Povodom dvadesete godi&scaron;njice genocida nad Bo&scaron;njacima u Srebrenici, u njemačkom gradu Offenbachu, u organizaciji bo&scaron;njačkog džemata &ldquo;Firdeus Offenbach e.V&rdquo;na čelu sa imamom Zehrudinom ef. Junuzovićem, održan je &quot;Mar&scaron; mira&quot;.

&quot;Mar&scaron; mira&quot; su podržali predstavnici gradskih vlasti i građani Offenbacha. Na Mar&scaron;u su učestvovali gradonačelnik Offenbacha Peter Schneider, konzul Bosne i Hercegovine u Frankfurtu Admir Atović, predstavnik Centralnog saveza muslimana u Njemačkoj &quot;Zentralrat der Muslime&quot; Ernes Kalač, imam džemata Firdeus Offenbach Zehrudin ef. Junuzović, predstavnik turske islamske zajednice u regionu Hessen Mehmet Erg&uuml;n i reisu-l-ulema emeritus dr. Mustafa ef. Cerić, predsjednik Svjetskog bo&scaron;njačkog kongresa.

<img alt="11692587-861082120607257-6244528709807617778-n" src="/media/old/559a4498-6758-4658-8994-0be90a0a0a64-11692587-861082120607257-6244528709807617778-n.jpg" title="11692587-861082120607257-6244528709807617778-n" />

Gradske vlasti su pohvalile organizaciju džemata Firdeus. &quot;Mar&scaron; mira&quot;&nbsp; se odvijao uz policijsku pratnju, zaustavljanjem saobraćaja u duzini od 4 kilometra kroz grad Offenbach.&nbsp;

Na &quot;Mar&scaron;u mira&quot; učestvovalo je vi&scaron;e stotina Bo&scaron;njaka. Džemat Firdeus Offenbach je organizovao za učesnike mar&scaron;a zajednicki iftar. Kolona je krenula ispred prostorija džemata, a zavr&scaron;na priredba se odvila na cenralnom trgu u Offenbachu. 
&nbsp; 
&nbsp;

Sjećanje na Srebrenicu

"Marš mira" u Offenbachu

U &Scaron;tutgartu će 11. jula,&nbsp;povodom 20. godi&scaron;njice genocida u Srebrenici, biti upriličena mirna&nbsp;&scaron;etnja kojom će biti odata počast žrtvama genocida u Srebrenici.

Ovaj događaj pripremilo je troje mladih ljudi porijeklom iz BiH Abdulah Novkinić, Lejla &Scaron;ahinović i Nermina Zolj-&Scaron;abanović, u saradnji s organizacijom BH inicijativa. 
 
Okupljanje je 11. jula u 15 sati ispred&nbsp;Konzulata BiH&nbsp;u &Scaron;tutgartu, odakle učesnici nastavljaju&nbsp;mirnu &scaron;etnju gradom do zgrade općine &Scaron;tutgart, gdje je planirano održavanje&nbsp;prigodnog programa. 
 
- Očekujemo između 600 i 700 učesnika&nbsp;ovog pohoda kroz grad, a već&nbsp;je zabilježen&nbsp;veliki interes&nbsp;- kaže za Fenu jedan od inicijatora ovog događaja Nermina Zolj-&Scaron;abanović. 
 
Navodi da je moto &scaron;etnje &quot;Ja sam Srebrenica-nisam zaboravio!&quot; te&nbsp;ističe da su pozvali posebno&nbsp;mlade ljude da učestvuju i na taj način odaju počast žrtvama i&nbsp;osiguraju da nastavi da živi sjećanje na Srebrenicu.

Povodom 20. godišnjice genocida u Srebrenici

U Štutgartu će 11. jula biti upriličena mirna šetnja

Bosanski kulturni centar u njemačkom gradu Ofenbahu (Offenbach) organizirao je veliki zajednički iftar za džematlije, prijatelje i goste džemata, koji su do&scaron;li samo za ovu priliku iz BiH. Među tim uvaženim gostima bio je poznati bh. pjevač Armin Muzaferija i hafiz Nedžad efendija Ćeman. Prisutni su bili i dvojica nekada&scaron;njih imama BKC Ofenbah Jasmin Dervić i Enver Radžić. Među posebnim gostima iftara bio je Generalni konzul BiH u Frankfurtu Dževad Saldić, koji je dosao u pratnji dvojice istaknutih biznismena Fadila Junuzovića i Rifeta Mesinovića.

- Ovo je bila jedna divna iftarska noć koja se riječima ne moze opisati. Čovjek je morao biti prisutan pa da doživi svu tu ljepotu ramazana i iftara. Znam da bi mnogi večeras htjeli biti među svojim prijateljima i rodbinom u BiH, ali ova noć je bila druženje Bo&scaron;njaka u malom, u stvari bila je ovo BiH u Ofenbahu - rekao nam je Saldić.

Prisutni su nakon klanjanja ak&scaron;am namaza, uz lijepu atmosferu uzivali u raznoraznim poslasticama bosanske kuhinje, koje su pripremile vrijedne džematlijke BKC Offenbacha.

Po obavljanju Teravih namaza program je nastavljen učenjem ilahija u izvedbi Armina Muzaferije i Bilala Čejvanovića. Džematu se potom lijepim i poučnim riječima obratio hafiz Nedžad ef. Ćeman.

- Neka vam dragi Allah u ovom svetom mjesecu da sve najbolje, jer vi to jeste i zaslužili. Daleko ste od domovine BiH, daleko ste od vaćih kućnih ognji&scaron;ta, ali ne zaboravljate va&scaron;e običaje i tradiciju, ne zaboravljate odakle potječete, a sve to prenosite i na najmladje. To i jeste vas sveti put, put ne zaborava i put koji će vam biti osvjetljen samo rado&scaron;ću i srećom - rekao je efendija Ćeman.

Druženje s uvaženim gostima nastavljeno je sve do vremena sehura. Prisutni su u prostorijima BKC-a zapostili i sljedeći dan. Nakon obavljanja sabah namaza zavr&scaron;eno je ovo druženje.

Zajednički iftari za vrijeme mjeseca ramazana u BKC Offenbachu se organizuju svakog petka i subote.

Armin Muzaferija je strpljivo sa osmijehom na licu izlazio u susret mnogobrojnim džematlijama koji su željeli da se slikaju sa njim, a mnogi od njih, posebno oni najmlađi znali su čak i njegove nove pjesme koje su za vrlo kratko vrijeme postale hitovi.

- Svaki moj dolazak u Njemačku, posebno u prostorije džemata Offenbach za mene je poseban doživljaj. Ljudi su toliko dragi, mili i srdačni da nemam riječi da sve to opi&scaron;em. Sretan sam sto sam bio dio ove iftarske noći koja je bila posebna i siguran sam da ćemo ova druženja nastaviti i nakon ramazana jer ja se uvijek rado vraćam u BKC Offenbach i među njihove džematlije - rekao nam je popularni pjevač.

&nbsp;

U Bosanskom kulturnom centru

OFFENBACH Nakon iftara druženje do sabaha

Godinama nekada&scaron;nji istaknuti fočanski sportski radnik Mustafa Ra&scaron;idkadić Polani bezuspje&scaron;no poku&scaron;ava realizirati svoj dugogodi&scaron;nji san, da u svom rodnom gradu ili u Foči Ustikolini on i njegovi istomi&scaron;ljenici izgrade fabriku ili pogon za preradu ljekovitog bilja.

Kada sam o toj ideji, prije desetak godina, prvi put razgovarao s Mustafom Ra&scaron;idkadićem, bio je pun optimizma. Danas nemoćno &scaron;iri ruke i lista pripremljene projekte, općinske i kantonalne odluke, ali nikako da njegov san konačno postane java.

- Registrovali smo u &nbsp;maju 1998. godine Udruženje gradjana samostalnih privrednika u Općini Foča Ustikolina, a&nbsp; &scaron;est godina kasnije i u Bosansko-podrinjskom kantonu. I&scaron;ao sam od poduzetnika do poduzetnika, vukao ljude za rukave. Razgovarao kako doći do rje&scaron;enja, ali se vremenom pokazalo da je ovo, ipak, jedan težak i dug, da ne kažem sizifovski posao - kazao je legendarni Polani.

Stigli i do Oprah Vinfri

Zahvaljujući nerazumjevanju mnogih i uvriježenoj činovničkoj sporosti i neodlučnosti, Mustafin i san američkih Fočaka, članova Udruženja, da osnuju zadrugu i vi&scaron;e zanatskih radnji, jo&scaron; je na čekanju. On nam je objasnio i za&scaron;to.

- Da se razumijemo, zajednica Fočaka u Čikagu, gdje živim duže od dvije decenije, nema sedam miliona, koliko treba osigurati za ovaj projekat. Međutim, radimo ono &scaron;to mi možemo. Od izrade projektne dokumentacije, do osiguranja lokacije za fabriku i lobiranja ovdje u domovini, u Čikagu i &scaron;ire, po Americi. Poku&scaron;avamo podstaći i čika&scaron;ke biznismene na ulaganja u ovaj projekat. Ranije smo poku&scaron;avali s biv&scaron;im guvernerom Ilinoisa, Srbijancem Rodom Blagojevićem, da potaknemo ove procese, a tražili smo i od čika&scaron;kog medijskog magnata, gospođe Oprah Vinfri, da nam pomogne u medijskoj kampanji bosanskih izbjeglica u Americi - kaže Ra&scaron;idkadić, koji i tokom odmora u domovini kontaktira političke i privredne zvaničnike, komore i udruženja, ne bi li pokrenuo s mrtve tačke priču o ustikoljansko-fočanskoj fabrici ljekobilja.

Razmi&scaron;ljaju, kaže Polani, i o formiranju konzorcija privrednika fočansko-goraždanskog porijekla iz SAD.

Ustikolina, Foča ili Sarajevo

Inače, fočanskoustikoljansko Udruženje gradjana samostalnih privrednika vjeruje da je na području općine Foča-Ustikolina moguće godi&scaron;nje prikupiti izmedju 1.500 do 2.000 tona ljekovitog bilja. U slučaju realizacije projekta, formirale bi se i sabirno-otkupne stanice u selima i izgradile dvije su&scaron;are, kapaciteta 150 tona godi&scaron;nje.

Podsjećamo, oko 480 fočanskih porodica godinama najavljuje &nbsp;povratak u rodni grad i Općinu Foča.&nbsp;

Ukoliko se ne ostvare povratničke vizije, četrdesetak biv&scaron;ih fočanskih zanatlija u posljednje vrijeme sve če&scaron;će pominju mogućnost da se, umjesto u Foču, ubuduće vraćaju u Sarajevo i u na&scaron;em glavnom gradu zasnivaju vlastiti biznis.

&nbsp;

Dugogodišnji američki san na čekanju

POVRATNIČKE DILEME Godinama bezuspješno pokušavaju otvoriti fabriku za preradu ljekovitog bilja

Doktori su mi davali&nbsp; 3-4 mjeseca života&nbsp; a evo borim se veċ trideset mjeseci s bole&scaron;ċu i ne dam se, rekla je u potresnoj ispovijesti dr Alma &ETH;oziċ na promocije njene prve knjige priča &ldquo;Bijeli tunel&rdquo; u Amsterdamu. Priče su nastale u posljednje tri godine, između kemoterapija, operacija i strahovanja za svake naredne nalaze iz bolnice. Životna drama aktualne predsjednice Naučnog kluba BiH &ldquo;NAUK&rdquo; duboko je dirnula njene zemljake&nbsp; u Holandiji &scaron;to je pokazala i prepuna sala bh.kluba &ldquo;Bron&rdquo;.

O Alminoj knjizi i borbi s opakom bolesti pluċa pisali su protekla dva mjeseca listovi i portali od Sarajeva do Zagreba uz neskrivenu želju da &scaron;ira zajednica pomogne njeno liječenje. Iako&nbsp; doktor stomatolo&scaron;kih nauka pisanje proze rođenoj Bratunčanki od malena je, po njenom priznanju, bio najdraži hobi. Da je riječ o vrlom književnom talentu biranim riječima govorili su promotori knjige: bh. književnik Antonije Nino Žalica i pjesnik i književni kritičar Halil Džananoviċ koji smatra da je riječ o književnom događaju decenije bh.dijaspore. Ispred organizatora uspjele promocije o Alminom bogatom životopisu prisutne je upoznao dr Alan Hanjaliċ, potpredsjednik Naučnog kluba BiH NAUK.

Mlada Bosanka iz Amsterdama u debitantskoj knjizi u 14 priča govori o najtežim životnim ku&scaron;njama nakon otkriċa stra&scaron;ne dijagnoze, promi&scaron;ljanjima i pogledima na život gdje dominira neraskidiva veza s dvije kċerke i podr&scaron;ka supruga. Alma ne krije ni snažne veze s domovinom Bosnom a s ponosom pi&scaron;e o pro&scaron;losti familije koja osim Podrinja ima krake od Te&scaron;nja do Sarajeva.

Za dvije decenije izgradila je respektabilnu karijeru u holandskoj prijestolnici a krasila ju je iznimna upornost i radinost. Ni zbog rata prekinuti studij u Sarajevu, nastavljen kratko u Beču, nije je omeo da u Amsterdamu praktično krene ispočetka i napokon se okiti diplomom stomatologa. Kruna karijere je bila doktorska disertacija i pokretanje vlastite stomatolo&scaron;ke ordinacije. No, taman kada je počela ubirati prve plodove mukotrpnog rada ispriječila se bolest.

Knjigu je izdao te&scaron;anjski Centar za obrazovanje i kulturu a narudžbe suosjeċajnih zemljaka stižu iz svih krajeva&nbsp; bh.dijaspore kao i iz domovine.

Sav prihod od prodaje knjige Alma planira utro&scaron;iti za nabavku skupog eksperimentalnog lijeka, tzv. imunoterapije, koja je nedavno odobrena za liječenje raka pluċa u Americi.

Knjige se mogu naručiti na e-mail: almadozic@yahoo.com.

AMSTERDAM Promocija knjige "Bijeli tunel"

Potresna  priča dr Alme Ðoziċ dirnula cijelu bh. dijasporu

U sklopu programa komemorativnog skupa posvećenog dvadesetoj godi&scaron;njici genocida u Srebrenici na trgu Het Plein u Hagu prvi put će se klanjati i dženaza u odsustvu za srebreničke žrtve iz jula 1995 godine, saznaje Dnevni avaz u Organizacionom odboru komemoracije.

- Od januara smo radili na tome da pored odobrenja za &ldquo;Mar&scaron; mira za Srebrenicu&rdquo; u sklopu komemoracije na Het Pleinu u centru Haga prisutni mogu prvi put i klanjati dženazu u odsustvu po&scaron;to nisu u prilici biti u Srebrenici. Drago nam je da je udovoljeno i tom na&scaron;em zahtjevu,&nbsp; rekao je za Dnevni avaz Hedib Edo Hasanović, član Organizacionog odbora &ldquo;Mar&scaron;a mira&rdquo; u Holandiji.

Dženazu namaz će predvoditi Bakir ef. Halilović, Glavni imam Islamske zajednice Bo&scaron;njaka za zemlje Benelux-a a očekuje se dolazak rekordnog broja kako učesnika &ldquo;Mar&scaron;a mira&rdquo; tako i posjetilaca koji će se pridružiti komemorativnom skupu gdje će uz mimohod, čitanje imena poginulih i kratak program, biti pu&scaron;teni baloni s imenima žrtava genocida. 
&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;

U sklopu komemoracije za Srebrenicu

Den Hag: Prva dženaza u odsustvu za poginule Srebreničane

Jedna runda bila je dovoljna 15-godi&scaron;njem Bosancu Elijanu Hubjeru da nokautira protivnika u finalu Koreja kupa u njemačkom Milhajmu i osvoji naslov prvaka u kategoriji 78+ kilograma, na takmičenju koje je okupilo oko 300 najboljih u tekvondou. Ovaj Goraždanin, koji najsjajnije medalje osvaja u Njemačkoj, i ovu pobjedu posvetio je svojoj domovini.

- Ovo je mnogo važno i poznato takmičenje u Njemačkoj. U finalnoj borbi protivnik mi je bio Nijemac Patrik. Prvih desetak sekundi bilo je testiranje, a onda sam pre&scaron;ao u napad. Savladao sam ga bosanskim srcem i temperamentom na kraju prve runde. Drago mi je nizati pobjede kojima se najvi&scaron;e Bosna i Bosanci raduju sa mnom, a posebno pred polazak za Goražde, gdje ću provesti raspust s familijom - kazao nam je Hubjer.

Podsjetimo, ovaj mladi Bosanac najprije je postao najbolji u Hamburgu, gradu u kojem živi s porodicom, a potom je osvojio i naslove prvaka Njemačke i Evrope. Pro&scaron;le godine osvojio je titulu najboljeg u BiH u kategoriji dječaka do 15 godina, a ove godine postao je i prvak na&scaron;e zemlje u konkurenciji juniora do 17 godina i 78 kilograma.

Bez obzira na mnogo bolje uvjete treniranja i života u Njemačkoj, s roditeljima Emirom i Azrom te sestrama Alinom i Melinom svake godine željno i&scaron;čekuje dolazak na Drinu, a boravak u Goraždu, kažu, draži im je od onog u Dubaiju.

Uspjesi šampiona s Drine u Njemačkoj

Elijan Hubjer svaku svoju pobjedu posveti domovini

Dječak Elvedin Drobić koji ima 14 godina i sviram klavir javio se na&scaron;oj redakciji u želi da objavimo kako će zajedno sa jo&scaron; 8 muzičara predstavljati &Scaron;vedsku na velikom festivalu u Washingtonu.

<img alt="svedska" src="/media/old/55880cfb-ec6c-4c5b-8bf8-5dbcb0094cfb-svedska.jpg" title="svedska" />

Swedish World Ensemble

- Rođen sam u &Scaron;vedskoj, a povremeno dolazim u Bosnu, u Sanski Most. Od 1. do 4. jula predstavljam &Scaron;vedsku na muzičkom World Children Festival 2015. Moj ansambl se zove Swedish World Ensemble, napisao je mladi Elvedin kojemu je, očito, vrlo važno da i njegovi prijatelji i rodbina iz BiH saznaju za njegov svakako veliki uspjeh.

Dječak bh. porijekla na velikom festvalu u SAD

Elvedin Drobić predstavlja Švedsku u Washingtonu

Ove godine se navr&scaron;ava 20 godina od genocida u Srebrenici - najvećeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. U spomen žrtvama Udruženje BH Inicijative iz &Scaron;tutgarta u suradnji sa bosanskim građanima organizirala je komemorativni skup kao podr&scaron;ku majkama Srebrenice, koje svakog jedanaestog u mjesecu žele podsjetiti svijet na tragediju koja se desila 11. jula 1995. godine. Njihova bol i tuga je neizmjerna.

- Zahvalni smo da se predstavnica Udruženja majki Srebrenice. Hatidža Mehmedović odazvala se na&scaron;em pozivu i &scaron;to je večeras ovdje s nama. U kasnijoj panel diskusiji sa novinarom i publicistom Salihom Brkićem, forenzičkom antropologinjom Dr. Evom Klonovski, i novinarom i predsjednikom Udruženja &quot;Help Srebrenica&quot; Dirkom Planert, prisutni su imali priliku da čuju njihova svjedočenja o ovom stravičnom događaju. Ja im se iskreno zahvaljujem na prilici, koju su nam ukazali.

Prisjetimo se, da su se tih dana u julu u regionu Srebrenice pod komandom Ratka Mladića, generala vojske Republike Srpske, de&scaron;avala masovna, planska ubistva zarobljenog nesrpskog stanovni&scaron;tva, prvenstveno bo&scaron;njačkih mu&scaron;karaca i dječaka između 12 i 77 godina.

Događaj se smatra jednim od najvećih masakara i zločina u Evropi od Drugog svjetskog rata, u kojem je ubijeno preko 8.000 nevinih ljudi. Masakr u Srebrenici se generalno smatra jednim od najužasnijih događaja u savremenoj evropskoj historiji. General Ratko Mladić i grupa oficira Vojske Republike Srpske su u međuvremenu optuženi za ratne zločine, uključujući i genocid u Srebrenici.

Dana 15. januara 2009. godine Evropski parlament je na svom prvom plenarnom zasjedanju u Strasbourgu donio Rezoluciju o Srebrenici, sa kojom poziva države članice EU i države zapadnog Balkana, da obilježe 11. juli danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Srebrenica nije samo bosanska, nego evropska tragedija.

<img alt="stutgart1" src="/media/old/557fe242-ddc4-4105-8b53-0c78b0094cfb-stutgart1.jpg" title="stutgart1" />

I njemački mediji pi&scaron;u o godi&scaron;njici genocida u Srebrenici

Srebrenicu ne smijemo nikada zaboraviti i ne smije se nikome i nikada ponoviti. U temelje pro&scaron;irenja EU na područje zapadnog Balkana moramo ugraditi na&scaron;e zajedničko historijsko pamćenje Srebrenice. Odgovornima za genocid u Srebrenici mora se suditi u Haag-u ili na nacionalnim sudovima, jer se jedino tako može dati makar minimalna satisfakcija žrtvama.

Moramo poučiti mlade nara&scaron;taje da cijene demokraciju i ljudska prava te ih hrabriti da odbace mržnju, netoleranciju i etničke sukobe. I trebamo zajednički pomoći graditi i omogućiti evropsku budućnost za Srebrenicu, za tamo&scaron;nje ljude i cijelu Bosnu i Hercegovinu &ndash; rekla nam je Zijada Kulić, jedna od osnivača &quot;BH inicijative&quot; i jedna od glavnih organizatora ovog druženja u &Scaron;tutgartu.

Medju gostima bio je i njemački političar Stefan Schwarz koji je sjedio u 12. njemačkom Donjem domu Parlamenta od 1990. do 1994. godine. Schwarz je kritizirao srpske ratne zločine tokom bosanskohercegovačkog rata i napustio je Parlament, zato &scaron;to Evropa nije&nbsp; ni&scaron;ta uradila da zaustavi rat u BiH.

- Stefan Schwarz je automobilom sa svojim sinom do&scaron;ao direktno iz Bonna u &Scaron;tutgart, znači pre&scaron;ao je 400 km da bi prisustvovao komemorativnom skupu &quot;Znanjem protiv zaborava - 20 godina od genocida u Srebrenici&quot;, a na&scaron;i Bosanci i Hercegovci, kojih ima oko 5000 u Stuttgartu nisu mogli to veče da dođu na ovaj komemorativni skup. To je velika sramota - rekla nam je Kulic.

Prisutni su bili Generalni konzul BiH u Frankfurtu Dževad Saldić kao i muftija Pa&scaron;o efendija Feti.

&nbsp;

"Znanjem protiv zaborava - 20 godina od genocida u Srebrenici"

ŠTUTGART Sjećanje na Srebrenicu

Pozori&scaron;na predstava &quot;Boemke u frizerskom salonu&quot;, članica bh. udruženja &quot;Ladies&quot;&nbsp;iz holandskog Eindhovena, jučer je prvi put gostovala i među bosanskohercegovačkom zajednicom u Roterdamu.

Amaterska družina uzornih volonterki jednog od najaktivnijih bh. udruženja u zemlji tulipana dobila je ovacije mnogobrojne publike za nastup u &quot;Wijktheater Musica&quot;&nbsp;jer se brzo prepoznala u tragikomediji po tekstu Zekire Kire Ahmić koja govori o dolasku Bosanki i Hercegovki u Holandiju prije 22-23 godine.&nbsp;

Te&scaron;ko privikavanje na novu zemlju, nostalgija, ali i hrabro koračanje kroz izazove izbjeglickog života povrh svega uspje&scaron;nih majki i supruga, predstavljen je na tragikomičan način pa nisu izostali salve smijeha i aplauza prisutnih.&nbsp;

- Bilo je super i vrlo smo zadovoljni reakcijama publike i ukupnom atmosferom koja prati ovu na&scaron;u pozori&scaron;nu predstavu posljednjih mjeseci -&nbsp;rekla je Mirsada Hadžiegrić, predsjednica udruženja &quot;Ladies&quot;&nbsp;koja je ponovo odigrala jednu od najupečatljivijih uloga u predstavi.

Publiku su muzikom i pjesmom zabavili Sini&scaron;a Verić i Dalida Ibrić.

Nastup u Roterdamu bio je četvrto scensko&nbsp;pojavljivanje amaterskog glumačkog ansambla bh. dama nakon Eindhovena, Roermonda i Amsterdama.

Najteža i najzahtijevnija ih tek čekaju, 2. i 3. oktobra, pred publikom u domovini, u Tuzli i Sarajevu, za &scaron;to se posebnim zadovoljstvom i nestrpljenjem spremaju.&nbsp;

Četvrto scensko pojavljivanje amaterskog glumačkog ansambla

ROTERDAM Predstava "Boemke u frizerskom salonu" oduševile publiku

Op&scaron;tinski zakon u Njemačkoj propisuje gradovima i mjestima sa vi&scaron;e od 1000 stranih stanovnika da moraju postaviti Vijeće stranaca - Ausl&auml;nderbeirat. Do sada građani Bosne i Hercegovine nisu bili zastupljeni u Vijeću stranaca u Frankfurtu na Majni, no u novembru ove godine po prvi put biraju i članovi porijeklom iz na&scaron;e zemlje.

Na ovu temu održava DBHKV &ldquo;Sevdah &ndash; Frankfurt am Main&rdquo; e.V. u četvrtak 11. juna, 2015 u 19 sati u Saalbau Titus Forum, Clubraum 7,Walter-M&ouml;ller-Platz 2, 60439 Frankfurt am Main, informativni sastanak za zainteresovane građane iz Frankfurta i regije s imigracionom pro&scaron;lo&scaron;ću.

Vijeće stranaca pruža već dugi niz godina važan doprinos lokalnoj politici i integracijama. Oni omogućavaju političke participacije na izborima, donose ideje za lokalnu politiku. Puno se zalažu u korist pobolj&scaron;anja uslova života imigranata. Posebno se pozivaju građani iz Bosne i Hercegovine. U Vijeće stranaca se traže politički zainteresovani strani državljani. Zainteresovana lica su pozvana na informativni sastanak! Demokratski i politički rad, uspijeva na raznovrsnosti i angažovanosti građana koji aktivno učestvuju u političkom životu u sredini u kojoj žive.

Gosti večeri bit će:

Enis G&uuml;legan - Predsjednik AGAH Arbeitsgemeinschaft der Ausl&auml;nderbeir&auml;te Hessen &ndash; Vijeće stranaca Hessen, Ulrike Bargon &ndash; AGAH Arbeitsgemeinschaft der Ausl&auml;nderbeir&auml;te Hessen - Vijeće stranaca Hessen, Dževad &Scaron;aldić - Generalni konzul Bosne i Hercegovine u Frankfurtu na Majni.

&nbsp;

Bh. dijaspora ulazi u lokalnu vlast u Njemačkoj

FRANKFURT Informativni sastanak Bosanaca i Hercegovaca zbog ulaska u Vijeće stranaca

U organizaciji &ldquo;BiH Inicijativa Njemačka&rdquo;,11. juna u Stuttgartu sa početkom u 18, 30 sati bit će organizovan podijum za Srebrenicu, a pod nazivom &ldquo;Mit Wissen gegen das Vergessen&rdquo;- 20. Jahrestag des V&ouml;lkermordes von Srebrenica&rdquo; &ndash; &ldquo;Sa znanjem protiv zaborava &ndash; 20 godina od genocida u Srebrenici&rdquo;.

Gosti ovog podijuma bit će: Hatidža Mehmedović (&quot;Majke Srebrenice&quot;), Dr.Ewa Klonowski (Međunarodna komisija za nestale osobe), Salih Brkić, novinar, Dirk Planert novinar i presjedavajući udrućenja Pomoć za Srebrenicu. Podijum će biti organiziran u Linden muzeju u na adresi Hegelplatz 1, a ulaz je besplatan

A ovaj događaj 11. juna sam je početak svega &scaron;to će se održavati u Stuttgartu do 11. jula kada je zakazan Mar&scaron; za Srebrenicu. Mar&scaron; će krenuzi ispred zgrade Generalnog konzulata BiH u Stuttgartu tačno u 15 sati.

U organizaciji “BiH Inicijativa Njemačka” 11. juna

STUTTGART “Sa znanjem protiv zaborava – 20 godina od genocida u Srebrenici”

Pripreme za dvanaesto Svjetsko prvenstvo dijaspore BiH u malom fudbalu u punom su jeku i u bh.zajednici u Holandiji. Jo&scaron; 5. aprila 2015 godine održan je sedmi po redu Scouting turnir u futsalu, u organizaciji Platforme BiH. Tada je sportska komisija napravila predselekciju od 16 igrača, potencijalnih putnika u danski Hobro, gdje će se od 5-7 juna održati turnir.

U međuvremenu selekcija je odigrala pet trening utakmica a nakon posljednje vrlo jake provjere proteklog vikenda sačinjena je konačna lista putnika.

U Dansku putuju: Enis Okanović i Elmir Smajić (golmani) te Adnan i Amir Ali&scaron;ić, Anes Be&scaron;lija, Jasmin Ramić, Esmin Voljevica, Dženan Kerić i Haris Hasanovic (igrači). Trener ekipe je Edin Kerić a ekipa je prepuna optimizma.

&quot;U timu vlada vrlo dobra atmosfera, fizički i tehnički smo spremni, imamo kvalitet pa se nadam i visokom plasmanu&quot;, optimista je kapiten ekipe Amir Ali&scaron;ic, jedan od najiskusnijih, fudbaler koji je nastupio na svim dosada&scaron;njim SP bh.dijaspore u popilarnom futsalu.

&quot;Sada smo dosta jači nego pro&scaron;le godine kada smo u vrlo jakoj konkurenciji osvojili treće mjesto pa ne vidim razlog da ove godine bar ne ponovimo taj uspjeh&quot;, optimista je Anes Be&scaron;lija. Posljednjoj provjeri pred put prisustvovali su Amir Jatić i Melisa Herdić, predsjednik i potpredsjednik Platforme BiH koji su izuzetno zadovoljni viđenim na terenu.

Problem finansiranja odlaska ekipe rije&scaron;en je u posljednji čas. Kao sponzor javio se &ldquo;Bosing engineers &amp; consultants&rdquo;, u vlasni&scaron;tvu Amira Jatića pa put u Dansku ne dolazi u pitanje. Gospodin Jatic kratko se obratio igračima i rukovodstvu i zaželio im sretan put.

Polazak je predviđen 4. juna a vođa puta je Nijaz Alijagić.&nbsp;

S ekipom putuju i navijači: Melisa Herdić i Senada Jujić, potpredsjednik i blagajnik Platforme BiH te Bruno Čulo, dugogodi&scaron;nji bh. judo reprezentativac iz Holandije koji će s tribina bodriti momke reprezentacije bh. zajednice iz Holandije.

&nbsp;

Bosanci iz Holandije najavljuju borbu za pehar

SP dijaspore BiH u malom fudbalu u Danskoj

U organizaciji KSZ BiH iz njemačkog grada Hanau organiziran je 27. malonogometni turnir pod motom &quot;Stop diskriminaciji i nasilju&quot;.&nbsp;

Za ovaj turnir prijavilo se dvadeset ekipa i to izuzetno kvalitetnih ekipa,koje su na terenu pokazale svoj sportski takmičarski duh, ali bez ikakvih ispada i ružnih riječi i te&scaron;kih nekorektnih faula. Između ostalog tu su bile ekipe iz Hanaua, Offenbach-a, Frankfurta, Darmstadta, Gisena, Erbaha,a za ovaj sada se već može nazvati internacionalni malonogometni turnir prijavile su se bile i ekipe iz Sirije, Somalije, a oni su bili i specijalni gosti kulturno sportske zajednice BiH iz Hanau-a.

<img alt="20" src="/media/old/556d5699-a7e4-4a9f-b020-5108b0094cfb-20.jpg" title="20" />

Lijepo i sunčano vrijeme i&scaron;lo je organizatorima u prilog, pa je tako na tribinama bilo dosta zaljubljenika u fudbal koji su dolazili porodično da budu dio ovog sportskog događaja u Hanau. I predstavnici grada Hanau-a dali su svoj doprinos, a posebno su ovaj sportski događaj medijski popratili prije samog održavanja.

Vrijedni članovi KZS BiH Hanau organizirali su i jagnjetinu sa ražnja, a vrijedne članice pomenutog kluba bile su zadužene za domaće kolače i pravu bosansku kafu. Nakon zavr&scaron;enog malonogometnog turnira druženje se nastavilo do kasno u noć uz muziku i bh. sevdalinku.

<img alt="vrijedne-clanice-kluba-bih-iz-hanaua" src="/media/old/556d56ac-c0bc-4ee6-aadc-0d14b0094cfb-vrijedne-clanice-kluba-bih-iz-hanaua.jpg" title="vrijedne-clanice-kluba-bih-iz-hanaua" />

Pobjednici ovog malonogometnog turnira je ekipa Sandžak iz Offenbacha-a, drugo mjesto pripalo je ekipi SV BKC Frankfurt, dok je treće mjesto osvojila ekipa &nbsp;Bosna iz Odenwalda.

Za najboljeg igrača turnira progla&scaron;en je Dino Kurbegović iz ekipe Sandžak, dok je za najboljeg golmana progla&scaron;en Enver Osmanović iz ekipe SV BKC Frankfurt.

Ipak, na kraju su pobjednici bili prijatelji Bosne i Hercegovine, zaljubljenici u fudbal i lijepo druženje, te prijateljstvo koje se moglo osjetiti na svakom koraku. I ovaj put KSZ BiH Hanau je dokazala i pokazala da su vjerni i vrijedni čuvari bh. duha, kulture BiH i njenih običaja u Njemačkoj. Kulturno sportska zajednica BiH iz grada Hanau osnovana je sada već davne 1994.godine i od tada su istinski ambasadori države u svakom pogledu.

U organizaciji KSZ BiH se održala sportska manifestacija u Hanau

Malonogometni turnir pod motom "Stop diskriminaciji i nasilju" u Njemačkoj

Sagraditi kuću bez betona i samo sa prirodnim materijalima? Da li mislite da je to moguće? Itekako, a na koji način, to istražuje Bosanka, profesorica na tehničkom univerzitetu u Beču.

Profesorica Azra Zulović Korjenić, rođena Sarajka, izbjegla je u Beč za vrijeme ratnih de&scaron;avanja u Bosni i Hercegovini 1994. godine. Kao i svim na&scaron;im izbjeglicama i profesorici Korjenić je na početku bilo te&scaron;ko, dok se nije sna&scaron;la i naučila jezik. Ubrzo dovr&scaron;ava fakultet građevine u Beču a 2003. godine i doktorira na tehničkom univerzitetu u oblasti građevisnke fizike.

Već krajem 1994. počinje bogatu karijeru u projektantskom birou za puteve i željeznice gdje radi punih &scaron;est godine. Ubrzo nakon započinje svoju univerzitetsku karijeru kao asistentica na projektima na građevinskom fakultetu tehničkog univerziteta u Beču.

Njeni uspjesi i rezultati na polju energetske efikasnosti doveli su je 2012 godine do habilitacije u oblasti građevisnke fizike.

Od 2013 godine je redovan profesor na tehničkom univerzitetu u Beču gdje predaje vi&scaron;e predmeta u oblasti građevinske fizike i vodi brojne nacionalne i internacionalne projekte.

- U zemljama gdje je razvijena ekolo&scaron;ka svijest, mnogi ljudi žele graditi mjesto stanovanja na ekolo&scaron;ki prihvatljiv način, međutim, ljudi nemaju predstavu koliki rok trajanja prirodni materijali ustvari imaju. U Beču na tehničkom univerzitetu istražujemo kako koristiti prirodne materijale koji će trajati i osiguravati makismalnu ugodnost stanovanja - kaže Korjenić.

Da bi se ova teorija potvrdila, u Beču, u trećem okrugu je izgrađena testna kućica od potpuno prirodnih materijala. Da bi progla&scaron;ena uspje&scaron;nim projektom ova ekolo&scaron;ka granja trebala je da zadovolji sve komponente bio gradnje kao &scaron;to su toplota, zvuk, vlaga sa &scaron;to manjim utro&scaron;kom energije.

Na svu sreću, rezultati su bili ohrabrujući i ova testna ekolo&scaron;ka kućica je savr&scaron;eno funkcionirala. Ba&scaron; za ovaj projekat, profesorica Korjenić je dobila nagradu u aprilu ove godine. Profesorica Korjeni i tim koji je radio na ovom projektu dobili su nagradu &ldquo;Energy Globe Wien&ldquo;&nbsp; koja se dodjeljuje u oblasti energetske efikasnosti od strane austrijskog&nbsp; ministarstva za nauku i istraživanje u saradnji sa privrednom komorom Beča.

Profesorica Korjenić &nbsp;dobitnica je &nbsp;mnogih nagrada i učesnica vi&scaron;e desetina naučnih skupova &scaron;irom svijeta. Jedna od najvažnijih nagrada je zasigurno i ona koju je primila na Tehničkom fakultetu Ko&scaron;ice, nagrada &bdquo;Scientific exellence Award&ldquo; koja se svakih pet godina dodjeljuje za najbolje naučne radove.

Profesorica Zulović izražava žaljenje zgog nekori&scaron;ćena prirodnih resursa u Bosni i Hercegovini. Smtra da se nauci i naučnicima ne posvećuje dovoljna pažnja niti da se u nauku dovoljno ulaže.

- Ono &scaron;to je neophodno uraditi kod nas su prvenstveno filteri u svim fabrikama i termoelektranama, kako bi se smanjilo zagađenje okoline. Zatim, svesti potro&scaron;nju energije na minimum, uvesti zakone o energetskoj efikasnosti, preispitati zakone o gradnji. Na&scaron;a država raspolaže bogatim prirodnim materijalima i izvorima energije poput sunca, vjetra, voda. Zaista je &scaron;teta ne koristiti takve resurse - kaže Korjenić.

Izbjegla iz BiH za vrijeme ratnih dešavanja

Životna priča uspješne Bosanke Azre Zulović Korjenić iz Beča

U organizaciji Foruma žena Udruženja bosanskih akademika u Austriji i žena članica Udruženja građana BiH &quot;Behar&quot; , u nedjelju je organizirano obilježavanje stradanja nesrpskog stanovni&scaron;tva u Prijedoru i njegovoj okolini koje se dogodilo prije 23 godine.

Oko &scaron;ezdesetak žena iz Prijedora, Srebrenice, Zvornika, Tuzle, Sarajeva, Bihaća, Sanskog Mosta i dvadesetero djece skupili su se na Schwedenplatzu&nbsp; odakle su zajedno krenuli na putovanje brodom kroz Beč. Žene su dijelile bijele trake i bijele ruže kao sjećanje na 102 ubijena dijeteta u ovom genocidu. Na brodu su žene porijeklom iz BiH dijelile letke na kojima su opisana stradnja u Prijedoru. Na kraju putovanja, djeca su spustila bijele ruže u Dunav poželeći da se nikada i nikome ne desi ono &scaron;to se desilo njihovim vr&scaron;njacima prije 23 godine.

- Danas smo dostojanstveno i mirno sjetili se na&scaron;ih sugrađana koji su izgubili živote u genocidu u Prijedoru. Simbolično, poslali smo poruku mira, ljubavi i solidarnosti sa žrtvama zločina. U nadi da rata vi&scaron;e ne bude, &scaron;aljemo osude svakog zločina. Na&scaron;oj djeci smo pokazali da se pro&scaron;lost ne smije zaboraviti, da se genocid u BiH ne smije ponoviti. Na&scaron;a djeca zaslužuju bolju budućnost, koju mogu samo uz ljubavlju, tolerancijom prema sebi i drugima ostvariti. Imamo u planu ovu akciju obilježavanja Dana bijelih traka u Prijedoru da nastavimo i sljedeće godine kao i druge akcije obilježavanja genocida u Srebrenici i drugih važnih datuma u bosanskohercegovačkoj historiji. Trebamo da se sjećamo na&scaron;e pro&scaron;losti, opominjujući da se ne ponovi, kaže gospođa Merdžan, predsjednica Foruma žena Bosanskih akademika u Austriji

Na dvosatnom putovanju kroz Beč za ovu akciju su pokazali interes i turisti koji su se tu zatekli. Pa su tako Rusi, Njemci, Englezi i ostali&nbsp; imali priliku pročitati o Prijedorskom zločinu i podsjetiti se na rat u BiH. I kapetan broda Herr Fucks je podržao ovu akciju i pridružio se spu&scaron;tanju ruža u Dunav.

Po zavr&scaron;etku putovanja, žene su se zaputile na Stephansplatz gdje se okupilo oko 150 Bosanaca i Hercegovaca koji su dijelili bijele trake građanima Beča. Umjetnica Anita Zečić koja je porijeklom iz Prijedora održala je govor u kojem je istakla:

- Poručujem da su ovakve godi&scaron;njice jako bitne, ne samo za Prijedor nego za čitav Balkan jer jo&scaron; uvijek nismo prevazi&scaron;li de&scaron;avanja devedesetih godina niti ćemo ih moći&nbsp; prevazići sve dok god ratni zločinci, masovna ubistva, logori kao i masovne grobnice ne budu priznati. Važna mjesta moraju biti dostojno obilježena i biti dio sjećanja kao činjenica na&scaron;e tamne historije. To je važan korak na putu ka pravdi ka boljem životu, boljoj budućnosti ne samo za nas koji smo preživjeli rat već i za buduće generacije. Ne smijemo zaboraviti &scaron;ta nam se desilo, ali moramo živjeti dalje i&nbsp; prihvatiti činjenicu da je u Bosni i Hercegovini počinjen genocid, rekla je mlada umjetnica Anita Zečić.

&nbsp;

"Marš mira" u Offenbachu

U Štutgartu će 11. jula biti upriličena mirna šetnja

OFFENBACH Nakon iftara druženje do sabaha

POVRATNIČKE DILEME Godinama bezuspješno pokušavaju otvoriti fabriku za preradu ljekovitog bilja

Potresna priča dr Alme Ðoziċ dirnula cijelu bh. dijasporu

Den Hag: Prva dženaza u odsustvu za poginule Srebreničane

Elijan Hubjer svaku svoju pobjedu posveti domovini

Elvedin Drobić predstavlja Švedsku u Washingtonu

ŠTUTGART Sjećanje na Srebrenicu

ROTERDAM Predstava "Boemke u frizerskom salonu" oduševile publiku

FRANKFURT Informativni sastanak Bosanaca i Hercegovaca zbog ulaska u Vijeće stranaca

STUTTGART “Sa znanjem protiv zaborava – 20 godina od genocida u Srebrenici”

SP dijaspore BiH u malom fudbalu u Danskoj

Malonogometni turnir pod motom "Stop diskriminaciji i nasilju" u Njemačkoj

Životna priča uspješne Bosanke Azre Zulović Korjenić iz Beča

BEČ 102 ruže za 102 tragično stradala dijeteta u Prijedoru

Dijaspora

"Marš mira" u Offenbachu

U Štutgartu će 11. jula biti upriličena mirna šetnja

OFFENBACH Nakon iftara druženje do sabaha

POVRATNIČKE DILEME Godinama bezuspješno pokušavaju otvoriti fabriku za preradu ljekovitog bilja

Potresna priča dr Alme Ðoziċ dirnula cijelu bh. dijasporu

Den Hag: Prva dženaza u odsustvu za poginule Srebreničane

Elijan Hubjer svaku svoju pobjedu posveti domovini

Elvedin Drobić predstavlja Švedsku u Washingtonu

ŠTUTGART Sjećanje na Srebrenicu

ROTERDAM Predstava "Boemke u frizerskom salonu" oduševile publiku

FRANKFURT Informativni sastanak Bosanaca i Hercegovaca zbog ulaska u Vijeće stranaca

STUTTGART “Sa znanjem protiv zaborava – 20 godina od genocida u Srebrenici”

SP dijaspore BiH u malom fudbalu u Danskoj

Malonogometni turnir pod motom "Stop diskriminaciji i nasilju" u Njemačkoj

Životna priča uspješne Bosanke Azre Zulović Korjenić iz Beča

BEČ 102 ruže za 102 tragično stradala dijeteta u Prijedoru