam non-stop u kontaktu sa strancima bez obzira na vjeru i naciju, odlučio sam da se aktivno uključim u Vijeće stranaca Frankfurta, a to je veoma bitno za one koji žele da studiraju u Njemačkoj, u Frankfurtu, da im se olak&scaron;aju uvjeti studija, da potičemo programe stipendiranja i obrazovanja. Želimo da ovim na&scaron;im uče&scaron;ćem na izborima za Vijeće stranaca, 29. novembra 2015. godine, kažemo da nas ima jako mnogo, da smo svi izuzetno dobro obrazovani i da smo uključeni u sve sfere života u Frankfurtu i Njemačkoj. Ukratko rečeno, mi nismo partija koja brani interes jedne nacije nego svih nas stranaca. Na&scaron;a partija zove se &quot;Babylon&quot;, nalazimo se na 12. mjestu na glasačkim listićima. Ja bih zamolio sve one koji žele bilo kakve informacije da me mogu kontaktirati putem Facebook-a, a na sva pitanju ću veoma rado da odgovorim - riječi su Adisa Blaževića.

<img alt="babylon" src="/media/old/564ee8d5-4818-4291-a9bf-3cdd0a0a0a64-babylon.jpg" title="babylon" />

Babylon: Studenti iz svih dijelova svijeta 

Adis je osnivač i pokretač stranke Babylon, a nju čine ne samo Bosanci i Hercegovci vec i mladi ljudi iz Japana, Turske, Srbije, Crne Gore, Indije, Belgije, Francuske&hellip;

- Mogu samo da kažem da smo zajedno mnogo jači, da zajedno možemo doći do ostvarenja na&scaron;ih ciljeva i da zajedno možemo da pokazemo i dokažemo da nova generacija koja dolazi je generacija koja daje budućnost i bolji prosperitet, te da u ovim vremenima koja su te&scaron;ka ne samo za Evropi i cijeli svijet, ima mnogo&nbsp; vi&scaron;e mladih ljudi koji su spremni za suživot, obrazovanje i napredak od onih koji to ne žele - rekao nam je Blažević.

&nbsp;

Odluka 29. novembra

UOČI IZBORA ZA VIJEĆE STRANACA U NJEMAČKOJ Blažević: Zajedno smo jači

U njemačkom gradu Offenbachu, kao i u skoro svim ostalim gradovima u pokrajini Hessen, 29. novembra bit će održani izbori za Ausl&auml;nderbeirat, &scaron;to bi u slobodnom prijevodu značilo da se bira predstavnik stranaca za grad Offenbach. S obzirom da su se ove godine velikim dijelom u ove izbore uključili predstavnici Bugarske i Rumunije, a kojima je za cilj da sa funkcije podpredsjednika i predsjednika smjene Tunc Selima i Rafouda Abdelkadera.

Njih dvojica su za grad i za muslimane u tom gradu mnogo učinili, pa je ideja da se oni i dalje trebaju podržati. Na ovim Izborima po prvi put pojavit će se ime Ismeta Velagića, člana BKC Offenbach koji bi, ako dobije dovoljno glasova, mogao postati ravnopravni član&nbsp; Vijeća stranaca u Offenbachu.

- Na ovim izborima 29. novembra predstavnici Rumuna i Bugara imaju namjeru da smjene Tunc Selima. Pravilnik glasanja je slijedeći, cijela lista sadrži 25 glasova, može se glasati pojedinačno, mogu se dati najvi&scaron;e tri glasa, dakle može Selim dobiti tri, ja tri, Junuz Hodžić koji je također već dugi niz godina u Vijeću stranaca i koji bi tu trebao ostati, također tri glasa, a sve ostalo unutar liste je stvar dogovora. Za grad Offenbach je veoma bitno da smo svi udruženi. Junuz je, recimo, iz Sandžaka, ali mi smo po pitanju glasanja i dolaska na listu i ulazak u ovo Vijeće veoma jedinstveni. Bitno je da budemo zajedno u budućnosti jer onda možemo da na neki način dosta predložimo, da izglasamo neke privilegije za nas strance, a posebno državljane BiH i Sandžaka. Bitno nam je da kao cijelina prođemo na ovom glasanju, idemo zajedno jer samo sloga i zajednički rad može nas dovesti do veoma bitnih rezultata - rijeci su Ismeta Velagića.

- Prije dvanaest godina kada smo po prvi put imali pravo da budemo na listi za ovo Vijeće stranaca u Offenbachu predložili smo mog brata Junuza i od tada je on dio te priče i to veoma uspje&scaron;ne priče. Kao džemat iza&scaron;li smo na glasanje i mislim da je tada i u to vrijeme Junuz dobio zaista mnogo glasova, čak je bio veoma blizu samom predsjedniku. Uspjeli smo nakon toga da izdjestvujemo da se u bolnicama organizira jako bolesnim ljudima dolazak imama, ukidanje svinjskog mesa u diječijim vrtićima u Offenbachu. Prema podacima kojima raspolazem ima već 53 posto stranaca u Offenbachu, a od toga oko 40 posto je muslimanske vjeroispovijesti, tako da ima veliki broj djece u dijecijim vrtićima i u &scaron;kolama. Ponavljam jos jednom da je veoma bitno da svi zajedno sada opet podržimo da ponovno budu izabrani isti predsjednik i podpredsjednik, pojačani sa Ismetom Velagicem i Junuzom Hadžićem - rekao nam je Muzafer Hadžić, brat Junuza Hadžića.

Glasati se moze&nbsp; samo sa stranim paso&scaron;em, a dok sa njemačkim paso&scaron;em se može kandidovati za listu.

Bo&scaron;njaka u Ofenbahu ima kako iz BiH tako isto i iz Sandžaka, Crne Gore, Makedonije, Srbije i prema riječima Velagića i Hadžića, veoma je bitno da su ujedinjeni, jer svi imaju isti cilj, da se njihov glas cuje i uvaži.

&nbsp;

U njemačkoj pokrajini Hessen, 29. novembra

OFFENBACH: Bošnjaci jedinstveni na izborima za Vijeće stranaca

U organizaciji Saveza dopunskih &scaron;kola Bosne i Hercegovine i IKG ĐOZO e.V. u Ingolstadtu je sinoć održana tribina na temu &bdquo;Očuvanje maternjeg jezika kroz dopunske &scaron;kole Bosne i Hercegovine&ldquo;, nakon koje je zvanično, jednoglasnom odlukom svih prisutnih osnovano odjeljenje Dopunske &scaron;kole Bosne i Hercegovine u ovom gradu. Za koordinatore Dopunske &scaron;kole BiH u Ingolstadtu izabrani su: Nedžima Ćatić, Reuf Avdić i Faruk Hot.

Veza sa domovinom

Skup u Ingolstadtu počeo je intoniranjem himne Bosne i Hercegovine i pozdravnim govorom za prisutne i goste Reufa Avdića, člana Savjeta stranaca grada Ingolstadta i jednog od glavnih organizatora. O značaju očuvanja maternjeg jezika i identiteta djece građana BiH u dijaspori kroz dopunske &scaron;kole BiH i iskustvima Saveza dopunskih &scaron;kola BiH prisutnima je govorio gost iz &Scaron;tutgarta Haris Halilović, predsjednik Saveza i biv&scaron;i generalni konzul Bosne i Hercegovine. &quot;Iako je pro&scaron;lo 20 godina od rata u BiH niko od nadležnih u vlasti u na&scaron;oj domovini ne vidi ili neće da vidi &scaron;ta se de&scaron;ava sa vi&scaron;e od dva miliona njenih građana u dijaspori. A de&scaron;ava se asimilacija u strana dru&scaron;tva, posebno mlađih generacija i djece koja su ovdje rođena, &scaron;to je za sve nas i na&scaron;u domovinu katastrofalno. U borbi za egzistenciju sami se svakodnevno odričemo svog identiteta, djeca nam ne znaju na&scaron; jezik i polahko se gubi veza sa domovinom. Druge države čiji građani žive u Njemačkoj su taj problem rije&scaron;ile organizovanjem dopunske nastave na maternjim jezicima i tako dale do znanja da brinu o svojim građanima. Na&scaron;a nije, ali nismo mogli vi&scaron;e čekati i držati glavu gurnutu pod tepih.

30 dopunskih &scaron;kola

U bojazni da se ne pogubimo u tuđim svjetovima, sami smo se organizovali i 2008. godine aktivirali projekat očuvanja maternjeg jezika kroz bosanske dopunske &scaron;kole. Samo zahvaljujući nesebičnom angažovanju roditelja i aktivista BiH posljednjih sedam godina otvorili smo vi&scaron;e od 30 dopunskih &scaron;kola BiH u Njemačkoj, u ovaj projekat uključili vi&scaron;e od 6.000 građana i postigli fantastične rezultate. Veće i od onih koji za ovakve projekte izdvajaju godi&scaron;nje i vi&scaron;e od milion euro i imaju vi&scaron;e od 30 uposlenih. Izlobirali da se ocjena o pohađanju dopunske nastave, ocjena iz bosanskog jezika djeci upisuje i u njemačka svjedočanstva i donekle zaustavili svakodnevnu asimilaciju. Veličina i značaj projekta na kome smo angažovani danas prevazilazi mogućnosti aktivista i volontera i mi očekujemo konačno uključivanje i pomoć države u ovoj oblasti. To nam je i obećano u maju, ove godine od nadležnih ministarstava u BiH na čijim čelima su ministar Adil Osmanović, ministar Igor Crnadak, ministrica Semiha Borovac, ministrica Elvira Dilberović i DKP-i BiH u Njemačkoj, od kojih se u ovoj oblasti za sada ozbiljno angažuje jedino Generalni konzulat BiH u &Scaron;tutgartu.

Mi vjerujemo u ta obećanja, to je i njihova obaveza, ali za sada te pomoći nema i dok ne stigne moramo sami. Jedna narodna izreka kaže &bdquo;Ako nestane moj jezik, nestaće i moj narod.&ldquo; Na&scaron;a moralna obaveza je da ne dozvolimo da se to dogodi. Zato, čestitam svima vama koji ste inicirali i koji će te brinuti o dopunskoj &scaron;koli BiH u Ingolstadtu&ldquo;, istakao Halilović u svom obraćanju u Ingolstadtu.

-Ovo je veliki pozitivan iskorak za bosanskohercegovačku zajednicu u Ingolstadtu. Sretni smo da će i na&scaron;a djeca imati priliku pohađati dopunsku nastavu na na&scaron;em maternjem &ndash; bosanskom jeziku. Vjerujem da će nam domaćini izaći u susret i uskoro odobriti prostorije u nekoj od njemačkih &scaron;kola u kojima će se izvoditi nastava&ldquo;, kaže Reuf Avdić, jedan od koordinatora i bh aktivista u Ingolstadtu, član Savjeta stranaca ovog grada.

Među prisutnima na skupu u Ingolstadtu bio je i Ismet Hasanović, predsjednik Zajednice bosanskohercegovačkih udruženja i građana u Bavarskoj, Saksoniji i Tiringiji, svjetski &scaron;ampion u kick boksu Senad Hadžić, a čestitku građanima BiH u Ingolstadtu povodom osnivanja Dopunske &scaron;kole BiH uputila je i generalna konzulica BiH u Minhenu Viktorija Ketelhut.

&nbsp;

&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Sinoć u Ingolstadtu

NJEMAČKA Osnovana bosanska dopunska škola

Ekipa &quot;Dnevnog avaza&quot; objavljuje najnoviju priču o Vahudinu Zugoru, rodjenim Banjalučaninom o kojem smo već nekoliko puta pisali nakon osvajanja mnogobrojnih medicinskih i naučnih nagrada. Nakon gotovo 7 godina rada na poznatoj urolo&scaron;koj klinici u Gronau Priv.-Doz. Dr. med. Vahudin Zugor će krajem godine početi raditi na urolo&scaron;koj Univerzitetskoj bolnici u Kelnu. Cilj prelaska na ovu kliniku je etabliranje moderne dijagnostike i terapije kod bolesti inkontinencije i o&scaron;tećenja pelvičnih živaca.

Osim toga &nbsp;Dr. Zugor će se uključiti i u radnu grupu koja ćće se baviti robotskom urologijom po&scaron;to će početkom godine na ovoj klinici u Kelnu početi da se obavljaju operacije sa novim robotskim sistemom. Dr. Vahudin Zugor spada među vodeće robotske urologe u Evropi i do sada je operisao preko 1000 pacijenata putem robotske tehnologije. Ova minimalno invazivna tehnika spada među najveća otkrića u urologiji i na&scaron; urolog je jedan od najvećih promotera i inovatora ove terapije.

<img alt="dr-zugor-prvi-sa-lijeve-strane" src="/media/old/56431441-1eac-40ef-b5b3-65250a0a0a64-dr-zugor-prvi-sa-lijeve-strane.jpg" title="dr-zugor-prvi-sa-lijeve-strane" />

- To je ogromna obaveza, ali i velika čast i priznanje da sam dobio poziv renomiranog i uvazenog &nbsp;urologa &nbsp;profesora Heidenreicha. Mislim da ćemo uz adekvatan rad uspijeti napraviti jednu internacionalno renomiranu i priznatu urologiju u Kelnu - riječi su Vahudina Zugora.

Pored zbrinjavanja pacijenata Dr. Vahudin Zugor će se uključiti u naučnu nastavu na medicinskom fakultetu i u naučni rad koji će obuhvatiti istraživanja na polju urolo&scaron;ke onkologije, inkontinencije i urogenitalne hirurgije.

Kao rezultat dosadasnjih kliničkih i naučnih rezultata za očekivati je da će Vahudin Zugor početkom naredne godine steći zvanje redovnog univerzitetskog profesora na medicinskom fakultetu u Kelnu. Time je doktor Vahudin Zugor jedini uroloski univerziteski profesor koji potiče iz Bosne i&nbsp;Hercegovine.

Interesantno je napomenuti da je Dr. Vahudin Zugor nekoliko puta u ovoj godini pozivan na mnogobrojne intervjue i javne tribine u kojima je u okviru aktuelne problematike sa izbjeglicama u Njemačkoj predstavljao svoj životni put od bosanskog izbjeglice do vrhunskog urologa i naučnika. U subotu 21.11.2015. će biti predstavljena Vahudinova životna priča pred 600 ljudi na javnoj tribini u Gronau.

Narednih sedmica će biti objavljeno &nbsp;6 naučnih radova &nbsp;iz oblasti onkolo&scaron;ke urologije, neki sigurno i inovativni revolucionarni radovi u internacionalnom medicinskom časopisu &quot;Anticancer Research&quot;, rezultat vi&scaron;egodisnjih napora i truda na&scaron;eg poznatog urologa Vahudin Zugora.

Dr. Vahudin Zugor je u dosadasnjoj karijeri obavio vi&scaron;e od 10.000 operativnih zahvata, objavio 75 naučnih radova u čuvenim &nbsp;urolo&scaron;kim časopisima i održao 140 naučnih predavanja u čitavom svijetu. Za svoj mukotrpni i istrajni rad dobitnik je 21 naučne nagrade i organizator mnogobrojnih naučnih simposijuma i kongresa. Osim toga je i mentor i tutor za mnogobrojne mlade ljekare i doktorante &nbsp;u Njemačkoj. Čitava plejada mladih ljekara i naučnika su bili učenici na&scaron;eg uglednog docenta.

Naredni ciljevi PD Dr. med. Vahudina Zugora su daljnje razvijanje inovativnih operativnih metoda na urogenitalnim sistemima kao i usavr&scaron;avanje liječenja svih formi inkontinencije, te razvijanje i promoviranje robotske urologije u Njemačkoj i Evropi.

Osim toga bitno je napomenuti i organizovanje nekoliko uroloskih kongresa u narednoj godini u Kelnu kao i već dugo planirano objavljivanje nekoliko knjiga na kojima Vahudin Zugor radi već dugi niz godina.

Obavio više od 10.000 operativnih zahvata

Bosanski ljekar, inovator i robotski urolog

U Den Hagu sinoć je zavr&scaron;en &quot;Eastern Neighbours Film Festival&quot; koji je trajao od 4. do 8. novembra, filmska smotra ostvarenja iz jugoistočne Evrope koju godinama holandskoj publici na uspje&scaron;an način približavaju Rada &Scaron;e&scaron;ić i Igor Le&scaron;ić.

Festival je zatvoren filmom Jasmile Žbanić, &quot;One day in Sarajevo&quot;&nbsp;(Jedan dan u Sarajevu) koji je napunio dvorane kako na holandskoj premijeri u Amsterdamu u Kulturnom centru &quot;De Balie&quot;, desetak dana prije, tako i u Den Hagu.

Film je snimljen mobitelima Sarajlija na stotu godi&scaron;njicu Sarajevskog atentata i govori jezikom običnih posjetilaca o različitim interpretacijama kompleksnog historijskog događaja, neposrednog povoda za Prvi svjetski rat kada je 28. juna 1914 godine na sarajevskim ulicama ubijen austrougarski nadvojvoda Ferdinand i njegova supruga Sofija.

Prije projekcije&nbsp;filma u velikoj dvorani ha&scaron;kog &quot;Filmhuis&quot;, Ambasada BiH u Den Hagu priredila je prigodni koktel za organizatore i goste Festivala koji svake godine privlači sve vi&scaron;e publike.

Poseban program ove godine je posvećen dvadesetoj godi&scaron;njici Dejtonskog sporazuma pa je publika bila u prilici pogledati nekoliko filmskih ostvarenja bh. režisera, ali i stranih autora koji se na različite načine bave BiH,&nbsp;osim &quot;One Day in Sarajevo&quot;, Jasmile Žbanić, &quot;Asylum Seekas&quot;, Sergeja Krese, &quot;The Serbian Lawyer&quot;, Aleksandra Nikolica, &quot;The Chicken&quot;, Une Gunjak, &quot;Good Night Sarajevo&quot;, Olivier Algora, &quot;Zomer in Srebrenica&quot;, Toon Westra.

Na repertoaru su bili i neki stariji bh. filmovi,&nbsp;&quot;Gori vatra&quot;, Pjera Žalice, &quot;Shopping&quot;&nbsp;i &quot;Paycheck&quot;, Alena Drljevića, &quot;Diagnoses S.B.H.&quot;, Enesa Zlatara, &quot;Our Everyday Life&quot;, Ines Tanović a u foajeu &quot;Filmhuis&quot;&nbsp;svih pet festivalskih dana bila je postavka foto izložbe &quot;Escape&quot;, Sarajlije Zorana Kanlića.

Povodom 20 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma održana je zanimljiva debata pod nazivom &quot;Između retorike i realnosti -&nbsp;20 godina nakon Dejtona&quot;,&nbsp;na kojoj su govorili&nbsp;Peter Bas Backer, biv&scaron;i &scaron;ef UNHCR u Tuzli tokom agresije na BiH, Slobodan Minić, novinar i Pjer Žalica, filmski režiser.

Gosti sarajevskog filozofa Nenada Fi&scaron;era, moderatora debate, složili su se o važnosti mirovnog sporazuma iz Dejtona da zaustavi rat i stradanja civila, ali i evidentnoj činjenici da je BiH danas nefunkcionalna država kojoj prijete stalne podjele i novi sukobi.

Sudbina BiH je u rukama međunarodne zajednice koja je i zaustavila rat i eurointegracijama BiH, posebno pridruživanju NATO savezu, &scaron;to je potcrtao holandski diplomata Backer a svako oklijevanje, posebno zbog sve većeg ruskog uticaja u regionu, prijeti novim sukobima i podjelama, zaključeno je između ostaloga.

Završen "Eastern Neighbours Film Festival"

"Jedan dan u Sarajevu" napunio dvorane u Amsterdamu i Den Hagu

Bosanskohercegovačka državljanka Sadija Klepo dobila je u Berlinu najveće priznanje&nbsp;koje se može dobiti u SR Njemačkoj: Bundesverdienstkreuz am Bande (orden za zasluge), koje dodjeljuje predsjednik države Joachim Gauck.

Orden za zasluge Savezne Republike Njemačke utemeljen je 1951. godine kao vidljivi znak priznanja i zahvalnosti pojedincima za njihov osobit angažman u dru&scaron;tvu.&nbsp; Dodjeljuje se zaslužnim osobama koje su se svojom aktivno&scaron;ću iskazale na području političkog, ekonomsko-socijalnog i duhovnog rada, kao i u sferi djelovanja u izgradnji mira i razmijevanja među ljudima.

Sadija Klepo je diplomirani novinar po zanimanju, majka je troje odrasle djece i ima dvoje unučadi.

U obrazloženju za ovo visoko priznanje pi&scaron;e da je Sadija Klepo &bdquo; u ljeto 1992. godine samo nekoliko sedmica nakon dolaska u Njemačku započela sa humanitarnim aktivnostima.Naumorno je sakupljala novac i donacije u hrani, odjeci, obući, koje je najvećim dijelom osobno dijelila u svima krajevima ratom zahvaćene domovine i Balkana. Iz humanitarnih konvoja&nbsp; tokom rata&nbsp; nastala je humanitarna organizacija &bdquo;Od čovjeka čovjeku&ldquo;, koja se pune 23 godine angažira za strance i posebno za izbjeglice u Njemačkoj.&ldquo;

Za uspje&scaron;nu integraciju stranaca u njemačko dru&scaron;tvo neophodno je da oni zadrže i njeguju svoje porijeklo, identitet i kulturu, govorila je Sadija od početka i svojim primjerom i zadržavanjem bh. državljanstva pokazala kako se može biti uspje&scaron;an u Njemačkoj, a ipak se posvetiti svojoj tradiciji i njegovati svoj maternji jezik.Time je Sadija Klepo postavila nove standarde u radu sa migrantima u ovoj zemlji i pokrenula niz aktivnosti i projekata, kojima je dokazala ovu tezu. Sadija je inicirala i brojne susrete i kooperacije između &scaron;kola u BiH i Bavarskoj, otvorila je prvu &scaron;kolu za mlade izbjeglice bez roditelja u Minhenu,osnovala Centar za jezike i vrtice za majke izbjeglice.

Ona je prije 20 godina rekla da&nbsp;izbjeglice nicu teret dru&scaron;tva, nego ga mogu obogatiti ako im se&nbsp;pruži&nbsp;&scaron;ansa&nbsp;i pomogne&nbsp;u početku da se snađu i pokažu &scaron;ta su u svojoj zemlji naučili.

Pored svih ovih aktivnosti Sadija je na&scaron;la snage i vremena i već 14 godina na gradskom radiju LORA Minhen volonterski priprema i uređuje tri emisije, od kojih su dvije na bosanskom i njemačkom jeziku .

Uz mnogo ljubavi i odricanja pokrenula je i manifestaciju &quot;Dani Balkana&quot;, kojom&nbsp; je željela da postigne dva cilja: da Evropi prikaže ovaj region u svoj svojoj ljepoti, bogatstvu tradicija i različitosti kultura, ali i da poveže građane Jugoistočne Evrope u Minhenu i Njemačkoj .

<img alt="zajednicka-fotografija-dobitnika-priznanja" src="/media/old/564079e1-baac-4285-95b8-79cd0a0a0a64-zajednicka-fotografija-dobitnika-priznanja.jpg" title="zajednicka-fotografija-dobitnika-priznanja" />

&ldquo;Nisam se nadala ovom najvećem priznanju za čije dobivanje potrebna je duga procedura i provjera svih podataka.&nbsp;Nisam saznala odakle je prijedlog do&scaron;ao, samo su mi rekli da stiže sa &#39;najvi&scaron;eg nivoa&#39;. Nisam se nadala i iz razloga &scaron;to sam jo&scaron; uvijek&nbsp;državljanka BiH. Preko 80 miliona Nijemaca, a da ja to dobijem, mislila sam da je&nbsp;nemoguće.&nbsp;Eto, desilo se. Moja procedura je kasnila, po&scaron;to iz BiH mjesecima nisu odgovarali na upit iz Berlina, ali su Nijemci bili uporni i tako se sve dobro zavr&scaron;ilo.

Kazala je da je&nbsp;počastvovana ovim priznanjem. 

&quot;&Scaron;ali se jedan prijatelj mojih sinova: sad si teta Sadija von Klepo, to je neka vrsta plemićke titule i tačno je određeno pod kojim uslovima i gdje se može orden nositi.&nbsp;Jo&scaron; prilikom prijema ordena izjavila sam da je to priznanje svim saradnicima i članovima na&scaron;e organizacije&nbsp;&ldquo;Od čovjeka čovjeku&rdquo;, koja već&nbsp;vi&scaron;e od 20 godina neumorno pomaže izbjeglicama i bori se za njihova prava u Njemačkoj i za život dostojan čovjeka&quot;, kazala je Sadija.&nbsp;

Ističe da se&nbsp;zdrava ličnost može razviti samo ako osoba njeguje vlastitu tradiciju, kulturu i maternji jezik. 

&quot;Jo&scaron; u doba rata osnovali smo&nbsp;Bosansku &scaron;kolu, organizovali priredbe sa na&scaron;im igrama, pjesmama i no&scaron;njama, družili se i međusobno pomagali.&nbsp;Johannes Kerner vodio je&nbsp;program prilikom dodjele priznanja u Berlinu. Pitao me je sta bih preporučila političarima, koji se svađaju oko najezde izbjeglica. Odgovorila sam mu da treba da dođu&nbsp;na praksu u na&scaron;u organizaciju i da nauče kako zajednički uspje&scaron;no radi tim&nbsp;Nijemaca i saradnika iz 50 zemalja svijeta. Poslala bih ih u jedan hangar, u koji je smje&scaron;teno 300 ljudi starosti od 1&nbsp;do 100 godina, a o njima se uspje&scaron;no brinu na&scaron;e&nbsp;tri saradnice&ldquo;, rekla je Sadija.&nbsp;

Ističe da bi voljela kada mladi ljudi ne bi napu&scaron;tali&nbsp;Bosnu i Hercegovinu. 

&quot;Svakodnevno dobijam mailove i pisma u kojima mladi ljudi traže da im se pomogne da dođu u Njemačku. Pi&scaron;e mi jedna mlada pravnica: ako nađem posao u Njemačkoj, nikada moja noga nece stupiti na tlo ove zemlje&hellip; Nisam mogla zaustaviti suze, stra&scaron;no&hellip; Voljela bih da radim za svoju zemlju, kojoj sam sve ove godine ostala vjerna&quot;, govori Sadija.&nbsp;

Sadija Klepo je dobitnik niza priznanja, od kojih su najznačajnija:

Zlatni most za doprinos saradnji naroda na Balkanu (2003)

Zlatna Evropa medalje za zasluge za Bavarsku u jedinstvenoj Evropi (2010).&nbsp;

Nagradu uručuje predsjednik Njemačke Joachim Gauck

Bosanka Sadija Klepo dobitnica prestižnog priznanja u Njemačkoj

Fudbalski klub&nbsp;Bosna&nbsp;iz Frankfurta u dvije posljednje odigrane utakmice imao&nbsp;je jedan poraz i jednu ubjedljivu pobjedu. U utakmici protiv ekipe Concordija&nbsp;Bosna je poražena minimalnim rezultatom od 1:0 . Concordija je postigla gol iz upitnog jedanaesterca. Ovu utakmicu nogometa&scaron;i Bosne odigrali su najlo&scaron;ije u ovoj sezoni, ali su zato sve nadoknadili sedam dana kasnije kada su se sastali sa ekipom Spvvg 03&nbsp;i pobjedili ubjedljivim rezultatom od 3:1.

Ovom pobjedom Bosna se i dalje nalazi na prvom mjestu tabele Kresioberlige grada Frankfurta.

Već&nbsp;u sedmoj minuti utakmice Adem Brajanac &scaron;utom sa 30 metara udaljenosti nadmudruje golmana domaćina i dovodi Bosnu u vodstvo. Bosna je dominirala na terenu,pa su se tako i nizale &scaron;anse jedna za drugom. U 16.minuti utakmice fenomenalni Almir Derdemez sa sjajnim i nezaustavim &scaron;utom sa 16 metara povećava rezultat utakmice na 2:0.

Međutim, u 33.minuti utakmice domaćin je iskoristio opu&scaron;tanje u redovima ekipe Bosne&nbsp;i smanjio rezultat na 2:1. To je bio okidač&nbsp;za Bosnine fudbalere pa su se opet skoncentrisali na igru i ponovno počeli da dominiraju na terenu.

Početkom drugog poluvremena trener Bosne mijenja taktiku igre na terenu i ponovno pronalazi&nbsp;put do stabilizacije zadnje linije.&nbsp;Sasvim zasluženo u 81.minuti utakmice Almir Derdemez povećava rezultat na 3:1.

Bosna&nbsp;na svom kontu ima 33 boda i gol razliku od 37:14.

Sastav: Almir Derdemez, Adem Brajanac, Matej Rugle, Nikola Andjelić, Mirsen Čakrlija, Ahmed Selimović, Zekir Me&scaron;anović, Husein Velagić, Kenan Kovačević, Mersud Jusufović, Kenan Hot. Treneri Bosne su: Emir Bajraktarević&nbsp;i Amir Kusimović.

Poraženi od Concordije, savladali Spvvg 03

NJEMAČKA U posljednje dvije utakmice Bosna ostvarila polovičan učinak

Već 22. &scaron;kolsku godinu zaredom bosanskohercegovačka dopunska &scaron;kola iz Birminghama obavlja svoju plemenitu misiju dopunskog obrazovanja na&scaron;e djece u ovom gradu i njihovo vezivanje za domovinu Bosnu i Hercegovinu od malih nogu. U septembru u &scaron;kolske klupe u prostorijama Bosanske kuće sjela su 32 učenika, od toga pet prvačića, raspoređena u tri starosne grupe. 

Najmlađu grupu i ove godine podučava učitelj Emir Bolić, za srednju grupu zadužena je učiteljica Dževdana Golo&scaron;, dok brigu o učenicima 7.-8. razreda vodi učiteljica sa najdužim stažom u &scaron;koli Azra Ba&scaron;ić. Po ustaljenoj praksi &scaron;kola radi po planu i programu za dopunsko obrazovanje djece u dijaspori koje je prije desetak godina donijelo nadležno ministarstvo, ali sa već &ldquo;uhodanim&rdquo; problemom, nedostatkom udžbenika za djecu od 5.-8. razreda. Naime, prilikom izrade plana i programa nadležne bh. vlasti su fino napisale taj program, potom od&scaron;tampale knjige za djecu od 1.-4. razreda i obećale da će to isto uraditi za djecu od 5.-8. razreda. 

&Scaron;to se tiče bh. vlasti i njenog obećanja, i ovdje je bilo po onoj narodnoj &ldquo;obećanje ludom radovanje&rdquo;. Kako rad bez knjiga izgleda u praksi najbolje potvrđuju riječi učiteljice Azre Ba&scaron;ić: &ldquo;Nedavno na roditeljskom sastanku roditelji su postavili pitanje da li imamo plan po kojem &scaron;kola radi i kakve knjige koristimo. Jednostavno sam im odgovorila da imamo plan i program, knjige nemamo i korisitimo &scaron;ta smatramo prikladnim da bi koliko toliko pratili taj plan i program. 

Nažalost, učitelji su prepu&scaron;teni sami sebi i svom iskustvu u radu. Naravno da bi nama učiteljima bilo mnogo lak&scaron;e da imamo knjige koje će pratiti zadati program, ovako zbog evidentnog nerada vlasti u BiH po ovom pitanju mi učitelji se često nalazimo u veoma nezahvalnoj i nezavidnoj situaciji. Koristim ovu priliku da apelujem na nadležne da konačno rijese ovaj problem jer umjesto &scaron;to su do&scaron;tampali knjige koje imamo (nedavno su do&scaron;tampane knjige za djecu od 1.-4. razreda), bolje bi bilo da su novac za to &scaron;tampanje usmjerili u izradu knjiga koje su nam potrebne.&rdquo; Dobri poznavaoci prilika u ovaj oblasti sumnjaju da će u skoroj budućnosti ovaj gordijev čvor biti presječen jer vlast u domovini nema sluha za svoju dijasporu i potrebe učenika i učitelja. 

Osim prikladnih knjiga na&scaron;i prosvjetni radnici, koji uglavnom volonterski rade u bh. dopunskim &scaron;kolama u dijaspori, tražili su i rje&scaron;avanje nekih njihovih statusnih pitanja, potom permanentno finansiranje tih &scaron;kola jer zakon o &scaron;kolstvu Bosne i Hercegovine u svom članu 34. predviđa da država finansira rad bh. dopunskih &scaron;kola u inozemstvu. Pa onda se logično nameće pitanje kako bh. dopunske &scaron;kole u dijaspori uopće egzistiraju, a odgovor je da one opstaju prije svega zahvaljujući bh. udruženjima, njihovim rukovodstvima, volonterima , učiteljama i roditeljima&nbsp; koji svojim radom i donacijama omogućavaju kvalitetno dopunsko obrazovanje bh djece. 

Ove &scaron;kole za sada nemaju izbora, one će i bez pomoći matice i dalje opstajati jer oni koji stoje iza njih, za razliku od bh. političara, itekako znaju ocijeniti važnost ovih &scaron;kola koje su prije svega bedem njegovanja tradicije i kulture Bosne i Hercegovine u dijaspori.

Ista je situacija i sa na&scaron;om bh. dopunskom &scaron;kolom u Birminghamu koja opstaje već treću deceniju zahvaljujući prije svega bosanskohercegovačkoj asocijaciji koja zajedno sa roditeljima finansira rad &scaron;kole. Naravno, tu su i vrijedni učitelji Azra Ba&scaron;ić, Dževdana Golo&scaron; i Emir Bolić te vjeroučitelj Mersed Krnjić, potom koordinator Endisa Ahtagić i koreograf Fahira Hasedžić. Nastava se po ustaljenoj praksi odvija svake subote u tri starosne grupe, a nakon redovnih časova kao vannastavna aktivnost u sklopu &scaron;kole odvija se vjeronauka i folklor.

Bosanskohercegovačka dopunska škola

BIRMINGHAM U novu školsku godinu bez adekvatnih udžbenika

Fudbalski klub &quot;Bosna&quot;&nbsp;iz Frankfurta u dvije posljednje odigrane utakmice ostvario je&nbsp;poraz i ubjedljivu pobjedu. U utakmici protiv ekipe &quot;Concordija&quot;, &quot;Bosna&quot; je poražena minimalnim rezultatom 0:1.

&quot;Concordija&quot; je postigla gol iz upitnog jedanaesterca. Ovu utakmicu nogometa&scaron;i &quot;Bosne&quot; odigrali su najlo&scaron;ije u ovoj sezoni, ali su zato sve nadoknadili sedam dana kasnije kada su se sastali sa ekipom &quot;Spvvg 03&quot; i pobijedili sa 3:1.

Već&nbsp;u sedmoj minuti utakmice Adem Brajanac &scaron;utom sa 30 metara udaljenosti nadmudruje golmana domaćina i dovodi &quot;Bosnu&quot; u vodstvo. &quot;Bosna&quot; je dominirala na terenu, pa su se tako i nizale &scaron;anse jedna za drugom. U 16.minuti fenomenalni Almir Derdemez je sjajnim i nezaustavljivim &scaron;utem&nbsp;sa 16 metara povećao rezultat na 2:0.

Međutim, u 33.minuti, kada su se nogometa&scaron;i &quot;Bosne&quot; malo opustili, domaćin je to iskoristio i smanjio rezultat na 2:1. To je izgleda bio &quot;okidač&quot; za &quot;Bosnine&quot; fudbalere pa su se opet skoncentrisali na igru i ponovno počeli da dominiraju na terenu.

Početkom drugog poluvremena trener &quot;Bosne&quot; mijenja taktiku igre na terenu i ponovno se pronalazi put do stabilizacije zadnje linije i jačanja sredine terena. Sasvim zasluženo u 81. minuti i iz brzog kontranapada&nbsp;Derdemez postavlja konačnih 3:1.

Sastav: Almir Derdemez, Adem Brajanac, Matej Rugle, Nikola Anđelić, Mirsen Čakrlija, Ahmed Selimović, Zekir Me&scaron;anović, Husein Velagić, Kenan Kovačević, Mersud Jusufović, Kenan Hot. Treneri Bosne su: Emir Bajraktarević&nbsp;i Amir Kusimović.

Ovom pobjedom &quot;Bosna&quot; se i dalje nalazi na prvom mjestu tabele Kresioberlige grada Frankfurta.

&quot;Bosna&quot; na svom kontu ima 33 boda i gol razliku&nbsp;37:14.

&nbsp;

&nbsp;

Nakon poraza od "Concodrije", savladan tim "Spvvg 03"

FK "Bosna" dominira Kresioberligom grada Frankfurta

Mu&scaron;karac koji je 27.&nbsp;augusta ostavljen mrtav na ulazu u Roertunel kod Roermonda na cesti A73 mogao bi biti član bosanske kriminalne organizacije, pi&scaron;e belgijski list &quot;Het Laatste Nieuws&quot;, a čije pisanje prenose i holandski mediji. U pitanju su članovi &quot;Hamidović klana&quot;, tvrde belgijski novinari, a upravo bi ova kriminogena organizacija mogla stajati iza ubistva Silvija Aquino (41), belgijsko-limbur&scaron;kog mafija&scaron;kog kuma, koje se desilo u Opglabbeeku, malo prije nego je pronađen le&scaron; na ulazu u Roertunel.

&quot;Mu&scaron;karac koji je izbačen mrtav na cestu vjerovatno je ranjen u okr&scaron;aju i na putu je preminuo pa su ga se njegovi bosanski kompanjoni htjeli rije&scaron;iti da zametnu trag&quot;, nagađa belgijski list na osnovu izvora policije, ali se ne zaustavlja na navedenom slučaju.

Bosanska mafija je po njima ozbiljna kriminalna organizacija koja je umrežena u trgovinu drogom, nasilnim pljačkama i barbarskim iznudama novca u cijeloj zapadnoj Evropi a četiri osumnjičena za ubistvo Aquino su u pritvoru i brane se &scaron;utnjom u strahu da bi svaka izgovorena riječ za njih snačila smrtnu presudu.

Belgijska policija se boji osvetničkih akcija kriminalne organizacije na čijem čelu je bio Aquino&nbsp; protiv bosanske mafije, ističe list. Da se sprema oluja u belgijskom podzemlju navodi se podatak kako su članovi familije Aquino uzeli fotografiju ubijenog na cesti A73 jo&scaron; dok je ležao u mrtvačnici. Njegova fotografija kruži u podzemlju samo s jednim pitanjem: &quot;Ko je ovaj čovjek?&quot;, zbog čega su policijske strukture u pripravnosti od novih obračuna belgijske mafije.

Koliko je poznato, ovo je prvi put da se u medijima zemalja Benelux-a spominje &#39; bosanska mafija i bosanska zločinačka organizacija&#39; s izgrađenom reputacijom u podzemlju gdje caruju trgovina drogom, ubistva i otmice.

Belgijski mediji mafijaškim klanovima

Bosanski "Hamidović klan" u središtu rata u belgijskom podzemlju!

Mnogobrojna bosanskohercegovačka zajednica u Francuskoj okupljena u Facebook grupu &quot;Bosanci u Francuskoj&quot;&nbsp;organizirali su prvi put Miss najljep&scaron;e Bosanke u ovoj zemlji.

Vi&scaron;e od 2.100 članova grupe za najljep&scaron;u Bosanku u bh. zajednici u Francuskoj izabrali su Melisu Čeliković, prva pratilja je Sabrina Poussin, a druga Merjema Ikanović-Gibanović.

Devetnaestogodi&scaron;nja Melisa osim ljepote, kako stoji u obrazloženju izbora, vrlo je talentirana.

<img alt="melisa-1" src="/media/old/5637421b-8000-4e96-8df5-21430a0a0a64-melisa-1.jpg" title="melisa-1" />

Upisala se na New York Film Academy u Los Angelesu, objavila je jednu knjigu, a govori četiri svjetska jezika.

Ni Sabrina Poussin ne zaostaje puno. Iako ima 16 godina odlična je učenica i govori četiri jezika.

Isto takmičenje organizatori planiraju i naredne godine kako bi i dalje držali na okupu bh.porodice u Francuskoj i tako čuvali i vezu s domovinom BiH.MLADA I&nbsp;

Više od 2.100 ljudi birali misicu

Melisa Čeliković izabrana za najljepšu Bosanku u Francuskoj

U organizacijai Generalnog konzulata BiH iz Frankfurta održana je jo&scaron; jedna manifestacija &quot;Noć Bosne i Hercegovine&quot; koja je protekla ba&scaron; onako kao su se mnogi i nadali. Dvorana je bila prepuna, a skoro svi pozvani gosti su se odazvali pozivu te tako uveličali svečanost svojim prisustvom.

Među gostima bili su generalni konzul SAD Filip Laban, konzul Kosova Astrit Zemaj, generalni konzul Crne Gore Branislav Karadžić,konzul Hrvatske Marica Jukić i Ante Bagarić, predstavnici GK Srbije, Franjo Akmadža član sredi&scaron;njeg odbora i tajnik HDZ srednje Njemačke, iz Stuttgarta je dosao konzul Dag Đumrukčić u pratnji Harisa Halilovića koordinatora dopunskih &scaron;kola BiH u Njemačkoj, također iz Stuttgarta je dosao Josip Juratović, zastupnik u njemačkom parlamentu u ime frakcije stranke SPD i izvjestitelj u ime SPD-a u njemačkom Bundestagu za zapadni Balkan, Veljko Vuksanović, općinski načelnik op&scaron;tine broj 7 u Frankfurtu&hellip;.

Program je započeo intoniranjem himne Njemačke, a potom i BiH, a onda se kratkim govorom prisutnima obratio generalni konzul BiH u Frankfurtu Dževad &Scaron;aldić. Potom je na binu iza&scaron;ao i načelnik Odžaka Hajrudin Hadžidedić koji je uručio poklone &Scaron;aldiću i Fadilu Junuzoviću.

Program su narodnim igrama i pjesmama otvorili članovi KUD &quot;Sevdah&quot; iz Frankfurta, a potom su uslijedili nastupi foklornih sekcije KSZ Hanau, KUD Kolo iz Frankfurta, KUD Zlatni ljiljan i Manhajma, te foklorne sekcije KUD Napredak i KUD Preporod iz Odžaka.

Pjesnik i pjevač Adnan Pintul iza&scaron;ao je na binu sa njemačkim filozofom i publicistom Diterom Brumom, a nakon njihovog nastupa, jedan od najpopularnijih pjevača u dijaspori, odnosno u Njemačkoj, Saki Ćosović otpjevao je na svoj vrhunski način četiri sevdalinke. Saki je tu večer bio u dru&scaron;tvu njegove menadžerice Nede Rimac.

Mlada pjevačica Asima Hasić otpjevala je tri pjesme iz reportoara Jelene Toma&scaron;ević i na taj način odu&scaron;evila publiku koja ju je nagradila gromoglasnim aplauzom. Njen otac popularni Edin Hadžipa&scaron;ić koji je tu večer do&scaron;ao sa kompletnim orkestrom prezentirao je njegove nove pjesme, a &quot;Majka&quot; i &quot;Ćuprija&quot; su već postali veliki hitovi.

Nastup mladog Denijala Ahmetovića ponajvi&scaron;e je u dvorani odu&scaron;evio najmlađu žensku publiku, pa je tako Ahmetović nakon nastupa bio zaokupljen dijeljenjem autograma.

Ni ova noć nije mogla proteći bez bh. kulinarskih specijaliteta koje su za njih bili zaduženi članovi BKC Offenbach i članovi KSV BiH Hanau, a ta dva bh. udruženja tu večer povukli su najveći dio posla i kao uvjek odradili ga na nivou visokih profesionalaca.

Predsjednica kluba KSV BiH Hanau je Edina Talić, vođa foklorne sekcije Hanau je Suanita Muhić i njih dvije su nam rekle kako su sa zadovoljstvom bile dio ove noći, te da su rado sa njihovim članovima pomagali i dali svoj doprinos.

Glumac Emir Hadžihafizbegović bio je je također miljenik publike, a kojeg je ta ista publika sa velikim zanimanjem slu&scaron;ala sve ono &scaron;to im je on pričao.

&quot;Noć Bosne i Hercegovine&quot; ovaj put zavr&scaron;ena je jedan sat poslije pola noći, a zasigurno je da će svim posjetiteljima ostati u lijepom i dugom sjećanju.

&nbsp;

Svim posjetiteljima će ostati u lijepom i dugom sjećanju

FRANKFURT Održana "Noć Bosne i Hercegovine"

Nastava u odjeljenju dopunske &scaron;kole Bosne i Hercegovine u njemačkom gradu Rottenburgu počela je u jučer nakon 13 mjeseci aktivnosti građana BiH u tom gradu vođenih u koordinaciji sa Savezom dopunskih &scaron;kola BiH i Generalnim konzulatom BiH u &Scaron;tutgartu.

Početku nastave prethodila je svečanost na kojoj je intonirana himna Bosne i Hercegovine.

Prve časove održali su konzul BiH Dag Đumrukčić, predsjednik Saveza dopunskih &scaron;kola BiH Haris Halilović i profesorica Vildana Musić ističući značaj očuvanja maternjeg jezika u dijaspori i jačanja veza s domovinom.

- Projekat dopunskih &scaron;kola BiH je najveći i najznačajniji u dijaspori i zaslužuje pažnju i podr&scaron;ku svih nas. Svima vama, posebno djeci, želim puno uspjeha, novih saznanja i obećavam svoju i podr&scaron;ku Generalnog konzulata BiH u &Scaron;tutgartu u va&scaron;em veoma korisnom radu - istaknuo je Đumrukčić.

- U dopunsku &scaron;kolu BiH u Rottenburgu upisano je vi&scaron;e od 20 djevojčica i dječaka. Nastava će se izvoditi svakog petka od 14 do 16 sati po planu, programu i udžbeniku Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine - rekla je koordinatorica Fatima Kahrimanović.

Osim nje, koordinatori dopunske &scaron;kole su Alija Đulić i Aida Đulić, saopćeno je iz Saveza dopunski &scaron;kola BiH.

U Štutgartu obilježen Dan državnosti BiH: Sve u znaku djece i domovine

ROZENBURG: Obilježen Dan državnosti BiH

Uz igru i pjesmu KUD "Bosančica" iz Minhena proslavila tri godine postojanja

UOČI IZBORA ZA VIJEĆE STRANACA U NJEMAČKOJ Blažević: Zajedno smo jači

OFFENBACH: Bošnjaci jedinstveni na izborima za Vijeće stranaca

NJEMAČKA Osnovana bosanska dopunska škola

Bosanski ljekar, inovator i robotski urolog

"Jedan dan u Sarajevu" napunio dvorane u Amsterdamu i Den Hagu

Bosanka Sadija Klepo dobitnica prestižnog priznanja u Njemačkoj

NJEMAČKA U posljednje dvije utakmice Bosna ostvarila polovičan učinak

BIRMINGHAM U novu školsku godinu bez adekvatnih udžbenika

FK "Bosna" dominira Kresioberligom grada Frankfurta

Bosanski "Hamidović klan" u središtu rata u belgijskom podzemlju!

Melisa Čeliković izabrana za najljepšu Bosanku u Francuskoj

FRANKFURT Održana "Noć Bosne i Hercegovine"

Počela nastava u bosanskoj školi u Rottenburgu

Dijaspora

U Štutgartu obilježen Dan državnosti BiH: Sve u znaku djece i domovine

ROZENBURG: Obilježen Dan državnosti BiH

Uz igru i pjesmu KUD "Bosančica" iz Minhena proslavila tri godine postojanja

UOČI IZBORA ZA VIJEĆE STRANACA U NJEMAČKOJ Blažević: Zajedno smo jači

OFFENBACH: Bošnjaci jedinstveni na izborima za Vijeće stranaca

NJEMAČKA Osnovana bosanska dopunska škola

Bosanski ljekar, inovator i robotski urolog

"Jedan dan u Sarajevu" napunio dvorane u Amsterdamu i Den Hagu

Bosanka Sadija Klepo dobitnica prestižnog priznanja u Njemačkoj

NJEMAČKA U posljednje dvije utakmice Bosna ostvarila polovičan učinak

BIRMINGHAM U novu školsku godinu bez adekvatnih udžbenika

FK "Bosna" dominira Kresioberligom grada Frankfurta

Bosanski "Hamidović klan" u središtu rata u belgijskom podzemlju!

Melisa Čeliković izabrana za najljepšu Bosanku u Francuskoj

FRANKFURT Održana "Noć Bosne i Hercegovine"

Počela nastava u bosanskoj školi u Rottenburgu