Ovog vikenda i naredne dvije sedmice u većini od 40 odjeljenja dopunskih &scaron;kola Bosne i Hercegovine u SR Njemačkoj počinje nastava u &scaron;kolskoj 2015/16 godini. Nastava u dopunskim &scaron;kolama na maternjim jezicima naroda BiH u SR Njemačkoj održava se jednom sedmično, dva sata, a odvija se po nastavnom planu i programu za predmete dopunske nastave propisane od strane Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Nastavnici koriste udžbenik dopunske nastave za djecu u inostranstvu koji je 2008. godine izdalo Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

<img alt="2-rukovodstvo-i-aktivisti-saveza" src="/media/old/55fbf4b6-00c4-4a9c-ba7b-42f00a0a0a64-2-rukovodstvo-i-aktivisti-saveza.jpg" style="height: 247px; width: 600px;" title="2-rukovodstvo-i-aktivisti-saveza" />

Avaz (Dio aktivista i članova rukovodstva Saveza D&Scaron; BiH)

- U bolje organizovanim odjeljenjima nastava je počela kada i nastava u redovnim njemačkim &scaron;kolama, u nekoliko njih pro&scaron;log petka, a u ostalim počinje danas, sutra i narednih sedmica &ndash; kaže Haris Halilović, predsjednik Saveza dopunskih &scaron;kola Bosne i Hercegovine, biv&scaron;i generalni konzul BiH u &Scaron;tutgartu.

Očekuje se pomoć bh. vlasti

&ndash; Svi učenici su za pro&scaron;lu &scaron;kolsku godinu dobili svjedočanstva o pohađanju dopunske nastave, a ocjena iz istog svjedočanstva upisana je većini djece i u njemačka svjedočanstva, u &scaron;kolama koje redovno pohađaju. Nažalost, i u ovu &scaron;kolsku godinu ulazimo sa istim problemima: nedostatkom udžbenika koje već tri godine tražimo iz Sarajeva i neregulisanim statusom nastavnika i koordinatora. Iako smo u Njemačkoj napravili dobru platformu dopunskog obrazovanja na maternjim jezicima naroda BiH, organizovali najvi&scaron;e 40 odjeljenja, u koje je sem djece uključeno vi&scaron;e od 5.000 građana, odradili ogroman posao za državu BiH, iako su nam, u maju i junu, ove godine obećali pomoć, nadležna ministarstva i institucije BiH (Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstvo vanjskih poslova BiH i Federalno ministarstvo obrazovanja koje smo posjetili u maju) ponovo su se oglu&scaron;ila o na&scaron;e zahtjeve da pomognu i da se oblast dopunskog obrazovanja za djecu građana BiH u inostranstvu do kraja i na državnom nivou reguli&scaron;e - kaže Halilović.

<img alt="3-polaznici-dopunske-skole-bih-u-oberlenningenu" src="/media/old/55fbf4b8-bb2c-4b5a-8271-42b50a0a0a64-3-polaznici-dopunske-skole-bih-u-oberlenningenu.jpg" style="height: 338px; width: 600px;" title="3-polaznici-dopunske-skole-bih-u-oberlenningenu" />

Avaz (Detalj iz dopunske &scaron;kole BiH u Rosenheimu)

- Dopunsko obrazovanje na maternjem jeziku u dijaspori i dalje se održava zahvaljujući susretljivosti Nijemaca i aktivnostima roditelja. Očekujemo da bh. vlast shvati značaj &nbsp;ove oblasti i brzo djeluje, dok jo&scaron; nije kasno, da odgovorni konačno počnu raditi svoj posao i pomognu građanima &ndash; dodaje Halilović.

Država ne haje za svoje građane

Prema riječima gospodina Halilovića, Bosna i Hercegovina je zemlja koja je do sada učinila najmanje za dopunsko obrazovanje na maternjem jeziku djece svojih građana od svih zemlja čiji državljani žive u Njemačkoj.

<img alt="5-flyer-bds" src="/media/old/55fbf565-2050-4bbb-8b83-42f00a0a0a64-5-flyer-bds.jpg" style="height: 300px; width: 600px;" title="5-flyer-bds" />

Avaz&nbsp;(Flyer dopunske &scaron;kole)

- Nijemci nam se čude, ne vjeruju da se na&scaron;a vlast tako odnosi prema ovoj značajnoj oblasti svojih građana, a roditelji, nastavnici&nbsp; i dugogodi&scaron;nji aktivisti BiH su nezadovoljni tim odnosom i gube volju za bilo kakvim angažmanom. I pored toga trudimo se da svake godine povećavamo broj odjeljenja u kojima se izvodi dopunska nastava na maternjem jeziku. To je državni, veoma složen, komplikovan i zahtjevan posao koji traži puno vremena, puno aktivnosti i profesionalizma. Na stalne zahtjeve roditelja ove &scaron;kolske godine, po prvi puta dopunska nastava na bosanskom jeziku izvodit će se i u Rottenburgu, Augsburgu, Rojtlingenu i Pfalzgrafenweileru, a na&scaron;i aktivisti čine sve da i u Minhenu, glavnom gradu Bavarske počne sa radom dopunska &scaron;kola. Nije potrebno posebno govoriti o značaju očuvanja svoga jezika, običaja, kulture, identiteta....Jedna izreka, kaže: Ako umire moj jezik, umire i moj narod! Od obećanja se ne žive, te apelujem na nadležne u BiH da pomognu i reguli&scaron;u ovu oblast, a na građane BiH u Njemačkoj da upi&scaron;u svoju djecu u dopunske &scaron;kole BiH i ne prekidaju veze sa domovinom - kaže Halilović.

&nbsp;

 
&nbsp;

Ove godine predavanja u 40 škola

NJEMAČKA Počinje nastava na maternjim jezicima naroda BiH

U njemačkom gradu Offenbachu održan je, kao i svake godine, &quot;Fest nacija&ldquo;, koji je na jednom mjestu okupio skoro sve nacije koje žive u tom gradu.

Naravno, ni ovaj put nije izostala Bosna i Hercegovina, a nju su na najbolji način prezentovali članovi Bo&scaron;njačke kulturne zajednice Offenbach. Oni su imali svoj &scaron;tand, koji je puna dva dana bio izuzetno dobro posjećen i to ne samo od na&scaron;ih ljudi već i od Nijemaca, Italijana, ljudi iz Turske, Francuske, Portugala, Indije&hellip;, a svi oni željeli su da probaju čuveni bosanski ćevap. A mnogi od njih vraćali su se i po nekoliko puta, tako da se može zaključiti da je ćevap nesumnjivo ta dva dana bio najomiljenija hrana na ovom festu.

Ne samo kulinarski već i kulturolo&scaron;ki BiH se predstavila mnogobrojnoj publici, a za to su bili zaduženi članovi foklornih sekcija iz gradova Frankfurt i Hanau. Bile su to igre pune simbola iz života i rada u kojima se ističu skladni pokreti koji iskazuju rad, ljubav, čvrstoću, ponos i gordost žena i ljudi pod nebom pod kojim žive. Foklorne sekcije na najbolji način prezentirali su domovinu iz koje dolaze, a za to su na kraju bili nagrađeni gromoglasnim aplauzom.

Medju posjetiocima bio je političar stranke Zelenih Tarek Al Wazir koji je do&scaron;ao sa suprugom i djecom i koji je obi&scaron;ao sve &scaron;tandove i na kraju se zaustavio na &scaron;tandu BiH, gdje je uživao u ćevapima, ali i domacim kolačima i pravoj bosanskoj kahvi.

- Bosanci su zaista pravi domaćini, izuzetni ljudi i sa njima je uvijek lijepo sarađivati - rekao nam je Tarek.

Njegovi domaćini bili su predsjednik BKZ Offenbach &Scaron;erif Bajraktarević i jedan od najvrijednijih članova Ismet Velagić.

Amira i Samira Haramba&scaron;ić, Medina i Amra Mujanović te Hadžija Velagić samo su neke od žene koje su dale svoj dobrovljni doprinos kroz rad i domaće kulinarske specijalitete na ovom festu.

Među posjetiteljima bili su novinar Nedim Kadirić, doktor Ahmet Đonlagić te njegov brat Hase, svi su rodom iz Prijedora. Uspje&scaron;ni biznismen Sadik Aganović i mladi i uspjesni informatičar Amir Hrnić imali su samo riječi hvale za organizatore, a posebno su pohvalili vrijedne članove BKZ Offenbach koji su i ove godine na najbolji mogući način prezentirali domovinu.

&Scaron;emso i Anes bili su &bdquo;glavni krivci&ldquo; za gril sa ćevapima, a među onima koji su do&scaron;li da podrže ovaj fest i članove NKZ Offenbach bili su Muzafer i Hajra Hodžić sa sinom Rejhanom ispred Sandžackog udruženja iz Offenbacha.

Svojim iscrpnim radom i odano&scaron;ću BKZ Offenbach iskazali su se, između ostalih, Fudo, Rasim i Ajdin.

&nbsp;

Tradicionalno okupljanje

FEST NACIJA U OFFENBACHU Bosanski ćevap oduševio sve

Džematlije Bosanske islamske zajednice u Utici (SAD) obilježile su četvrtu godi&scaron;njicu otvorenja gradske džamije u ovom gradu, gdje je organizacioni odbor za pripremu i realizaciju ove manifestacije priredio sadržajan kulturno-zabavni program, kojeg je pratilo par stotina posjetilaca, uglavnom Bosanaca.

Manifestacija obilježavanja četvrte godi&scaron;njice od otvaranja džamije u Utici, započela je vjerskim aktivnostima gdje je održana i mevludska svečanost uz prigodno obraćanje mladog imama Amsala Memića.

<img alt="utica4" src="/media/old/55f2856b-4a28-4265-bd1a-3b0b0a0a0a64-utica4.jpg" title="utica4" />

Dnevnoj svečanosti sa kulturno-zabavnim programom prethodile su prijepodnevne sportske aktivnosti u nogometu, te u &scaron;ahu gdje je najuspje&scaron;niji bio Senad Zukić. Od sedam prijavljenih nogometnih ekipa na turniru, najbolja je bila ekipa &quot;Selvedin Karajković&quot;.

Prisutnima su se obratili imam džemata Amsal Memić, i njegov kolega Sadmir ef. Mustafić, iz džemata Rochester kao gost, te Sakib Duračak, u svojstvu predsjednika džematskog odbora, potom su nastupili njmlađi.

<img alt="utica3" src="/media/old/55f28586-6980-454b-a843-3b200a0a0a64-utica3.jpg" title="utica3" />

Prve su nastupile članice hora &ldquo;Biser&rdquo; i Nisad Ba&scaron;ić, učenjem ilahija te Kultruno-umjetničko dru&scaron;tvo &quot;Bosanska mladost&quot;. Za prisutne goste bila je obezbjeđena hrana i piće, a za muziku su bili zaduženi lokalni izvođači. 
 
&nbsp;

Bosanska svečanost u SAD

UTICA Obilježena 4. godišnjica otvorenja džamije

Jutros je na adrese hiljada pretplatnika u skandinavskim zemljama, ali i mnogim državama zapadne Evrope, na iznenađenje mnogih čitalaca, poslat posljednji broj &#39;Bosanske po&scaron;te&#39;, bh.lista koji je 20 godina svakih petnaest dana bio veza Bosancima i Hercegovcima s domovinom i maternjim jezikom.

Dževad Ta&scaron;ić, vlasnik i urednik &ldquo;Bosanske po&scaron;te&rdquo; odlučio je ba&scaron; na veliki jubilej, dvije decenije kontinuiranog izlažnja, zatvoriti stranice vrlo čitane novine koja je okupljala veliki broj saradnika, među kojima ugledna imena iz bh.novinarstva te afirmirane pisce. &nbsp;

&ldquo;Nije tako bilo planirano, ali okolnosti su nametnule ovo rje&scaron;enje. Materijalni uslovi u ovoj godini su se drastično pogor&scaron;ali, cijene su skočile, a i ostali smo bez i posljednje značajne pomoci: useljeničkim listovima u Norve&scaron;koj je uskraćena od strane vlasti svaka novčana podr&scaron;ka&rdquo;, pojasnio je u posljednjem uredničkom uvodniku Dževad Ta&scaron;ić.

U razloge ubraja i permanentni pad čitalaca i izgubljenu utrku s internetom kojem se okrenuo najveci dio mladih kao i starijih Bosanaca i Hercegovaca.

&ldquo;Novčani problemi postali su preveliki da bismo nastavili s izlaženjem. Zbog svega toga odlučili smo da uz dvadesetu godisnjicu prvog broja, Bosansku po&scaron;tu prepustimo istoriji&#39;, napisao je biv&scaron;i prijeratni novinar &ldquo;Oslobodjenja&rdquo; u opro&scaron;taju od čitalaca.

Novina je &scaron;tampana u norve&scaron;kom gradu Mysenu i mogla se kupiti isključivo putem pretplate. U slobodnoj prodaji nije je bilo.

Mnogi saradnici i čitaoci jutros su s velikim iznenađenjem, ali i tugom primili vijest na dru&scaron;tvenim mrežama i raspitivali se o razlozima prestanka izlaženja novine kojoj su vjerovali a koja je ustrajno, 20 godina promicala koncept multinacionalne i multireligijske BiH u koju su do posljednjeg broja vjerovali osnivači &ldquo;Bosanske po&scaron;te&rdquo;, kao i njeni saradnici i brojni oglasivači.

&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Posljednji broj nakon 20 godina izlaženja!

“Bosanska pošta”, bh.list u Skandinaviji, prestao s izlaženjem

U fudbalsku sezonu 2015/2016 fudbaleri Bosne iz Frankfurta započeli su sa četiri nova igrača, sa novim trenerima i sa tri boda nakon odigrane utakmice.&nbsp;

Uprava kluba je jednoglasnom odlukom već na kraju sezone 2014/2015 poklonila povjerenje Amiru Ku&scaron;imoviću i Emiru Bajraktareviću da preuzmu trenersku obavezu i da ekipu uspje&scaron;no vode kroz Kreisoberligu &nbsp;Frankfurta. Novi trenerski duo je sa igračima vr&scaron;io pripreme i kako se moglo vidjeti u odigranoj utakmici protiv srbijanksog tima Tempo, ekipa je jako dobro pripremljena, kako mentalno tako i fizički.&nbsp;

U ekipu su se odlično uklopila i četiri nova pojačanja (Dario Hadžić, Husein Velagić, Semir Kurtović i Almir Derdemez), a koji dali odlične rezultate igre te da odbrana stoji jo&scaron; stabilnije, a da napad postane jo&scaron; jači.&nbsp;

Zahvaljujući odličnoj koordinaciji nogometa&scaron;a Bosne, ekipa FC Tempo u svih 90 minuta regularene igre nisu ostvarili ni jednu zrelu sansu. Bila je to jednostrana utakmica i bosanska momčad je od prve pa do zadnje minute imala sve pod kontrolom. U prvom poluvremenu i prvi go u tekućoj sezoni postiže kapiten ekipe Sead Kavgic. Da se sa samo jednim golom razlike i&scaron;lo na pauzu, rezultat je neiskori&scaron;tenih &scaron;ansi od bosanske momčadi. Zato se u drugom poluvremnu i u roku od samo dva minuta, pojačanje u &scaron;picu Almir Derdemez sa dva pogodka slama sve nade gostiju da mogu doći do preokreta u utakmici.&nbsp;

Sa 3:0 utakmica je i zavr&scaron;ena. S pobjedom u novu sezonu u&scaron;la je i druga ekipa Bosne, koja je sa pobjedom od 5:0 slavila nad ekipom Kosova.

Novu sezonu započeli su sa četiri nova igrača

Fudbaleri Bosne iz Frankfurta u prvoj utakmici osigurali tri boda

Humanitarni fond Atlanta (HFA), koji je prije pet godina osnovao džemat &quot;Zajednica Bo&scaron;njaka Džordžije&quot; (ZBGA), već pet godina pomaže socijalno ugroženim i povratničkim porodicama te bolesnima &scaron;irom BiH.

Samo u julu ove godine donirali su skoro 45.000 KM, a kako nam je kazao predsjednik Fonda Fadil Cvrk, u prethodnim godinama pomoć su uputili za ukupno 273 porodice.

Veliko povjerenje

- Kompletan rad Fonda odvija se kroz džemat. Pored novca, osiguravamo i donacije u vidu sitne i krupne stoke, plastenike, hranu, kao i manje donacije za kupovinu građevinskog materijala. Bili smo uz narod u pro&scaron;logodi&scaron;njim poplavama, kada smo najugroženijim porodicama lično uručili vi&scaron;e od 20.000 KM. U junu i julu donirali smo tri krave povratničkim porodicama u Srebrenici i Vlasenici, dok smo 12 plastenika donirali porodicama u Kalesiji, Zvorniku, Srebreniku, Cazinu, Modriči i Vukosavlju. U istom mjesecu, sa 8.000 KM za kupovinu građevinskog materijala pomogli smo povratničku porodicu u Kozarcu - istaknuo je Cvrk.

<img alt="fadil-cvrk" src="/media/old/55ae1169-882c-4134-8897-4bc50a0a0a64-fadil-cvrk.jpg" title="fadil-cvrk" />

Fadil Cvrk

Osim &scaron;to pruža pomoć, Fond stipendira i odlične učenike i dobre studente slabijeg imovinskog stanja.

- Trenutno stipendiramo 19 učenika i studenata &scaron;irom BiH. Sve donacije realiziramo isključivo putem TV emisija zbog na&scaron;ih članova, jer znamo da se mnogi služe prevarama, lažima i na nepo&scaron;ten način dolaze do donacija. Svaki na&scaron; član za svaku uplatu dobije priznanicu, svakog prvog u mjesecu dobije finansijski izvje&scaron;taj o uplatama članarine i donacija, kao i o rashodima za protekli mjesec, a nakon toga dobiju povratne informacije o utro&scaron;ku tih sredstava. Na&scaron;i ljudi žele pomoći, ali isto tako hoće da znaju gdje ta pomoć ide. Zato je na&scaron; transparentan rad najveći razlog &scaron;to smo uspjeli - pojasnio je Cvrk.

Dva načina

Novac prikupljaju na dva načina, kroz članarinu, koja iznosi 10 dolara mjesečno, i putem donacija. Fond broji 360 članova i taj broj se stalno povećava.

- Nismo ograničeni samo na područje Atlante, član može biti ko god to želi bez obzira na to u kojoj državi Sjeverne Amerike trenutno živi - naglasio je Cvrk.

&nbsp;

<h2>Kako se obratiti za pomoć</h2>

- Svi oni kojima je pomoć zaista potrebna, mogu nam se obratiti putem e-mail adrese: srebrenica95@yahoo.com. Također, mogu me kontaktirati putem mog profila na Facebooku, kao i putem na&scaron;e stranice na Facebooku HFA - istaknuo je Cvrk.&nbsp;

&nbsp;

<h2>Povećava se broj članova</h2>

- Iznos na&scaron;ih donacija je svake godine mnogo veći u odnosu na prethodnu. Stalno povećavanje broja članova koji redovno uplaćuju članarine, garancija je da će Fond jo&scaron; dugo funkcionirati - istaknuo je Cvrk.

&nbsp;

46.000 dolara poslali u BiH u 2013. godini

&nbsp;

67.000 dolara iznos koji su uputili u 2014.

&nbsp;

100.000 dolara planirani iznos koji će poslati u ovoj godini

&nbsp;

POZITIVNE PRIČE Bh. dijaspora iz Sjeverne Amerike u 5 godina pomogla 273 porodice

Humanitarni fond Atlanta uvijek uz domovinu

Genocid u Prijedoru je oličenje dokle mogu ići granice bezumlja, mržnje, netolerancije, neljudskosti, ne priznavanja, ne po&scaron;tovanja, ne prihvatanja drugačijeg i drugog - saop&scaron;tili su iz Instituta za istraživanje genocida iz Kanade (IGK).

Ističu da je fa&scaron;izam ponovo i neometano vaskrsnuo u ovom bh. gradu, gdje se masovno kr&scaron;e osnovna ljudska prava i sloboda prognanika i povratnika, preživjelih žrtava svjedoka genocida.

Genocid u Prijedoru je dokaz da se fraza &bdquo;nikad vi&scaron;e&ldquo; pojavljuje kao izraz moralnog licemjerja, politikantske nedosljednosti i neodgovornosti svjetskih moćnika - naglasili su. &nbsp;

U vrijeme kada je na prostorima BiH, otvoreno i javno, u političkim i znanstvenim krugovima prisutno negiranje genocida uprkos pravomoćnim sudskim presudama i brojnim činjenicama koje potvrđuju da je na prostoru BiH počinjen genocid, IGK jo&scaron; jednom podsjeća svijetsku javnost da postoji konsenzus među stručnjacima za izučavanje genocida da je sistematsko ubijanje&nbsp; Bo&scaron;njaka i Hrvata u Prijedoru&nbsp; čin genocida.

- Istovremeno kampanja Svjetski dan bijelih traka potvrđuje svjetski politički konsenzus da su zločini protiv čovječnosti i međunarodnog prava počinjeni u Prijedoru zapravo genocid. Ostaje nada da će presude Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću na Ha&scaron;kom tribunalu potvrditi i pravni konsenzus o genocidu u Prijedoru od strane svjetskog pravnog autoriteta. Jer planski i smi&scaron;ljenI zločin po jedinstvenom i obrascu primijenjenom s ciljem provedbe velikosrpske ideje, prakse i politike koja je uključivala&nbsp; eliminaciju Bo&scaron;njaka i Hrvata, masovna mučenja i ubistva u velikom broju prijedorskih logora smrti, masovna silovanja, masovana ubistva bo&scaron;njačke i hrvatske akademske elite u gradu&nbsp; sa najvi&scaron;e nestalih osoba u Evropi, sa najvi&scaron;e logora&scaron;a u Evropi, sa najvi&scaron;e ratnih zločinaca na planeti, sa najvi&scaron;e masovnih grobnica u Bosni i Hercegovini, te činjenice jasno govore da je u Prijedoru izvr&scaron;en genocid - istakao je direktor IGK-a Emir Ramić.

&nbsp;

Institut za istraživanje genocida iz Kanade povodom 20. jula, Dana sjećanja na genocid u Prijedoru

Fašizam je ponovo vaskrsnuo

U okviru bajramskih blagdana KUD &quot;Sevdah&quot; iz Frankfurta,organiziralo je bajramski koncert i podijelu svjedočanstava učenicima &scaron;kole na bosanskom jeziku, a koja djeluje i radi pri Sevdahu.

Učenicima Bosanske &scaron;kole, onima najmlađim, srednjim i odraslim, svjedočanstva je uručivao generalni konzul BiH u Frankfurtu Dževad Saldić, koji je na ovo druženje do&scaron;ao u pratnji supruge, sina, nevjeste i unuka.

- Sretan sam kada na jednom mjestu vidim ovoliko mladih ljudi, uspje&scaron;nih ljudi, djece koja će jednog dana preuzeti sve ono &scaron;to mi danas radimo i stvaramo. Sretna je ona država koja ima ovakvu mladost i buduće nara&scaron;taje - rekao je kratko u svom obraćanju Saldić.

Nastavnica najmlađe grupe je Alma Hodžic, srednje grupe učenika nastavnica je Ruza Izairi, dok je nastavnik starije grupe Jusuf Juka Skenderović. Njih troje su nakon podjele svjedočanstava dobili poklone od učenika i njihovih roditelja, kao mali znak pažnje i zahvale za sve ono &scaron;to čine za njih.

Među posjetiocima tu večer bilo je ponajvi&scaron;e roditelja učenika polaznika &scaron;kole na Bosanskom jeziku, a među njima bili su bračni par Ado i Mubera Dedović, Almedina i Zerina, Fatima, Lejla, Nihada, bračni parovi Ba&scaron;ić i Ramić.

Iz susjednog grada Offenbacha do&scaron;li su Armin, Ajdin i Ajla &Scaron;abić kao i Nejla Velagić.

Sead, Damir, Midhad i Hasib članovi su orkestra &ldquo;Nafaka&rdquo; koji djeluje i radi pri &quot;Sevdahu&quot;, a zanimljiv je bio i nastup horske sekcije KUD Sevdah.

Za djecu je nakon podijele svjedočanstava bio upriličen poseban program sa mađioničarem Steffanom, a za odrasle pjevao je Suki Ćosović uz pratnju muzičara Emira.

Druženje je i pored iznimno visokih temperature potrajalo do kasnih večernjih sati, a ovo je bilo posljednje veče okupljanje Bosanaca i Hercegovaca u dijaspori prije njihovog odlaska na godi&scaron;nje odmore. A, mnogi od njih će kako su nam rekli, godi&scaron;nji odmor provesti u BiH.

&nbsp;

Uz bajramske blagdane

FRANKFURT Bajramski koncert i podijela svjedočanstava učenicima škole na bosanskom jeziku

Bajram namaz klanjan je i u prostorijama nove džamije u njemačkom gradu Mainz. Ovaj veličanstveni građevinski projekat zajedno rade i grade Bo&scaron;njaci Njemačke, a posebno oni iz Mainza. Kako pro&scaron;le godine tako i ove je prisustvovalo vi&scaron;e od 1.000 vjernika, a za sve one koji su bili dio tog vjerskog obreda bio je to jedan fantastičan događaj i doživljaj koji se jednostavno riječima objasniti ne može.

Nakon sabah-namaza i vaza kojeg je održao Halil efednija Makić, u bajramskom programu kojeg je za tu priliku uređivao &Scaron;evket Zukić, u obraćanjima predsjednika džemata Rifeta Halilovića i predsjednika građevinskog odbora Nusreta Fakovića čule su se riječi vrijedne pažnje i po&scaron;tovanja.

- Ovo &scaron;to vidite, a imate &scaron;ta da vidite, izgrađeno je u ove protekle dvije godine na&scaron;im imetkom, na&scaron;im znanjem, radom, a sve zaliveno na&scaron;im znojem. Pokazali smo prije svega sebi, da mi to možemo i znamo. Ni od koga do sada nismo tražili, sve je ovo vakuf va&scaron;, na&scaron;ih dzematlija, i na&scaron;ih prijatelja iz drugih džemata u Njemačkoj. I zbog toga smo ponosni &scaron;to imamo vas, takve džematlije. Braćo i sestre, idemo sada u drugu fazu, finalnog uređenja na&scaron;e džamije, i ponovnog potvrđivanja i podebljavanja na&scaron;ih imena na na&scaron;im vakufnama, kazao je Rifet Halilović.

Nusret Faković, predsjednik građevinskog odbora se kratko obratio:

- Ja ne znam puno da pričam. Ja znam da radim. Do sada ste me pratili i odazivali se akcijama, pozivam vas da tako bude sve do svečanog otovorenja, ako Bog da.

U bajramskoj hutbi, Halil ef. Makić, je istakao važnost ovog projekta &scaron;to njegove džematlije grade i kazao:

- Braćo i sestre, ovo je prilika i čast koju Allah ukazuje jednom u životu. Iskoristimo je na najbolji mogući način i prema na&scaron;im mogućnostima. Na&scaron;a historija se pi&scaron;e, i od nas zavisi kakvim će slovima na&scaron;e ime biti upisano.

&Scaron;evket Zukić je u zavr&scaron;noj riječi, pred samo klanjanje Bajram namaza,&nbsp; jo&scaron; jednom napomenuo, da je ovo džamija koja je već formalno upisana u vakufske knjige Vakufske direkcije u Sarajevu, projekat koji&nbsp; se gradi pod pokroviteljstvom Islamske zajednice Bo&scaron;njaka u Njemačkoj, te poziva sve džemate da im se, pa bar i simbolički pridruže i daju podr&scaron;ku, kako bi&nbsp; i sebi i drugima pokazali da smo jedna zajednica i da možemo i trebamo u ovakvim projektima, bez obzira da li se grade u Mainzu ili nekom drugom gradu svi učestvovati.

- Ovo je na&scaron;e vrijeme, potvrda na&scaron;eg postojanja, i upis u knjigu vječnika i velikana. Zahvaljujem se Me&scaron;ihatu IZBNJ, koji je nadavno sproveo akciju u svim džematima, i time pokazao da mi to možemo. Nije to ba&scaron; jo&scaron; onako kako mi zaista možemo i trebamo, ali svakako koraci od historijskog značaja - rekao je Zukić.

Nakon klanjanja Bajram namza bajramovalo se, kahvom zalivalo i baklavom sladilo u budućem restoranu. Jedna novina koju džemat Mainz uvodi, koja već pokazuje se kao dobra novina, a to je da Bajram namazu prisustvuju i žene, pa se onda familijarno bajramuje.Tako je bilo i ovog bajrama, gdje su mnoge familije do&scaron;le u kompletnom sastavu.

&nbsp;

Kako prošle godine tako i ove je prisustvovalo više od 1.000 vjernika

MAINZ Bajram namaz klanjan u novoj džamiji

I preko 300 Bosanaca i Hercegovaca skupilo se i u &ldquo;daowntownu&rdquo; u Feniksu, u Arizoni, 11, jula, kako bi na manifestaciji &ldquo;&Scaron;etnja da bi se sjećali&rdquo; (&ldquo;Walk to Remember&rdquo;) odali počast žrtvama genocida u Srebrenici.

Novinar Državnog univerziteta u Arizoni (Arizona State University) Lauren Potter, ovu je komemoraciju nazvao &ldquo;historija u de&scaron;avanju&rdquo; (&ldquo;History in the making&rdquo;). Ispred brojne bh.zajednice u Arizoni, komemoraciju su organizovali

Amela Gračanin i Dijana Mujkić. Među organizatorima su bili i dr. Esad Bo&scaron;kailo, dr. Naim Logić, Adna Hurem, Suad Mahmuljin i ostali iz bh. zajednice u Feniksu.

Rađanje iz pepela

Jedan od govornika, Amerikanac, Dawn Noggle, pokrenuo je prisutne svojim emotivnim izlaganjem.

&ldquo;Simbolično je to &scaron;to se nalazite u Feniksu, &scaron;to je ime za mitolo&scaron;ku pticu koja se ponovo radja iz pepela. To je ono &scaron;to Bosanci predstavljaju.&nbsp; Vi se izdižete iz te pra&scaron;ine u kojoj su va&scaron;i životi uni&scaron;teni. Uspjeli ste da normalizirate vase živote, ra&scaron;irili ste svoja krila i sada cvjetate,&rdquo; rekao je dr. Noggle.

Na komemoraciji su pročitani djelovi recitala &ldquo;Sjećanje,&rdquo; &ldquo;Zapis o Zemlji,&rdquo; te molitvu &ldquo;Majke Srebrenice&rdquo; (The Mothers of Srebrenica Prayer) na engleskom jeziku.

Bh. zajednica prema lokalnim izvorima, sakupila je i 10,000 konvertibilnih maraca, namjenjenih žrtvama koje jo&scaron; imaju potrebu za tu vrstu materijalne pomoći u Srebrenici.

Bo&scaron;kailo: Pro&scaron;lost se ne smije zaboraviti, ali se u njoj ne smije živjeti

Obraćajući se prisutnima na komemoraciji u Feniksu dr. Esad Bo&scaron;kailo, predsjednik Američko-Bosanskohercegovačke Akademije nauka i umjetnosti rekao je kako je te&scaron;ko&nbsp; objasniti &scaron;ta su&nbsp; gradjani Bosne i Hercegovine proživjeli tokom agresije ranih 90-tih godina pro&scaron;log stoljeća.

Po struci liječnik, specijalista pshijatrije, Bo&scaron;kailo, koji je inače autor u Americi veoma dobro primljene knjige &ldquo;Wounded I am more Awake&rdquo; (&ldquo;Ranjen &ndash; vi&scaron;e sam budan&rdquo;) u kojoj je opisao svoje stradanje u logorima u Hercegovini, u minulom ratu u BiH, podsjetio je kako je upravo Viktor Frankel (Victor), takodjer psihijatar, jedan od onih Jevreja koji su preživjeli Au&scaron;vic u svojoj knjizi &ldquo;Man search for meaning&rdquo; (&ldquo;Čovjek koji traži smisao&rdquo;), rekao:

&ldquo;Ne volimo pričati o onome &scaron;to smo preživjeli. Ne&nbsp; moramo obja&scaron;najvati onima sto su pro&scaron;li kroz traume, oni to znaju. A svi oni koji to nisu pro&scaron;li neće nikad razumjeti kako smo se osjećali tada i kako se osjećamo sada&rdquo;

Kako pobjediti traumu

Bo&scaron;kailo je u svom obraćanju jo&scaron; rekao da genocid u Srebrenici&nbsp;nije priča samo o Bosni, već da je &ldquo;Srebrenica univerzalna priča o nepravdi&rdquo;.&nbsp;

Rezolucijama Vijeća sigurnost br.819 ii br.836, u proljeće 1993, UN je proglasio Srebrenicu za&scaron;tićenom zonom (UN Safe Haven), ali prema priznanjima samih djelatnika Svjetske organizacije, kao i po onome &scaron;to je historija zabilježila &ndash; Ujedinjeni narodi su se sasvim obrukali na tom povjerenom zadatku.

Narod je imao neograničeno povjerenje u Ujedinjene Narode i medjunarodnu zajednicu, ali to se pokazalo pogre&scaron;nim. Kad je Ratko Mladic napao Srebrenicu 6. jula 1995, Holandski bataljon je u vi&scaron;e navrata zahtijevao pomoć NATO avijacije, ali ona nikad nije odobrena. Pokolj je trajao svega nekoliko dana od 11. jula 1995, pri čemu je pobijeno preko 8 000 hiljada mu&scaron;akaraca i dječaka, ali i starijih osoba dok je vi&scaron;e desetina žena silovano.

Primjeniti naučene lekcije

Dr. Bo&scaron;kailo je rekao da su Ujedinjeni narodi pali na ispitu pravde i humanizma. Neusvajanje rezolucije o Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN-a, zbog ruskog veta, u cilju suočenja sa pro&scaron;lo&scaron;ću i okretanja ka budućnosti, ipak nije razočaravajuće, jer dolazi od onih istih koji su morali spriječiti genocid u Srebrenici.

Međunarodni sudovi u Hagu (Ha&scaron;ki tribunal i Medjunarodni sud pravde) odavno su presudili da je u Srebrenici počinjen genocid, dok su i Evropski parlamenti i&nbsp; Američki Kongres taj najstra&scaron;niji zločin u Evropi nakon Drugog Svjetskog rata takodjer nazvali genocidom.

Govoreći upravo o tome, dr. Bo&scaron;kailo je naglasio kako svi mi -moramo učiti iz pro&scaron;losti, ali ne smijemo zivjeti&nbsp; u njoj.

&ldquo;Moramo bježati od mržnje, ali ne smijemo bježati od pro&scaron;losti, jer se moramo&nbsp; sjećati da bi pamtili i upozoravali - da se nikad i nikome ne ponovi Srebrenica.&rdquo;

On je kazao da žrtve nastavljaju živjeti sa svojim bolom, &ldquo;a zločinci nastavljaju da žive u mržnji i strahu&rdquo;.

Bosanci i Hercegovci znaju da su prezivjeli genocid, znaju za svoju bol i traume koje nikada nece zaboraviti, ali vrijeme je da se oslobode uloge zrtve I da se okrenu buducnosti zbog sebe, svoje dijece i cijelog drustva i time pokazu da su pobjednici I da ih nikad niko nece uni&scaron;titi.

&ldquo;Normalno je da ocekujemo pravdu i kaznu za zlocince kako bi napokon BiH krenula u procese koji vode prosperitetu I boljem zivotu.&rdquo;

Poruka medijima

No, dr. Bo&scaron;kailo je i izrazio uvjerenje, da će Bo&scaron;njaci kroz medije i javne nastupe biti pažljiviji, birajući riječi kad govore o kom&scaron;ijama. Mi želimo da sačuvamo Bosnu onakvu kakva je bila vijekovima, multietnmičku, posebnu i lijepu &ndash; zemlju u kojoj je oduvijek bilo mjesta za svakoga.

&ldquo;Nije odgovorno da se u na&scaron;im medijima ponekad govori da su Srbi geocidni narod a istovremeno tražimo od Srba da žive sa nama. Moramo jasno reči da nijedan narod nije genocidan&ldquo;, poručio je Bo&scaron;kailo.

U isto vrijeme, on je rekao, kako je&nbsp; i &ldquo;krajnje vrijeme reći, da prija&scaron;nje vlasti u Srbiji i u manjem bh.entitetu RS, koje su odgovorne za genocid u Srebrenici i cijeloj BiH, uistinu bile genocidne.&rdquo;

Bo&scaron;kailo je dodao, da je Milo&scaron;ević umro u Hagu, Karadžić i Mladić godinama su u zatvoru zbog toga čekajući presude Ha&scaron;kog tribunala. Sa žaljenjem je konstatovao kako sada&scaron;nja vlast u Banja Luci i Beogradu &ldquo;negira genocid i, time nastavljaju zločin&rdquo;.

Do sada je u Hagu samo za Srebrenicu osudjeno 37 ratnih zločinaca i svi su skupa dobili ukupno preko 630 godina robije.

Na pomirenju se mora raditi

Ujedno, američki i bh. novinari pitali dr. Bo&scaron;kaila, kako on vidi&nbsp; mogućnost pomirenja poslije ovih stra&scaron;nih zločina, ali i kakvu ulogu ima ruski veto na Rezoluciju u UN-u na budućnoist u BiH.

&nbsp;&ldquo;Ponekad se čini, kao da vlast u Srbiji jo&scaron; drži srpski narod kao taoce svoje okrutne politike. Na narodu Srbije stoji breme zločina i genocida koje im je njihova vlast stavila na ledja. Nekad (nam) izgleda skoro nemoguće da srpski narod skine to breme sa sebe, jer kako se čini, to im upravo, ta njihova vlast veoma dugo ne dozvoljava. Ta&nbsp; vlast se boji priznanja genocida, jer&nbsp; bi takvim priznanjem potpisali i svoj kraj. Nadati se&nbsp; da će narod Srbiji to prepoznati i sebi olak&scaron;ati budućnost&rdquo;, odgovorio je dr. Esad Bo&scaron;kailo.

Obilježavanje Dana Srebrenice u Arizoni

Dr. Esad Boškailo: Iz prošlosti se mora učiti ali se u njoj ne smije boraviti

Povodom 11. jula, dana obilježavanja godi&scaron;njice genocida nad Bo&scaron;njacima i Bo&scaron;njakinjama u Srebrenici,&nbsp;Udruženje &quot;BiH Omladina Bergen&quot; iz norve&scaron;kog&nbsp;grada Bergen,&nbsp;u saradnji sa Islamskom zajdnicom Bo&scaron;njaka u ovoj zemlji, organizovalo je omladinski iftar na kojem je bilo prisutno dvadesetak momaka i djevojaka.

Ovom prilikom prisutni su učenjem Fatihe odali počast &scaron;ehidima stradalim u srebreničkom genocidu, a prisutnima se obratio i imam za zapadnu obalu Norve&scaron;ke Ibrahim-ef. &Scaron;abić.

Inače, vremeniski period trajanja posta u Norve&scaron;koj je jedan od najdužih u svijetu, čak vi&scaron;e od devetnaest sati postači poste.

Udruzenje &quot;BiH Omladina&nbsp;Bergen&quot; okuplja omladinu i studente koji žive i rade u ovom univerzitetskom gradu, inače drugom gradu po veličini u Norve&scaron;koj.

U organizaciji Udruženja "BiH Omladina Bergen"

BERGEN Najsjeverniji omladinski iftar u Evropi

Nizom manifestacija bo&scaron;njačka zajednica u Australiji obilježila je 11. juli, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, o čemu su izvijestili i glavni australski mediji.

Ovogodi&scaron;nje komemoracije prevazi&scaron;le su sve dosada&scaron;nje, kako po osmi&scaron;ljenim sadržajima, tako i po zainteresiranosti mladih, koji su putem dru&scaron;tvenih mreža izrazili svoje po&scaron;tovanje prema žrtvama genodica u Pordrinju.

U najvećem australskom gradu Sydneyu, na glavnom trgu, tačno u podne 11. jula počela je prva komemoracija. U saradnji sa bo&scaron;njačkom zajednicom i Australskom unijom bh. asocijacija u pripremi i realizaciji bio je angažovan član Federalnog parlamenta Ed Husić, čiji su roditelji iz Bosne i Hercegovine. Sa skupa je jo&scaron; jednom upućena poruka da mir mora nadvladati zločin i da se Srebrenica vi&scaron;e nikome ne ponovi.

U večernjim satima u BH centru u Sydneyu održan je drugi dio komemoracije, uz rekordan broj posjetilaca. Uz prisustvo predstavnika drugih etničkih zajednica, članova parlamenta Novog Južnog Velsa i Australije, počasnog konzula BiH u Sydneyu Chrisa Maya, i drugih zvanica program je počeo zajedničkim iftarom. &nbsp;

Nakon prigodnih obraćanja, u noći punoj tuge, kroz stihove i prozu Bajrama Redžepagića, Ibre Suhopoljca i Mirsada Kadića&nbsp; borilo se protiv bola i zaborava. Najjače emocija izazvala je Nihada Alemić i gotovo rasplakala prisutne pričom i simboličnim razgovorima sa svojom nenom, nestaloj u srebreničkom pogromu.

U Adelaidu, glavna komemmoracija je održana u Bosanskoherecgovačkoj muslimanskoj zajednici Južne Australije. Ispred prostorija BH centra postavljena je spomen ploča u znak sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici, koju je svečano otkrila Angela Keneally, gradonačelnica lokalne općine.

Pored mnogobrojnih posjetilaca iz bh. zajednice, komemoraciji su prisustvovali i predstavnici državnih institucija Južne Australije Gerry Kandelaars i David Pisoni, te Tony Zappia, član Federalnog parlamenta Australije.

<img alt="spomen-ploca-adelaide" src="/media/old/55a24d9b-11d8-4b23-b8cd-38e10a0a0a64-spomen-ploca-adelaide.jpg" title="spomen-ploca-adelaide" />

Spomen ploča u Adelaideu

U svom obraćanju Tony Zappia se osvrnuo i na usvajanje rezolucije o Srebrenici u Australijskom parlamentu 16. februara 2012. Zbog svog doprinosa bio je pozvan da prisustvuje komemoraciji u Potočarima, ali spriječen obavezama nije mogao otići, te stoga je na ovaj način izkazao svoje suosjećanje i zajedno sa ostalim zvanicama nosio komemorativni cvijet na reveru.

U pozadini prigodnog programa prožetog svjedočenjima preživjelih i recitacijama najmlađih, prikazan je prenos dženaze za novih136 identifikovanih žrtava.

Ne&scaron;to ranije, u popodnevnim satima, u organizaciji Bosanskohercegovačkog radija ispred Imigraciong muzeja Adelaide položeno je cvijeće, a u obližnjem parku postavljeno 8,372 simbolična ni&scaron;ana u znak sjećanja na isti broj žrtava u Srebrenici.

U Melbournu, komemoracija je održana u novootvorenoj sali Islamskog centra u Noble Parku. Nakon uvodnih riječi imama Ibrahima Omerdića prisutnima se obratio Sean O&rsquo;Reilly, gradonačelnik općine Dandenong.

Selmo Suljić, predsjednik udruženja koje okuplja preživjele iz Srebrenice i Podrinja, je podvukao potrebu da se pored Srebrenice moramo sjećati i drugih mjesta &scaron;irom Bosne i Hercegovine koja su imala sličnu sudbinu, dok je Sead Omerović, koordinator Australske unije bh. asocijacija prokomentarisao političku pozadinu koja je dovela do pada za&scaron;tićene zone UN i ukazao na značaj rezolucije o Srebrenici.

Potresno svjedočenje svoje majke, koja je u Srebrenici izgubila članove najbliže familije, pročitala je Belma Halilović. Program je simolično zavr&scaron;en recitacijom profesorice Niće Smailbegović i učenika bosanske &scaron;kole sa porukom &ldquo;Ne zaboravi&rdquo;.

Dove i tevhidi za žrtve Srebrenice proučene su u bo&scaron;njačkim islamskim centrima u Perthu, Adelaidu, Melbournu, Sydneyu i Brisbanu.

&nbsp;

11. juli 1995 - 11. juli 2015.

Širom Australije obilježena 20. godišnjica genocida u Srebrenici

Bosanci i Hercegovci okupljeni oko Udruženja Bo&scaron;njaka New Hampshire-a (ABNH) sa svojim prijateljima juče su održali veliki mar&scaron; u kojem su pored bh. građana iz Manchestera učestvovali i volonteri i gosti iz Bostona i okolnih gradova, a bilo je i nekih koji su vozili tri sata da bi bili na mar&scaron;u i da bi odali počast za žrtve genocida.

Veliki broj građana Manchestera je do&scaron;ao da podrži ovaj događaj koji je izvođen na dvije lokacije koji su mar&scaron;om nazvanim &ldquo;mar&scaron; spasa&rdquo; spojeni u jedno. Učesnici mar&scaron;a, njih oko 500 su se skupili u Victory Parku odakle su krenuli u simbolični mar&scaron; u tridesetak minuta udaljeni Derrifield Park gdje je održana centralna svečanost i gdje je od 8372 zastavice napravljen Srebrenički cvijet prečnika 65 metara, sa 761 zastavicom u svakoj latici. Zastavice sa imenom najmlađe žrtve je ostavljena u centar da bi se simbolično pokazala dubina ove tragedije. Ovo je najveći Cvijet Srebrenice ikad napravljen na tlu Sjeverne Amerike, a vjerovatno i u svijetu.

Tokom programa su djeca žrtava genocida u Srebrenici čitala priče svojih roditelja koji su na emotivan način ispričale neke detalje iz života, gubitku najmilijih, mar&scaron;u do slobodne teritorije i logorima. Kroz suze i u nevjerici, posjetioci su pažljivo slu&scaron;ali. Prilikom dolaska na centralnu svečanost dijeljeni su flajeri i bro&scaron;ure sa pitanjima i odgovorima vezanim za srebreničku tragediju, a učesnici mar&scaron;a su se mogli upisati i u knjigu utisaka.

U publici su bili i gosti iz javnog i političkog života &nbsp;grada, a specijalni izaslanik Senatorke Jeanne Shaheen, Letizia Ortiz je pročitala pismo koje je Senatorka Shaheen poslala Bosancima i Hercegovcima Manchestera. Za ovaj gest je senatorka i biv&scaron;a guvernerka Savezne Države New Hampshire, koja je iskreni prijatelj Bosne i Hercegovine i koja je danas ponovo bila u Srebrenici u delegaciji sa predsjednikom Clintonom, dobila dugi aplauz.

Mar&scaron; i svečanost je organizovan od stane ABNH i grupe od pedesetak volontera koji su u zadnjih mjesec dana vrijedno radili praveći zastavice i pi&scaron;ući imena svake žrtve na zastavice ali i sve ostale radnje da bi jedan ovakav događaj mogao uspje&scaron;no da se organizuje.

Godišnjica genocida u Srebrenici

New Hampshire: Najveći Cvijet Srebrenice na svijetu

Juče je u organizaciji minhenskih džemata i MIZBNJ u glavnom bavarskom gradu Minhenu&nbsp; povodom godi&scaron;njice genocida koje su srpske snage počinile&nbsp; nad srebreničkim civilima održan &quot;Mar&scaron; mira&quot; na kome je učestvvalo preko 7.000 ljudi među kojima je, pored velikog broja Bo&scaron;njaka iz Bosne i Hercegovine i Sadžaka, bili i Bo&scaron;njaci iz Makedonije, Turske i&nbsp; jedan dio Nijemaca, Albanaca...

Prije samog polaska &quot;Mar&scaron;a mira&quot;&nbsp; sa Theresien Wiese u 16 časova klanjana je dženaza za sve stradale koju su predvodili glavni imam za pokrajinu Bayern Izet ef. Bibić i ef. Mirzet&nbsp; Džafić.&nbsp;

Kolona duga preko dva kilometra kretala se potom glavnim ulicama Minhena ka centralnom minhenskom trgu Karlsplaztz (Stachos) gdje im se pridružio i veliki broj&nbsp; slučajnih prolaznika tako da je to sve davalo jednu impozantnu sliku čitavog događaja.

Na trgu je pu&scaron;teno u vazduh 830 bijelih balona koji je svaki ponaosom nosio imena sa desetoricom stradalih. Skup je otvoren učenjem ilahija koje su učili Anes Mulić i Merim Talalić. Nakon toga je djevojčica Amina Bibić pročitala pismo djetetu iz Srebrence &scaron;to je zazvalo posebne osjećaje kod prisutnih.

Prisutoj masi obratili se i predsjednik me&scaron;ihata IZBNJ Edin Atlagić koji je u svom govoru istakao koliko dana&scaron;nji dan nosi tuge i bola među svima i ponovio da se jedan takav&nbsp; zločin u srcu Evrope i pod za&scaron;titom UN-a nije smio dozvolti.&nbsp; Govorio je i Aiman Mazyok predsjednik&nbsp; Centralnog savjeta muslimana Nemačke iz Berlina i na kraju Izet ef. Bibić. 
Nažalost, skupu zvanično nije prisustvovao niko od predstavnioka generalnog konzulata iz Minhena 
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Povodom godišnjice srebreničkog genocida

Na "Maršu mira" u Minhenu preko 7 hiljada učesnika

Pod motom &quot;JA SAM SREBRENICA-NISAM ZABORAVIO!&quot;, mirnom &scaron;etnjom i prigodnim programom u centru, ispred općine, u &Scaron;tutgartu jučer, 11. jula 2015. godine na dostojanstven način obilježena je 20. godi&scaron;njica genocida u Srebrenici.

<img alt="Šetnja kroz Študgart pod motom " src="/media/old/55a227ae-5898-4e35-b432-176d0a0a0a64-17-n-previewOrg.jpg" style="height: 667px; width: 500px;" title="Šetnja kroz Študgart pod motom " />

Obilježavanju 20. godi&scaron;njice genocida nad Bo&scaron;njacima muslimanima u Srebrenici, u &Scaron;tutgartu prisustvovalo je vi&scaron;e od 2.000 građana. Sve je pro&scaron;lo bez ijednog incidenta, a sve pohvale na dobroj organizaciji zaslužuju bh aktivisti, na čelu sa Abdulahom Novkinićem, Lejlom &Scaron;ahinović i Nerminom Zolj-&Scaron;abanović.

Pod motom "JA SAM SREBRENICA-NISAM ZABORAVIO!"

U Študgartu obilježena 20. godišnjica genocida u Srebrenici

Lokalna policija i FBI u gradu Spokane u američkoj saveznoj državi Va&scaron;ington istažuju vandalski čin ispisivanja na&scaron;ao anti-muslimanskih grafita na zidu East Spokane Community Center-a.

Ovaj slučaj, koji policija vodi kao zločin iz mržnje dogodio se 4. jula, dok su pripadnici udruženja Bosansko naslijeđe (Bosnian Heritage Club) u centru imali ramazanske aktivnosti. Naime, tokom mjeseca ramazana, ovaj prostor koriste kao molitveni.

Međutim, kako prenose američki mediji, ovaj prostor od 4. jula pretvorio se u mjesto straha, nakon &scaron;to su vjernici na zidu Centra prona&scaron;li grafit&nbsp; &quot;Smrt islamu&quot;.

- Ovo je vrlo stra&scaron;an događaj za na&scaron;u djecu,&nbsp; rekao je Admir Ra&scaron;ić iz udruženja Bosansko naslijeđe.

Azra Ra&scaron;ić, članica udruženja, kazala je kako javnost treba da čuje snažnu poruku da postoji nulta tolerancija za zločine iz mržnje, &scaron;to je i razlog pozivanja FBi da istraže slučaj.

Podr&scaron;ku bosanskoj zajenici pružili su mnogi zvaniočnici, a u četvrtak su se vjerske zajednice i vođe okupile u znak solidarnosti, pozivajući na na provedbu zakona kako bi se saznalo ko je to uradio. 
 
- Riječi imaju stvarne posljedice, kada se stalno &scaron;iri govor mržnje i teorije zavjere protiv američke manjine, to može podstaći atmosferu koja izaziva zločine iz mržnje, poručio je Arsalan Buhari izvr&scaron;ni direktor va&scaron;ingtonskog odjela Vijeća za Američko-islamske odnose. 
&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

NJEMAČKA Počinje nastava na maternjim jezicima naroda BiH

FEST NACIJA U OFFENBACHU Bosanski ćevap oduševio sve

UTICA Obilježena 4. godišnjica otvorenja džamije

“Bosanska pošta”, bh.list u Skandinaviji, prestao s izlaženjem

Fudbaleri Bosne iz Frankfurta u prvoj utakmici osigurali tri boda

Humanitarni fond Atlanta uvijek uz domovinu

Fašizam je ponovo vaskrsnuo

FRANKFURT Bajramski koncert i podijela svjedočanstava učenicima škole na bosanskom jeziku

MAINZ Bajram namaz klanjan u novoj džamiji

Dr. Esad Boškailo: Iz prošlosti se mora učiti ali se u njoj ne smije boraviti

BERGEN Najsjeverniji omladinski iftar u Evropi

Širom Australije obilježena 20. godišnjica genocida u Srebrenici

New Hampshire: Najveći Cvijet Srebrenice na svijetu

Na "Maršu mira" u Minhenu preko 7 hiljada učesnika

U Študgartu obilježena 20. godišnjica genocida u Srebrenici

AMERIKA: FBI istražuje čin mržnje prema muslimanima iz BiH

Dijaspora

NJEMAČKA Počinje nastava na maternjim jezicima naroda BiH

FEST NACIJA U OFFENBACHU Bosanski ćevap oduševio sve

UTICA Obilježena 4. godišnjica otvorenja džamije

“Bosanska pošta”, bh.list u Skandinaviji, prestao s izlaženjem

Fudbaleri Bosne iz Frankfurta u prvoj utakmici osigurali tri boda

Humanitarni fond Atlanta uvijek uz domovinu

Fašizam je ponovo vaskrsnuo

FRANKFURT Bajramski koncert i podijela svjedočanstava učenicima škole na bosanskom jeziku

MAINZ Bajram namaz klanjan u novoj džamiji

Dr. Esad Boškailo: Iz prošlosti se mora učiti ali se u njoj ne smije boraviti

BERGEN Najsjeverniji omladinski iftar u Evropi

Širom Australije obilježena 20. godišnjica genocida u Srebrenici

New Hampshire: Najveći Cvijet Srebrenice na svijetu

Na "Maršu mira" u Minhenu preko 7 hiljada učesnika

U Študgartu obilježena 20. godišnjica genocida u Srebrenici

AMERIKA: FBI istražuje čin mržnje prema muslimanima iz BiH