Kada je kataklizma u oktobru prošle godine pogodila Jablanicu, ali i Konjic te druga mjesta u Federaciji BiH, gotovo sve se diglo na noge. Najviše narod, od BiH do cijelog regiona, pa i šire. Svi su se ujedinili u solidarnosti sa stanovnicima koje su pogodile smrtonosne poplave, odroni, bujice, klizišta.Katastrofa je odnijela 27 ljudskih života, od čega ih je 19 samo u Donjoj Jablanici, na stotine ljudi je ostalo bez krova nad glavom, a kako je vrijeme prolazilo, podrška i pažnja koju su mještani pogođenih područja osjećali postajala je sve bljeđa, a umjesto njih počela je preovladavati tišina. Ali, i šutnja. I, to je ono što ih najviše boli.Nakon svega što su prošli, dok i dalje „vidaju“ rane, šutnja nadležnih institucija za sve njih, ali i za cijelo društvo je značajan udarac. Odgovore koje traže dolaze u obliku tišine.Četiri mjeseca poslije u Tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona i dalje provode predistražne aktivnosti i čekaju rezultate vještačenja i nalaze vještaka silnih struka. Ni hapšenja, ni odgovornosti. Od krivične do svake druge.I, dok se u Jablanici život sveo na čekanje i osjećaj da su ih svi zaboravili, da se ne traži istina za žrtve, u susjednoj Srbiji je na sceni ogromna društvena mobilizacija zbog 15 žrtava. I, onda je logično pitanje gdje je bh. društvo zakazalo?Četiri mjeseca poslije najavljeni su protesti pred zgradom Parlamenta BiH u Sarajevu, nazvani „Hoće l' ta promjena“. One koji su održali mještani u Donjoj Jablanici, nažalost, nije imalo odjeka. Ostaje nada da će protesti u Sarajevu demonstrirati onu solidarnost kakva je bila prije četiri mjeseca. I da cijela priča koja je bila u početku u centru pažnje svih građana neće pasti u zaborav. Ljudi koji su pretrpjeli užasnu tragediju zaslužuju podršku i odgovore. Čekanje je nedopustivo. Pogotovo jer se sutra isto svima nama može dogoditi.

Ostaje nada da će protesti u Sarajevu demonstrirati onu solidarnost kakva je bila prije četiri mjeseca

Nedopustiva šutnja

Kristijano Ronaldo (Cristiano) je proslavio 40. rođendan, a iza njega je karijera kakvu su imali samo najveći u historiji nogometa.&nbsp;Portugalac i dalje osvaja srca miliona navijača širom svijeta nevjerovatnom radnom etikom. Rođen je na otoku Madeira, a njegov uspon je započeo u Lisabonu, dok je nastupao za Sporting. Prekretnica u karijeri dogodila se 2003. godine, kada je prešao u Mančester junajted, pod vodstvom Sir Aleksa Fergusona (Alex), gdje je i stekao status svjetske zvijezde.Njegov transfer u Real Madrid, 2009. godine, za tada rekordna 94 miliona eura označio je početak jedne od najdominantnijih era. U dresu "kraljevskog kluba“ osvojio je četiri Lige prvaka, dvije titule La Lige, te postao najbolji strijelac u historiji Reala s nevjerovatnih 450 golova.Uslijedili su izazovi s Juventusom, povratak u Mančester junajted i konačno odlazak u Saudijsku Arabiju, gdje danas nastupa za Al Nasr. Iako daleko od evropskog vrhunca, Ronaldo i dalje igra s istom strašću i profesionalizmom koji su ga učinili besmrtnim. Kristijano Ronaldo slavi četiri desetljeća života kao jedan od najvećih sportista u historiji.

Portugalac i u 40. godini nastupa u sjajnoj formi

Kristijano Ronaldo: Fudbalska besmrtnost

Jedna od tragedija Bosne i Hercegovine je što ni 35 godina nakon formalnog uvođenja kapitalizma ne postoji niti jedna stranka u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti koja bi zagovarala "kapitalistički" princip uređenja društva, tj. sistem male i efikasne administracije, slobodnog tržišta, niskih poreza, digitalizovane javne uprave i slavljenja poduzetništva i privatne inicijative.Umjesto toga, naše političke stranke organizovane su kao interesne grupe glomaznog javnog sektora koji čini većinu stranačkog članstva, a borba za vlast je borba za to čiji klan će vladati nad tim glomaznim javnim sektorom - od ministarstava i agencije preko državnih kompanija do zdravstva i školstva.Ogromna većina tih ljudi ima izrazito socijalističke poglede na ekonomiju (jer su školovani i cijeli život rade u takvom ambijentu, ambijentu budžetske raspodjele, a ne rada i stvaranja), tržište i privatne firme posmatraju s velikim nepovjerenjem, predrasudama i prezirom te se fokus njihove političke borbe svodi na jačanje svog, državnog sektora nauštrb onog privatnog i realne ekonomije (to je ta filozofija kada bi ti pohlepnici plaćali više, nama u državi bi bilo puno bolje).Polupismena bitanga koja živi u vili i vozi automobil od 400.000 KM dok mu radnici skapavaju od gladi slika je koju većina tih umova ima u glavi kada im spomete riječ poduzetništvo.Da stvar bude gora, njihovo djelovanje potpomognuto je akademskom zajednicom, umjetnicima i velikim dijelom medijima koji tradicionalno gaje antikapitalističke poglede na svijet, te i sami najvećim dijelom žive od države.U tako skrojenom društvu privatni sektor, posebno onaj njegov najveći dio, mali i srednji, bukvalno je prepušten samom sebi bez glasa u javnosti i bez agenta koji zagovara njegove interese.Šta je mogao biti rezultat tranzicije s takvim stanjem svijesti i u takvom poretku stvari. Evo upravo ovo što sada živimo.

Ogromna većina ljudi u bh. politici ima izrazito socijalističke poglede na ekonomiju

Budžetski socijalizam

Kada se priča o velikanima ski skokova, mnogi će pomisliti na Šrilencauera (Schlierenzauer), Krafta, Ahonena, čini se, najčešće pobjednike na skakaonicama širom svijeta, ali jedno ime će se uvijek izdvajati u odnosu na sve velike prvake. Riječ je o Noriakiju Kasaiju.Japanski veteran je pobjedom uspio izboriti mjesto u reprezentaciji za Svjetski kup u japanskom Saporu. Činjenica da radi to s 52 godine prosto je nevjerovatna.Kasai će nastupiti 15. i 16. februara na "domaćem terenu“ u Saporu, a to će mu biti prvi nastup na najvišem nivou takmičenja nakon skoro godinu pauze.O neuništivom Japancu u protekloj deceniji, nakon što je uveliko zagazio u petu, a onda i šestu deceniju, konstantno se pišu epovi. U Ginisovoj knjizi rekorda ima čak šest upisa i mahom su povezani s terminom „najstariji“.Najstariji je pojedini i ekipni osvajač olimpijske medalje, najstariji je ekipni osvajač medalje na Svjetskom prvenstvu, najstariji je pobjednik takmičenja Svjetskog kupa, najstariji takmičar na podiju Svjetskog kupa i najstariji učesnik Svjetskog kupa i osvajač bodova. Kasai je do Olimpijskih igara 2022. u Pekingu, gdje nije nastupio, bio jedini koji je nastupio na osam zimskih olimpijskih igara, a želja su mu i Igre 2026. godine.

S 52 godine uspio izboriti nastup u Svjetskom kupu u ski skokovima

Noriaki Kasai: Neuništivi Japanac

Fudbalski klub Sarajevo je objavio da je poništio nedavnu odluku da se ulaznice za domaće utakmice na stadionu „Asim Ferhatović Hase“ mogu kupiti samo na dan mečeva.Jasno, klub je htio da se ulaznice mogu kupiti isključivo u „FK Sarajevo Shopovima“, kao i na web-stranici kluba, ali taj potez je izazvao ljutnju navijača, pogotovo onih koji ne dolaze iz glavnog grada.Bh. klubovima je potrebna svaka marka koju mogu zgrnuti. Lijepi su milionski transferi, kao u slučaju Nidala Čelika (za 5 miliona KM pojačao francuski Lens), ali bez osoba koje su svake sedmice spremne odvojiti novac za dolazak na utakmicu, gubi se poenta.Dame i gospodo, ako vas neko već nije uputio, niste vi ni Barcelona, ni Real Madrid. Na utakmice dolaze iz svih krajeva naše zemlje, ali to ne znači da će dopuštati da ih "jaše“ ko i kako stigne.Nelogični postupci se trebaju sasjeći u korijenu, što su ovog puta, za divno čudo, i učinili.Zbog toga je mnogim fanovima laknulo kada je došlo do poništenja odluke, ali i još jednom dokazalo da bez navijača u praksi nema ničega. Pohvalno je što je klub odlučio da prizna grešku i popravi situaciju. Mnogi ni to ne bi bili spremni, već zadrto nastavili raditi po svom, makar i na štetu nečega u što se kunu da vole.&nbsp;

Nelogični postupci se trebaju sasjeći u korijenu, što su ovog puta, za divno čudo, i učinili

Navijači ne dopuštaju da ih "jaše" ko i kako stigne

Ništa bez navijača

U danu kada je među svim stranama, reklo bi se, postignut dogovor u vezi s isplatom minimalne plaće, stigla je i informacija da je Vlada FBiH postigla dogovor s trgovcima o nastavku akcije "zaključane cijene".Dok se postavlja pitanje kako će radnicima i njihovim porodicama i "povećani iznos“ plaće od 1.000 KM pomoći u borbi protiv stalnih poskupljenja, dotle je pod upitnikom i najavljena akcija ili bolje rečeno njen nastavak.Iako su nadležni iznosili da je akcija "zaključavamo cijene“, koja je trajala skoro cijelu godinu i koja je, s početnih 40 završila na 56 artikala, donijela uštede od 50 KM, ipak od potrošača, ali i ekonomskih stručnjaka je označena kao promašaj.S jedne strane, u korpi artikala sa "zaključanim“ cijenama su, uglavnom, bili proizvodi slabijeg kvaliteta ili, pak, potpuno nepoznatih robnih marki pa je djelovalo da pojedini trgovci žele "očistiti“ svoja skladišta. Građani su svjedočili i tome da su brojni artikli koji nisu bili na "spisku“ imali niže cijene od "zaključanih“.Nerijetko je iznošeno i da spisak artikala djeluje kao lista za narodnu kuhinju ili socijalnu pomoć i da je, zapravo, to samo na papiru popularna mjera. U ovoj situaciji kada je cjenovni udar na građane strašan i za većinu neizdrživ, "zaključavanje cijena“ djeluje kao stavljanje flastera na otvorenu ranu.Iako u čitavoj priči ima „lova u mutnom“ i mnogi koriste situaciju za vlastiti profit, ipak, ne može se sva odgovornost svaliti na trgovce i, potom, posegnuti za nekakvim polurješenjem koje građanima ne donosi stvarnu korist.Dobro je da su akteri ove priče shvatili da građani šalju poruku. Ali, pravi odgovor sigurno nije "zaključavanje cijena“. Jer, na taj način se neće smanjiti pritisak na džepove građane.

U ovoj situaciji, "zaključavanje cijena“ djeluje kao stavljanje flastera na otvorenu ranu

Vlada FBiH: Pod upitnikom i najavljena akcija

Ponovo promašaj

Kada ste na spisku fudbalske reprezentacije BiH i kapiten FK Sarajevo s nepunih 19 godina, šta ste drugo nego fudbalski biser?Još kada napravite rekordan transfer bosanskohercegovačkog fudbala, znate da ste na dobrom putu da napravite veliku karijeru.Naravno, riječ je o Nidalu Čeliku koji je realizirao transfer iz Sarajeva u francuski Lens za gotovo 2,5 miliona eura (približno pet miliona KM). Tako je srušio rekord koji je do sada držao transfer Gojka Cimirota iz 2015. godine, kada je prešao u PAOK iz Sarajeva za blizu 1,7 miliona eura.Svoj veliki potencijal pokazivao je u omladinskim kategorijama. Sa Sarajevom je dva puta bio prvak Bosne i Hercegovine za igrače do 19 godina, ima i U-17 Kup naše zemlje. Dobre partije je prenio i u prvi tim kluba s Koševa.Nagrada za to stigla je u vidu kapitenske trake i velikog povjerenja njegovog Sarajeva, poziva selektora BiH Sergeja Barbareza, te naposljetku i fantastičnog transfera u ligu petice i francuski Lens. Malo je igrača koji se mogu pohvaliti da su iz naše lige otišli direktno u jednu od najjačih liga Evrope.Nidal Čelik rođen je 17. jula 2006. godine u Sarajevu. Igrač visok 1,92 metra je primarno stoper, a po potrebi može pokriti i poziciju desnog bočnog fudbalera.

S nepunih 19 godina oborio je rekord bh. fudbala

Nidal Čelik: Fudbalski biser

Edin Džeko je nezaustavljiv i pravom smislu riječi "Dijamant“. S njegovom fudbalskom klasom mi u Bosni i Hercegovini smo odavno upoznati, a iz dana u dan oduševljava sve u Turskoj. Očarao je Češku, natjerao Nijemce da se "zaljube“ u njega. Blistao je u Engleskoj. Ukrao je srca i navijača u Italiji, pristalice čak dva kluba, a sada je Fenerbahče nezamisliv bez njega.U velikom preokretu protiv Rizespora (3:2), Džeko je dao dva gola i pomogao svom klubu da ostane u utrci za titulu prvaka na koju čeka još od 2014. godine. Iako će ove godine proslaviti 39. rođendan, Edin oduševljava s kakvom lakoćom igra i blista na terenu.Sada je na 18 golova u sezoni, od kojih je 12 dao u turskom prvenstvu, a ima i dvije asistencije. Jedan je od najboljih strijelaca turske lige i svaki put iznova potvrđuje status "najboljeg potcijenjenog napadača svijeta". Edin Džeko rođen je 17. marta 1986. godine u Sarajevu.Ponikao je u FK Željezničar, a onda ga je lopta odvela u Češku, prvo u Teplice, potom na posudbu u Usti, pa ponovo Teplice. Naredna stanica bio je Volfsburg, iz kojeg je prešao u Mančester siti, da bi ga put potom odveo u Italiju. Nakon Rome i Intera, preselio se u Fenerbahče.

Turski klub je nezamisliv bez njega

Edin Džeko: Fenerov sultan

Suočeni s nepodnošljivim poskupljenjima, a po uzoru na susjedne zemlje, građani BiH u petak su nastojali izbjeći kupovinu u trgovinama i benzinskim pumpama i odložiti posjete restoranima i kafićima. Iako su se putem medija i društvenih mreža širili snimci i fotografije pustih trgovačkih centara, rezultati ove jednodnevne akcije upitni su.Dok iz RS stiže izvještaj da je promet fiskalnih kasa na dan bojkota bio čak i veći nego prethodnog dana, čeka se još izvještaj Porezne uprave FBiH kako bi se sumirali efekti akcije "Bojkot u BIH“. Međutim, kakvi god bili, rezultati bojkota anulirani su već sutradan kada su potrošači širom BiH požurili u trgovine da nadoknade propušteno.Unaprijed se znalo da se, u nedostatku konkretnijih poteza vlasti, mjera koje bi građani osjetili na vlastitim novčanicima, radi o izrazu bijesa i očajničkom činu kako bi se skrenula pažnja da standard prosječnog stanovnika ove zemlje puzajuća, stalna, višegodišnja poskupljenja više ne može podnijeti.Pogotovo ona za koja više niko ne vidi ni razlog, ni smisao, osim da se uvećaju već visoki prihodi velikih trgovačkih lanaca. Važno je da su građani ove zemlje, koliko god da ih je bilo, prepoznali svima zajednički problem i odlučili reagirati na način kako su to uradili i stanovnici ostalih zemalja regiona. Ove sedmice akcija bi, sudeći prema pozivima na društvenim mrežama, trebala trajati dva dana.Pogrešno bi bilo ignorirati glas građana, pa se očekuje da poruku shvate i trgovci, ali i vlasti, jer ne bi bilo prvi put da protesti koji počnu spontano završe sa stotinama hiljada ljudi na ulicama. Na potezu su trgovački lanci, ali i vlasti, jer ekonomski stručnjaci već godinama ukazuju da su mehanizmi regulacije cijena u njihovim rukama. Jedan od njih su robne rezerve, iz kojih bi se, distribucijom jeftinijih artikala na tržište, poskupljenja osnovnih životnih namirnica držala pod kontrolom.Prvi korak morao bi biti poštivanje preporuka Ureda za reviziju institucija u FBIH, uspostavljanje sistema upravljanja robnim rezervama, te konačno popunjavanje njihovih polupraznih magacina.

Pogrešno bi bilo ignorirati glas građana, pa se očekuje da poruku shvate i trgovci, ali i vlast

Glas naroda

Kada se govori o „crnom petku“, postoji čitav niz događaja u prošlosti koji se vezuju za spomenuti dan. U moderno doba se uglavnom govori o konzumerskoj „shoping“ groznici koja se javlja posljednjeg petka u novembru. Oni koji više poznaju ekonomsku prošlost ovaj će datum vezati za „berzovni krah“ koji se desio 1929. godine i označio prekretnicu u razvoju ljudske civilizacije. Spomenuti dan se vezuje i za prodaju robova u 18. stoljeću, koja se u Americi uvijek dešavala petkom.<h2>Vodeni val</h2>Za Bosnu i Hercegovinu „crni petak“ je bio 4. oktobra 2024. godine, kada se desila velika tragedija. U poplavama, klizištima i odronima život je izgubilo 27 ljudi. Od ovog broja najviše stradalih je bilo u općini Jablanica – čak njih 19. Te kobne noći se, na prostoru Jablanice, za nekoliko sati izlučilo više od 380 milimetara kiše. Ova količina padavina u prosjeku padne za tri mjeseca. Nije bilo mogućnosti da zemlja i biljni pokrov akceptuju toliku količinu padavina i javile su se vodene bujice koje su nosile sve pred sobom.Razloge ove tragedije treba podijeliti u dvije osnovne kategorije. Prvi spadaju u prirodne, a to su veća količina padavina u kratkom vremenskom intervalu te planinski reljef koji omogućava brzo spiranje terena i padinske bujice. U drugu kategoriju razloga tragedije spada antropogeni faktor. Prije svega tu treba izdvojiti deforestizaciju koja je konstantna pojava. Jedini kanton koji nema zakon o šumama, mada je neobično da takvi zakoni budu na kantonalnom nivou, jeste upravo HNK. Šuma je ta koja čuva zemljište korijenjem, ali i „pije“ vodu od viška padavina u nekom prostoru. Ukoliko nema drveća, smeđa šumska, a posebno krečnjačka tla, veoma brzo se spiraju kao posljedica nastalih vodenih bujica.

U antropogene faktore spada i gradnja brojnih objekata u zonama gdje ne bi trebali postojati. Naplavne zone riječnih dolina su potencijal poplava, a gradnja kamenoloma uvijek predispozicija opasnosti u zonama stanovanja. Trenutno se vrše uviđaji da se odredi koji je kvantitet kamena od kamenoloma koji je učestvovao u tragediji u Donjoj Jablanici. Za razliku od poplava koje su se desile 2014. godine i koje su bile „mirne“, a to znači da je vodeni val dolazio duže od deset sati, poplave iz oktobra 2024. godine su bile kombinacija bujičnih i akcidentnih.<h2>Urbane zone</h2>Rušenjem brana vodoobjekata, kao i probijanjem potencijalnih nasipa, dešavaju se akcidentalne poplave. U Donjoj Jablanici je sve trajalo nekoliko sati, ali će se posljedice osjećati desetljećima.Poplave su prirodna pojava čiji kvantitet djelovanja pojačava čovjek. Najveći problem je činjenica da će se, zbog brzih geofizikalnih promjena, dešavati sve više meteoroloških ekstrema. Tako se u samo mjesec desila i velika suša, ogromni požari koji su prijetili da devastiraju i Perućicu te poplave zbog enormne količine padavina. Od brzine naše akomodacije zavisit će i kvantitet posljedica promjene stanja meteoroloških elemenata i pojava. Ozbiljnije razmišljanje o šumskom fondu, gradnji brana i hidroelektrana te lokaciji brojnih privrednih objekata bez obzira da li se radi o restoranima ili kamenolomima, spriječit će da se ovakve tragedije dešavaju u budućnosti.Dešavanja s početka oktobra prošle godine otvorila su brojna pitanja i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine. Osim poplava, javila su se ozbiljna razmišljanja o klizištima i odronima kao potencijalnim opasnostima u urbanim zonama. Kada na padini dođe do poremećaja stabilnosti tla, dolazi do površinskog kretanja zemljišta. Sama stabilnost tla zavisi od njegovog sastava i rasporeda slojeva u njemu, ali posebno od nagiba terena. Onog trenutka kada dođe do promjene razine podzemnih voda, kao i promjene tokova onih na površini, postoji velika opasnost od klizanja tla. Kretanje zemljišta nije tektonska aktivnost, ali može se javiti zbog seizmičkog djelovanja.U zoni Sarajeva postoji opasnost od aktiviranja više od hiljadu klizišta. Prema podacima, više od 25.000 stambenih objekata je izgrađeno bez odgovarajućih dozvola. Gradnja u brdskoj zoni, zbog nagiba terena, potencijalno je iznimno opasna, a „gušenje“ i preusmjeravanje vodenih tokova pravi dodatni problem tlu. Ovome treba dodati i sječu šume koja je dominirala i dobije se rezultat - padinske zone su u velikoj opasnosti od pokreta pedosfere. U nekim lokacijama, a veoma su poznate Curine njive, dolazi do pucanja tla i pitanje je trenutka kada će se ono brže pokrenuti. S obzirom na to da se radi o gusto naseljenoj urbanoj zoni situacija je veoma alarmantna.Priča o klizištima je u Sarajevu napravila jednu tragikomičnu satiričnu izjavu koja se koristi da se objasni opasnost koja nam kuca pred vratima – „prodajem kuću - nije puno prešla“. Sve dok je kriza bila u predispoziciji izraz je bio neki oblik „šale“, a nakon tragedije u Donjoj Jablanici postaje veoma ozbiljno upozorenje. Dovoljno je pogledati gustoću stambenih objekata u brdskom dijelu grada da postane jasno da je kvantitet opasnosti iznimno visok.Klizišta se mogu riješiti drenažom, promjenom oblika padine, povećanjem opterećenja u donjem dijelu klizišta te izgradnjom potpornih zidova i sadnjom drveća. Austrougarska je u zoni Trebevića napravila pošumljavanje te „sajlama“ spriječila odrone. Ova zona je označena crvenom bojom – na njoj ne smije biti gradnje. Slične zakone je poštovala i propisala bivša država. Orocid, hidrocid i ekocid koji se dešava na Trebeviću više nije samo pitanje zaštite životne sredine - ovo je sada pitanje opstanka ljudi!<h2>Potencijalni odroni</h2>I drugi dijelovi BiH su u opasnosti. Tako se prije nekoliko dana u općini Maglaj pokrenulo klizište koje je uvjetovalo da se devastiraju neke kuće. Srećom, nije bilo ljudskih žrtava, a blagi nagib terena nije dozvolio da klizište ima brži pokret. Procjena je da osnovni uzrok klizišta čini vještačka akumulacija „šute“ u njegovom gornjem dijelu. Ova regija je bila granica „Panonskog mora“ iz 2014. godine, kada se desio prvi problem klizanja tla. Umjesto da se pristupi sanaciji desio se zaborav – zaboravili ljudi, ali nije priroda.Zanimljivo da je Tuzla najugroženiji grad kada se govori o klizištima. U Tuzlanskom kantonu registrirano je 2.100 potencijalnih pokreta tla. Procjena je da čak 1/6 teritorija ovog kantona u zoni nekog klizišta. Opasnost vreba na svakom koraku, a svaka veća količina padavina ili brzo otapanje snijega može dovesti do katastrofe. Tuzlanski kanton je najmnogoljudniji s čitavim nizom gusto naseljenih urbanih zona. Posebnu priču ovoj regiji daje i rudarska aktivnost iskopavanja soli koja djelimično uzrokuje i „potonuće“ nekih dijelova grada. I ovaj dio BiH je „pogođen“ nelegalnom urbanom gradnjom i nekontroliranim radovima u riječnim koritima. Padavine do 70 mm za nekoliko sati 2001. godine su bile dovoljne za pokretanje klizišta. Kada se zna da je u Jablanici bilo pet puta više kiše, možemo samo zamisliti kakve bi posljedice te količine kiše bile u kantonu koji „leži“ na klizištima.Veliki problem prave i potencijalni odroni. Oni nastaju naglim otkidanjem i stropoštavanjem stijenske mase niz planinske padine. Uzroci su razni – od zemljotresa do kišnih bujica i pokretanja lednika. Veoma često i nekontrolirani rad sa stijenskom masom formira odrone. Oni predstavljaju veliki problem, a posebno su opasni kada se jave na putnim komunikacijama. U aprilu 2024. je nastao odron kao posljedica rudarske aktivnosti u koritu rijeke Bijele. On je zatrpao rijeku i bukvalno prepolovio njen tok. Ovo je svakako devastirajuće utjecalo na živi svijet u njoj.Evidentno je da ne možemo mijenjati prirodne pojave u obliku ciklonskih poremećaja olujnih vjetrova i velike količine padavina. Jasno je da nam je i reljef konstanta u kojoj živimo, ali o nekim stvarima treba povesti računa. Svako posječeno drvo, neplanska gradnja, neadekvatno preusmjeravanje vodenog toka i nedostatak zaštite od prirodnih nesreća će nam uvijek sekundarno doći na naplatu.Ko preživi, pričat će…<h2>Opasnost sa svih strana</h2>Početak ove godine obilježila je pojava odrona zbog kojeg je obustavljen promet na relaciji Bistrik - Lapišnica. Došlo je do oštećenja potpornih gabiona prema tunelu Korija. Kišne padavine i otapanje snijega su samo bile inicijalna osnova pokreta stijenske mase. Sanirano je oštećenje, ali postoji čitav niz brdskih padina širom države koji predstavljaju opasnost. Tako je prije nekoliko dana u Salakovcu došlo do odrona stijenja i kamenja na putu M17 od Jablanice ka Mostaru. Sreća je da nije bilo vozila na cesti u tom trenutku, a to je prava rijetkost s obzirom na prometnu frekvenciju na toj cesti. U ovoj „lutriji“ smo pobijedili jer nije bilo žrtava, ali ove zone su potencijalna opasnost koja nas vreba sa svih strana.

Za BiH “crni petak” je bio 4. oktobra, kada se desila velika tragedija i kada je u poplavama, klizištima i odronima život izgubilo 27 ljudi

Profesor Vedran Zubić piše za "Avaz": "Prodajem kuću – nije puno prešla!"

Nakon 16 dugih godina i poraza u njihovom posljednjem finalu svjetskog prvenstva, rukometaši Hrvatske su se uspjeli revanširati Francuzima. Znate kako kažu, osveta je slatka, a postaje još slađa kada dugo na nju čekate.Nekadašnji „Kauboji“, koji su u međuvremenu taj zanimljiv naziv izbacili iz korištenja, dokopali su se novog finala. Razbili su u krcatoj Areni u Zagrebu svog dželata i došli na korak od svjetskog zlata.Precizna količina naboja, baš onoliko da vam ne eksplodira u facu, i sasvim dovoljno talenta, dobitna su kombinacija u svakoj sferi života, a u sportu pogotovo.I to je jedna lekcija koju možemo naučiti. Da, selekcijama iz regiona prebjegnu mnogi naši talenti, ali pozitivni naboj se ne može ukrasti.Problem nastaje kada ste od rođenja naučeni da ste luzeri, da je svaki minimalni uspjeh dovoljan, jer, tobože, mi smo mali. U našoj svakodnevici imamo primjere iz regiona da se samo računaju veliki uspjesi. Medalja, trofej – to je uspjeh koji se računa i takvom mentalitetu moramo naučiti mlađe generacije. Jednostavno, recept koji koriste selekcije iz regiona, poput Hrvatske u rukometu i Srbije u košarci, nalazi se „na izvol'te“ i samo je potrebno da ga prekopiramo i počnemo ubirati plodove. Dok to ne počnemo raditi, nećemo se ni izdići iz trenutnog stanja. Kako u sportu, tako i u ostalim sferama.&nbsp;

Precizna količina naboja i dovoljno talenta su dobitna kombinacija

Erupcija u zagrebačkoj Areni nakon plasmana Hrvatske u finale Svjetskog prvenstva

Lekcije iz komšiluka

Fudbaleri Mančester Sitija izvukli su se s ivice ponora i pobjedom protiv Briža izborili prolaz dalje u Ligi prvaka. Prolaz ''Građana'' je visio na konopcima, pogotovo nakon što je belgijski tim šokantno poveo u 45. minuti.Sve to je s užasom gledao španski trener Pep Gvardiola, koji je i sebi po glavi napravio ogrebotine od nervoze kada je zabio Rafael Onjedika. Prije odlaska na odmor je bila izvjesna nervoza kod jednog od najvećih trenera svih vremena.Šta god da se desilo u svlačionici Sitija, šta god je rekao strastveni Gvardiola svojim igračima - upalilo je. Siti se probudio iz kome i vratio se u drugom poluvremenu i napravio preokret. Izjednačio je Kovačić u 53., potom je devet minuta kasnije vlastitu mrežu zatresao Ordonez. Konačnih 3:1 postavio je Savinjo u 77. minuti i time zaključio agoniju ''Građana''.Kada se činilo da je Gvardiola ostao bez karata u rukavu, Španac je ponovo pokazao zbog čega je jedan od najboljih na svijetu svih vremena.Pep Gvardiola rođen je u Santpedoru u Španiji 1981. godine. U trenerskoj karijeri vodio je Barcelonu, Bajern i Mančester Siti.

Ponovo pokazao zbog čega je jedan od najboljih svih vremena

Pep Gvardiola: Trener za sva vremena

Vozovi su ponovo krenuli ka jugu. Teretni voz "Željeznica FBiH“ jučer je prošao kroz Donju Jablanicu četiri mjeseca nakon razornih, smrtonosnih poplava i odrona usljed kojih je pruga u Komadinovom vrelu ostala visiti u zraku.Više od dva mjeseca tragična slika pruge prikazivala je svu nesposobnost i nebrigu odgovornih koji su proces rekonstrukcije željezničke pruge kao vruć krompir prebacivali s jednih na druge i čekali da onaj tamo neko poduzme akciju.Pri tome su, ne treba zaboraviti, potpuno ignorisali namjere domaćih kompanija koje su trpjele abnormalne gubitke zbog nefunkcionisanja željezničkog prometa da o svom trošku obnove prugu. I ko zna koliko bi potrajalo to ludilo i svojevrsni cirkus u kojem je smijenjena i famozna Uprava "Željeznica FBiH“ da spasiteljsku ruku nije pružila turska kompanija "Čengiz“.Začarani krug „ko će i kako će“ presjekla je njihova donacija i opet se, eto, kao u nebrojeno slučajeva do sada pokazalo da je jedini izlaz, bez obzira što je bilo domaće pameti, a i para, nečija sadaka.Dok su brojne kompanije, počevši od "Željeznica FBiH“ pa nadalje, ubilježile do sada nezapamćene gubitke zbog oštećenja 80-ak metara pruge i dok se postavlja pitanje mogu li se oporaviti, cijela ta situacija je ostavila gorak okus u ustima.Jer, uz golemu štetu, država je osramoćena. Očito je kako su mnogi zaboravili šta znači odgovornost. Stanje se, napokon, vraća u normalu, ali je cijena čekanja bila visoka.

Kao u nebrojeno slučajeva do sada pokazalo se da je jedini izlaz, bez obzira što je bilo domaće pameti, a i para, nečija sadaka

Cijena čekanja

Politika Donalda Trampa (Trump), prema svemu sudeći, bit će mnogo konkretnija, direktnija i ekonomski liberalnija nego u prvom mandatu. Tramp najavljuje otpuštanje desetaka hiljada državnih službenika, te masovno rezanje regulacija i birokratije. Za ovo će biti direktno nadležan novosnovani Odjel za efikasnost vlade koji će voditi najveći inovator na svijetu Elon Mask (Musk). Tramp najavljuje smanjenje poreza. Pozvao je investitore i poduzetnike iz ostatka svijeta da dođu u SAD i investiraju, obećavajući da će imati neke od najnižih poreza. Neki milijarderi, poput najbogatijeg Evropljanina Bernarda Arnoa (Arnault), vlasnika luksuznih modnih brendova, već najavljuju i otvaranje proizvodnje u SAD. Tramp planira i ukidanje brojnih bespotrebnih programa američke vlade i rasipanja novca američkih građana.Nova era privatne inicijative i poduzetništva neopterećenih suvišnim regulacijama i besmislenim propisima je svijet koji najavljuje Tramp. Nažalost, taj princip, prema svemu sudeći, neće obuhvatiti i slobodnu trgovinu, u koju Tramp ne vjeruje, najavljujući dizanje carina na strane proizvode, da bi, vjeruje on, zaštitio američke proizvode i proizvodnju."Fašizam“, "sumrak civilizacije“, "ubijanje socijalne države“, uzviknut će ljevičari širom svijeta na ovakve politike. Njihove obrazovane intelektualne stjegonoše udobno su živjele u godinama nakon pada Berlinskog zida. Možda nisu bili vladajući, možda, od bruke i historijske blamaže, nisu mogli više otvoreno nuditi socijalizam kao realnu alternativu, ali su decenijama ugodno bili zbrinuti po fakultetima, nevladinim organizacijama, institucijama i kulturi, prodajući kao životni poziv, uglavnom za poreski novac, smišljanje besmislenih regulacija i programa te borbe protiv zala seksizma, rasizma, patrijarhata, socijalnih nejednakosti, transofobije, homofobije i drugih navodnih zala koje su pripisivali kapitalizmu.Ne znam kako će izgledati svijet koji će Tramp ostaviti iza sebe, no za ove kategorije je vrlo moguće da konačno stiže pad Berlinskog zida.

Ne znam kako će izgledati svijet koji će Tramp ostaviti iza sebe, no za ove kategorije je vrlo moguće da konačno stiže pad Berlinskog zida

Uhljebocidaš

Rukometna reprezentacija Danske pobjedom protiv Brazila (33:21) plasirala se u polufinale Svjetskog prvenstva. Danci su favoriti od samog početka jednog od manje zanimljivih prvenstava, a mnogi stručnjaci i analitičari postavili su tezu – ili Danska ili iznenađenje.Jednostavno, bolji su od svih ostalih, a razlika je, čini se, nedostižna. Glavni "krivac“ za takvo stanje je Nikolaj Jakobsen (Jacobsen). Smotra najboljih svjetskih selekcija je njegova pozornica od trenutka kada je preuzeo Dansku. Kao selektor, osvojio je tri uzastopna svjetska prvenstva i tako učinio nešto što nije niko prije njega.Za Jakobsena je 2024. bila vrlo uspješna, osvojivši srebro na Evropskom prvenstvu i zlato na Olimpijskim igrama, a čini se da će takva biti i 2025.Igra njegovih izabranika izgleda nerješiva enigma za sve rivale u dosadašnjem dijelu prvenstva, a s obzirom na to da su ostali samo polufinalni i finalni susreti, malo je vjerovatno da će iko i pročitati“ Jakobsena.

S reprezentacijom juriša na četvrtu uzastopnu titulu svjetskog prvaka

Nikolaj Jakobsen: Danski mag

Atmosfera u centralama stranaka je užarena, a telefonske linije usijane, nakon što se otvorio prostor da parlamentarnu većinu na državnom nivou mogu kreirati različite "reprezentacije“. Pri tome se pažljivo broje ruke, pazi na entitetsku većinu, a valjda i na posljedice odluka koje ovih dana budu donesene.Na stranu što bi neprincipijelni savezi mogli dodatno srozati kredibilitet dojučerašnjih ljutih političkih neprijatelja, već će takve odluke značajno utjecati na već do kraja usporen proces evropskih integracija, a time i na sudbinu ove zemlje i svih njenih građana.Otkako je Trojka saopćila da više ne želi Milorada Dodika u državnoj koaliciji, razrađuju se različite strategije. Odluka o smjeni kadrova SNSD-a iz državnih institucija opredjeljenje je i opozicije iz RS, potvrđeno je na jučerašnjem sastanku u Banjoj Luci, koja najavljuje razgovore sa svim strankama u FBiH.Čim je dobio vijest da više nije "u raji“ Dodik je zvao predsjednika SDA, a jučer je doputovao i u Mostar, gdje je nakon sastanka s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem potvrdio nastavak partnerstva ovih dviju stranaka. Indikativno je, međutim, što je pred novinarima bio usamljen, neuvjerljiv i što takvu potvrdu nismo dobili i od samog Čovića.Svi se pozivaju na principe i programe, pa je signal da je spremna za ulazak u vlast stigao i iz SDA. Iako koaliciju sa SNSD-om vide kao zadnju opciju, važno je da je iz perspektive ove stranke ona, ipak, moguća.Podsjetimo, SDA i SNSD smjenu ministra vanjskih poslova BiH imaju kao zajednički cilj. Iako je zbog Dodikovih izjava, uvreda i odluka Trojka često bila na meti SDA, oživljavanje stare ljubavi nacionalnih stranaka itekako je moguće, samo je pitanje kako je upakirati u celofan i biračima predstaviti kao nešto nužno i racionalno. Kod onih koji bolje pamte domete ovog nacionalnog tronošca nema dileme da bi to bio povratak u period nerada, stagnacije, međunarodne izolacije i kraj nadanja u evropsku budućnost BiH, kao jedinog puta ka stabilizaciji i ekonomskom napretku.

Nedopustiva šutnja

Kristijano Ronaldo: Fudbalska besmrtnost

Budžetski socijalizam

Noriaki Kasai: Neuništivi Japanac

Ništa bez navijača

Ponovo promašaj

Nidal Čelik: Fudbalski biser

Edin Džeko: Fenerov sultan

Glas naroda

Profesor Vedran Zubić piše za "Avaz": "Prodajem kuću – nije puno prešla!"

Lekcije iz komšiluka

Pep Gvardiola: Trener za sva vremena

Cijena čekanja

Uhljebocidaš

Nikolaj Jakobsen: Danski mag

EU ili povratak u prošlost

Kolumne

Nedopustiva šutnja

Kristijano Ronaldo: Fudbalska besmrtnost

Budžetski socijalizam

Noriaki Kasai: Neuništivi Japanac

Ništa bez navijača

Ponovo promašaj

Nidal Čelik: Fudbalski biser

Edin Džeko: Fenerov sultan

Glas naroda

Profesor Vedran Zubić piše za "Avaz": "Prodajem kuću – nije puno prešla!"

Lekcije iz komšiluka

Pep Gvardiola: Trener za sva vremena

Cijena čekanja

Uhljebocidaš

Nikolaj Jakobsen: Danski mag

EU ili povratak u prošlost