Kada se udarite, bilo vi ili dijete, odmah se namažite maslacem ili margarinom i modrica se neće pojaviti. Bitno je namazati se što prije, ako je moguće odmah, da spriječite pojavu modrice.&nbsp;&nbsp; Zašto maslac tako djeluje? <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje/580639/koliko-kilograma-mozete-izgubiti-u-jednoj-sedmici">Tijelo</a> je puno krvnih žila i prilikom udarca udareno tkivo je iziritirano i u okolno tkivo ispušta histamin. Histamin razbija zidove krvnih žila i iz njih počinje teći krv u okolno tkivo. Posljedica tog krvarenja je oticanje tkiva koje počinje poprimati nijanse crveno-ljubičaste boje. Tako nastaje modrica. 
Maslac je pun fosfolipida (grupa spojeva koji izgrađuju ćelijske membrane), a mazanjem maslaca na udareno područje ono ga upija i obnavlja zidove krvnih žila, na taj način sprečavajući daljnje krvarenje.
Možete koristiti i margarin jer i on obiluje fosfolipidima, ali maslac je zdraviji. Možete koristiti i shea maslac. Osim fosfolipidima, on je bogat i vitaminima E, A i F, kao i nezasićenim masnim kiselinama, koja imaju antigljivična i protuupalna svojstva i regeneriraju kožu ubrzavajući proizvodnju kolagena, piše ''AA Natural Cosmetics''.

Da biste spriječili pojavu modrica nakon udarca, što posebno može biti korisno kod male djeca koja se neprestano ozljeđuju, namažite ozlijeđeno područje maslacem ili margarinom

Kad se udarite, namažite se maslacem

Kućica u cvijeću, <a href="https://avaz.ba/zabava/kiosk/496671/sve-za-ljubav-pretvorio-vrt-u-pravi-tropski-raj-da-bi-se-njegova-supruga-mogla-odmarati">dvorište</a> oko nje. Ništa ljepše od brižljivo, s ukusom uređenog travnjaka i bašte, u kojima cijela porodica, a i prijatelji, mogu da uživaju. Iz godine u godinu u svom dvorištu pronalazite oazu u vrelim ljetnjim danima. Međutim, kao da vam je pomalo dosadio njegov izgled, koji se ne mijenja? Stručnjaci predlažu da nešto uradite po tom pitanju.

Vaš skriveni kutak može da ima nadstrešnicu od drveta, preko kog ste pustili bršljen da ga prirodno obavije i napravi mekani, šumski krov nad vašom garniturom za sjedenje. Još ako ovaj prostor oivičite živom ogradom, imat ćete utisak da ste ušuškani na vrhu svijeta.&nbsp; Umjesto klasične ograde možete da postavite i tarabu, što će vašem dvorištu dati etno šmek. Još ako na travnjak postavite drvena kolica koja ćete napuniti zemljom i cvijećem, osjećat ćete se kao na nekom romantičnom salašu.

Staza kroz baštu ne mora da bude ravna, veoma lijepo izgleda ako je vijugava, sastavljena od velikih kamenih ili betonskih ploča.&nbsp;&nbsp; Oko ovog puta možete “razbacati” rastinje po želji, a na sam kraj staze stavite nekoliko ligeštula, stočić i veliki suncobran. Ako vam prostor to dozvoljava, u jedan od uglova smjestite đakuzi sa drvenim ivicama, koji će se savršeno uklopiti u opuštajuću sliku.

Da ne zaboravimo najmlađe. Trambolina, šator od bijelog platna i drveta, kućica sa toboganom, samo su neke od ideja koje bi oni sigurno sa radošću prihvatili. Također, ono dijete koje čuči u vama, možete obradovati velikom drvenom ljuljaškom, nalik ležaju, koju ćete zakačiti na dovoljno debelu granu drveta.

Da biste izbjegli česte odlaske na pijacu, a dodali svom životu miris zemlje, jedan dio dvorišta ogradite drvenim ivicama, unutar kojih ćete posaditi omiljeno povrće i začinsko bilje. Osim što veoma efektno izgleda, ova aleja vrlo je korisna i uklapa se u trend organske proizvodnje.&nbsp; Debelu hladovinu najbolje ćete napraviti ako iznad stola i stolica postavite drvenu nadstrešnicu, a okolo “zidove” napravite od ukrštenih drvenih letvica, na koje ćete zakačiti saksije sa visećim cvijećem.
Još ako ambijent dopunite ponekom amforom ili fenjerom, vašu okućnicu obavit će duh Mediterana.

Umjesto klasične ograde možete da  postavite i tarabu, što će vašem  dvorištu dati etno šmek

Uredite vaš skriveni kutak: Neka dvorište postane oaza mira

Ako želite da sačuvate <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/580873/navike-koje-mogu-biti-zdrave">dobro zdravlje</a> i vitku liniju, onda ubacite u ishranu kokosov šećer. On je odličan prirodan izvor vitamina i minerala i zato ga nutricionisti često preporučuju.
Za razliku od smeđeg šećera koji se isto smatra zdravim, kokosov šećer sadrži 2 puta više željeza, 4 puta više magnezija i 10 puta više cinka. Također, obiluje vitaminima grupe B, kalijem, kalcijem i aminokiselinama. Ali ono što se smatra kao njegov najznačajniji sastojak je inilin – ugljeni hidrat iz grupe polisaharida koji usporava apsorpciju glukoze.
Zanimljiva činjenica je i to da je zbog niskog glikemijskog indeksa dobar u prevenciji bolesti srca, povišenog nivoa holesterola i gojaznosti. Zato ako želite da smršavite, obavezno u ishranu ubacite kokosov šećer jer smanjuje apetit i sprečava energetske padove tokom dana. Također, ako volite da zasladite kafu ili limunadu, a vodite računa o zdravlju ovaj šećer je odličan izbor.

Za razliku od smeđeg šećera koji se isto smatra zdravim, kokosov šećer sadrži 2 puta više željeza, 4 puta više magnezija i 10 puta više cinka

Konzumirajte kokosov šećer

Vrijeme je da se oslobodite osjećaja krivice i počnete uživati, naravno u umjerenim količinama, u navikama koje su stekle lošu reputaciju zahvaljujući pretjerivanju i manjku samokontrole.&nbsp;&nbsp; - Spavanje poboljšava pamćenje i koncentraciju, jača imunitet i čuva energiju koja vam je potrebna da pregurate dan. Svakog dana treba vam sedam do osam sati sna.
- Seks je ne samo najugodniji oblik tjelesne aktivnosti već nas čini sretnijima i raspoloženijima s obzirom da se tokom njega luče endorfini i oksitocin. Međutim, jedna od najvećih i najvažnijih zdravstvenih koristi seksa je snižavanje krvnog pritiska i nivoa stresa.
- Odlazak u spa. Masaža snižava hipertenziju jer se tokom nje stimuliraju specifični receptori koji šalju signale mozgu da dovede tijelo u red.
- Konzumiranje vina. Mnogo se špekuliralo o tome koliko je vino dobro za srce. Ono održava naše krvne žile fleksibilnima jer povećava nivo dobrog holesterola, a sadrži i resveratrol, sastojak koji sprečava začepljenje krvnih žila.

Spavanje poboljšava pamćenje i koncentraciju, jača imunitet i čuva energiju

Navike koje mogu biti zdrave

Sočne i mirisne, ali pune otrova su&nbsp;jagode, a <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/580583/stres-mogu-izazvati-lijepi-dogadaji">istraživanja</a> pokazuju da su upravo one&nbsp;voće&nbsp;koje je&nbsp;pri samom vrhu prema količini korištenih pesticida.

Ispred njih su samo&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/580583/stres-mogu-izazvati-lijepi-dogadaji">jabuke&nbsp;i breskve</a>.&nbsp;Nevjerovatan je podatak da se određeno voće i povrće tokom godine šprica čak&nbsp;26 puta.&nbsp; Koliko god ovo zastrašujuće zvučalo, stručnjaci kažu da razloga za zabrinutost nema. Naime, 99 posto proizvoda na tržištu, što se tiče pesticida, zdravstveno je ispravno što je utemeljeno na istraživanjima. Od 50 do 80 posto uzoraka, koji dolaze na analizu, ne sadrže ni tragove pesticida.
Ipak, naučna istraživanja govore da pesticidi ne utječu blagotvorno na naš organizam. Povezani su s neplodnošću, alergijama i raznim tegobama koje se tiču probavnog sistema.
&nbsp;Istraživanja zatim pokazuju da jabuka tretirana pesticidima ima jednaku količinu vitamina i minerala kao i ona koja nije ni taknuta. Ali da bismo iz voća i&nbsp;povrća&nbsp;dobili najvažnije, treba znati kako s njim postupati.

Iako je uobičajeni savjet da voće i povrće tretirano pesticidima treba potopiti u vodu sa sodom bikarbonom, stručnjaci kažu da to nije učinkovito zato što dio pesticida penetrira ili se nalazi u samoj biljci, što bi značilo da ih ne možete isprati.&nbsp; Većina modernih pesticida se topi u vodi i ne može preživjeti na visokim temperaturama.

U ispitivanjima vezanim za uklanjanje pesticidnog ostatka dokazano je da se raznim&nbsp;metodama ostatak pesticida može ukloniti za&nbsp;75 posto.&nbsp;&nbsp; Naravno, nije se moguće riješiti svih 100 posto jer pesticidi ulaze duboko unutar plodova.

Jagode možete oprati pod snažnim mlazom vode, ostaviti čak do pola sata unutar vode i onda tu vodu izliti, a voće isprati. Drugi način uklanjanja pesticida je guljenje ili četkanje povrća i voća. Zelenu salatu, blitvu i špinat treba prati list po list. I ne samo to.&nbsp;Definitivno je preporučljivo duže ih prati ili ostaviti namočene nekoliko sati pa tek onda konzumirati.&nbsp; Ali sve navedeno ne vrijedi kad su agrumi u pitanju. S njima je potreban poseban oprez. Ako su tretirani njihova kora nije za jelo niti za ribanje u kolače, čak ni ako ste limun ili narandžu dobro izribali četkom. Ali pulpa, kažu stručnjaci, potpuno je zdravstveno ispravna za jelo iako i u njoj ima otrova.

Razloga za  zabrinutost  nema

Određeno voće i povrće se tokom godine šprica čak 26 puta

Uklonite pesticide s voća i povrća

Koliko god čudno zvučalo, spavanje sa čarapama može pomoći u <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/579558/predijabetes-%E2%80%93-opasno-stanje-bez-simptoma">regulaciji</a> tjelesne temperature. Spavanje je vitalna funkcija našeg organizma, a otprilike trećinu dana ljudi provode spavajući.

Nacionalni institut za zdravlje kaže da je san neophodan za normalno funkcioniranje mozga i tijela. Većina ljudi ima problem da zaspi na vrijeme, a jedan trik može vam pomoći u tome. U pitanju je spavanje sa čarapama.&nbsp; Neki ljudi ne mogu da zamisle da spavaju bez čarapa na nogama. Prema istraživanju iz 2007. godine, osobe koje nose čarape dok spavaju brže utonu u san nego osobe koje spavaju bosonoge, prenosi Medical News Today.
To je zbog toga što tjelesna temperatura pada tokom noći, dostižući najnižu temperaturu oko četiri ujutro. Prosječna tjelesna temperatura iznosi 36,5 stepeni Celzija, ali to varira za jedan do dva stepena tokom 24 sata.

Zagrijavanje stopala i ruku vodi do širenja krvnih žila, što oslobađa toplinu kroz kožu i pomaže u snižavanju tjelesne temperature. To šalje mozgu poruku da je vrijeme za spavanje. Istraživanja pokazuju da je toplota kože povezana s bržim spavanjem.&nbsp; Na tjelesnu temperaturu osobe utiče njen biološki dnevni ritam, koji kontrolira vrijeme spavanja tako da se osoba osjeća pospano noću i budna ujutro.
&nbsp;Tjelesna temperatura postupno raste tokom dana, a vrhunac dostiže kasno po podne, kada se <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zena/579562/ulje-sjemenki-mrkve-pomladuje-hidratizira-obnavlja-kozu">ljudi</a>&nbsp;osjećaju budno. 
Tokom noći tjelesna temperatura se smanjuje, zbog čega se osoba osjeća pospano.

Prema jednom istraživanju iz 2005. godine, parovi koji nose čarape tokom seksa imaju veću šansu da postignu orgazam. To je zato što hladnoća stopala šalje mozgu negativne signale i smanjuje seksualnu uzbuđenost.

Ako osoba spava u čarapama, to može pomoći u reguliranju tjelesne temperature. Ali to nije jedina prednost spavanja sa čarapama na nogama. Mnoge žene u menopauzi imaju napade toplote, naročito tokom noći.&nbsp; Sposobnost čarapa da umanji tjelesnu temperaturu tokom noći, također, može biti od koristi u sprečavanju vrućine. To je zato što se smatra da je vrućina uzrokovana hormonskim fluktuacijama koje utiču na kontrolu tjelesne temperature.

Može pomoći u regulaciji  tjelesne temperature

Za bolji san spavajte u čarapama

Mada tračarenje samo po sebi ima negativnu konotaciju, naročito ako zadire u privatnost i nanosi štetu osobi koja je predmet ogovaranja, stručnjaci smatraju da nije uvijek loše govoriti o nekome u njegovom odsustvu. Rezultati istraživanja pokazuju da <a href="Rezultati istraživanja pokazuju da ljudima ne pada teško da slušaju tračeve i da učestvuju u njima">ljudima</a> ne pada teško da slušaju tračeve i da učestvuju u njima. U prosjeku, ogovaramo 52 minuta.
Većina tračeva je bezopasna. Oko 15 odsto tračeva ima negativnu konotaciju, dok ostali iznose određene činjenice, kao što je, recimo, konstatacija da je neko zakasnio na posao. Mada vlada uvjerenje da najviše ogovaraju žene i manje obrazovani, istraživači tvrde da su svi skloni tome.

Tračarenje je štetno kada negativno govorimo o nečijem fizičkom izgledu i zdravlju ili kada iznosimo neistinite tvrdnje. Ogovaranje predstavlja mehanizam povezivanja sa drugim osobama i takva navika nije ograničena na određenu starosnu grupaciju. Stručnajci su došli do saznanja da najviše tračare u lokalnim prodavnicama. To im pomaže da održe društvene veze i da se bore protiv samoće.

Rezultati istraživanja pokazuju da ljudima ne pada teško da slušaju tračeve i da učestvuju u njima

Mada vlada uvjerenje da najviše ogovaraju žene

Većina tračeva je bezopasna

Tapete na kojima dominiraju&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/579083/pranje-suda-izaziva-nervozu">cvjetovi</a> dolaze nam iz prošlosti, da pokažu da su izdržale test vremena. Na neko vrijeme su se povukle pred naletom španskih zidova, tapeta na pruge i prostorija okrečenih u jarke boje, ali opet su tu da bi dom učinile ušuškanim.
Ima ih u različitim dimenzijama i dizajnu, pa mogu da se uklope u sve stilove dekoriranja enterijera. Dovoljno je da jedan zid moderne trpezarije ukrasite tapetama gdje na tamnoj podlozi dominiraju božurovi, pa da u nju unesete dašak starih vremena.

Ove godine moderni su predimenzionirani cvjetovi, toliko upadljivi da mogu da postanu adut vaše dnevne sobe, čak i radnog kutka. Ukoliko želite cvjetne zidove, ali strahujete da bi dom mogao da vam se pretvori u vrt s vještačkim cvijećem, dovoljno je da na samo jedan dio zida zalijepite ove živopisne tapete. Ispoštovat ćete i trend i svoj osjećaj za estetiku.
U prostoriji u kojoj dominiraju cvjetne tapete ne bi trebalo da se nađe previše detalja s ovim motivom. Eventualno možete da dodate jedno jastuče, lampu, tanjire ili nadstolnjak sa cvjetnim dezenom. I na tome se zadržite.

Ove godine moderni su predimenzionirani cvjetovi, toliko upadljivi da mogu da postanu adut vaše dnevne sobe

Ima ih u različitim dimenzijama i dizajnu

Cvjetne tapete ponovo u modi

Krpeljni meningoencefalitis i lajmska borelioza (poznata i kao lajmska bolest) dvije su najčešće bolesti koje krpelji prenose. Ove bolesti se nazivaju bolestima žarišta, jer se krpelji nalaze u određenim zonama.

Ne mora se svako ko je inficiran razboljeti, ali opasnost od zaraze se <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/579033/zastitite-kozu-od-stetnog-zracenja">povećava višestrukim</a> i čestim ubodima krpelja. Zato se vakcinacija protiv krpeljnog meningoencefalitisa preporučuje osobama koje zbog posla borave u prirodnim staništima krpelja,&nbsp;kao i izletnicima, kamperima, planinarima, lovcima...&nbsp; Krpeljni meningoencefalitis je&nbsp;virusna bolest centralnog nervnog sistema.&nbsp;Inkubacija bolesti uglavnom traje od sedam do 14 dana.&nbsp;Kod dvije trećine zaraženih osoba bolest se manifestira simptomima nalik gripi. Ako se razvije upala moždanih ovojnica (meningitis), bolest obično počinje naglo, visokom temperaturom, jakom glavoboljom, mučninom, kočenjem vrata i osjetljivošću na svjetlost.
Upala moždanih ovojnica može prerasti u upalu mozga, a u najtežim slučajevima dolazi do poremećaja svijesti, prestanka disanja i smrti.

Lajmska bolest je&nbsp;infekcija uzrokovana bakterijom Borreliom burgdoferi.&nbsp;Nakon uboda krpelja infekcija kod čovjeka najčešće prolazi neprimjetno. Kod 70 do 80 posto osoba pojavljuje se sedam do 14 dana nakon uboda, kao&nbsp;prstenasto crvenilo na koži koje se s mjesta uboda postepeno širi, dok sredina postaje bljeđa.&nbsp;Kožna promjena može biti bolna i praćena visokom temperaturom i povećanjem limfnih čvorova.&nbsp; Nakon određenog vremena crvenilo spontano nestaje pa ljudi misle da su i problemi nestali. Ali, nakon nekoliko sedmica bakterija se krvlju može proširiti u druge organe. Lajmska borelioza se&nbsp;liječi antibioticima.

1. Ako ste uočili krpelja na koži,&nbsp;nemojte ga&nbsp;premazivati uljem ili alkoholom,&nbsp;jer će se ugušiti te će osjećaj ugroženosti ili njegova iznenadna smrt prouzrokovati puštanje sadržaja trbušne šupljine, a tako se lako prenosi zaraza.&nbsp; 2. Krpelja ne treba vaditi pincetom, najbolje je otići ljekaru koji će ga ukloniti.

1. Krpelji najčešće vrebaju u grmlju i visokoj travi stoga koristite&nbsp;šire i prohodnije staze.&nbsp; 2. Tokom boravka u prirodi preporučuje se&nbsp;odjeća dugih rukava i nogavica, izrađena od glatkih materijala za koje se krpelji teže prihvate.&nbsp;Također je poželjno da odjeća bude&nbsp;svjetlija kako bi krpelji bili uočljiviji.
3. Najbolje je nositi hlače dugih nogavica (uvucite ih u čarape), majice dugih rukava i&nbsp;zatvorenu obuću.
4. Sredstva za odbijanje insekata (repelenti) mogu pomoći, ali budite svjesni da&nbsp;ne pružaju potpunu zaštitu.&nbsp;Repelenti ne djeluju prema načelu “što više, to bolje” pa se pridržavajte uputa za upotrebu. Nema smisla nanositi ih u prekomjernim količinama ili ispod odjeće nego samo na otkrivene dijelove tijela.
5. Nakon povratka kući istuširajte se, pregledajte cijelo tijelo (ne zaboravite vlasište)&nbsp;i operite odjeću. Naime, krpelj ne ubode odmah jer traži povoljno mjesto, pa može proći i nekoliko sati prije nego što zabije rilo.

Ne mora se svako ko je inficiran razboljeti, ali opasnost od zaraze se povećava višestrukim i čestim ubodima krpelja

Ne mora se svako ko je inficiran razboljeti

Zašto su krpelji opasni

Ako postoji nešto što je sigurno za ljevake, to je da ih je znatno manje od dešnjaka. Ali koliko je&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/579083/pranje-suda-izaziva-nervozu">svjetske populacije</a> zapravo ljevoruko? Naučne studije davale su različite odgovore na ovo pitanje, u rasponu od manje od 3 posto do više od 15 posto. Ova široka varijacija vjerovatno je posljedica dva faktora: kulturnih učinaka i malih uzoraka studija.&nbsp; Većina naučnih studija provodi se samo kod ljudi iz jedne zemlje. No, pokazalo se da zemlja u kojoj se podaci prikupljaju može imati ogroman utjecaj na rezultate.

To vjerovatno odražava da neka društva imaju društvene tabue koji mogu uključivati (zlo)upotrebu lijeve ruke za pisanje ili jelo te je u njima znatno niža stopa ljevaka, a u djetinjstvu se vrši pritisak na djecu da pišu desnom rukom.&nbsp; Takvi pojedinci odrastu u funkcionalne dešnjake, odnosno primarna im je lijeva ruka u svakodnevnim radnjama, no desnom pišu, piše Psychology Today.
Tim istraživača predvođen grčkom naučnicom Mariettom Papadatou-Pastou s Nacionalnog i Kapodistrijskog sveučilišta u Ateni proveo je najveću ikad globalnu studiju o ljevorukima koja je objavljena u časopisu Psychological Bulletin.
Sveukupno, više od 2,3 miliona pojedinaca bilo je uključeno u studiju, a otkriveno je kako je ljevorukih između 9,3 posto i 18,1 posto, s globalnim prosjekom od 10,6 posto. 
S obzirom na ove nove rezultate, koliko je ljudi na svijetu ljevoruko? Od marta 2020. godine, ukupna svjetska populacija procjenjuje se na oko 7,8 milijardi ljudi, a 10,6 posto od toga bilo bi gotovo 827 miliona ljudi.

Paleontolozi su utvrdili da je odnos od 1:10 kod ljudi bio prisutan već kod neandertalaca, što istina ograničava taj podatak u smislu gornje granice u prošlosti, ali ne pomaže ništa više od toga jer je među genima kandidata za nositelja te osobine čak 40-ak.&nbsp; Osim toga naučnicima zasad ostaje još samo da se zabavljaju uočavanjem tog istog odnosa cuclanja palca od 1:10 kod fetusa u maternici, te praćenja učestalosti nekih pojava kod ljevaka. 
Sve teorije o tome da su ljevaci problematičniji ili kreativniji od dešnjaka, statističkim pregledavanjem pokazuju da nemaju nikakvog uporišta. Jednako su pametni ili glupi, kreativni ili dosadni, ne stoje čak niti poveznice s ADHD-om ili umjetničkim sklonostima. 
O razlici u inteligenciji apsolutno nema govora. Svi ti slučajevi u ukupnoj statistici zapravo se gube u velikim brojevima, pa gube na važnosti. Konačan odgovor zašto je dešnjaka deset puta više, čovječanstvo još uvijek ne zna, piše BBC.

<h2>Postoji dominantno oko i dominantno uho, ljevonogi...</h2>

Za utvrditi ono prvo, zagledajte se pokrivenog jednog oka u ispruženi palac svoje ispružene ruke, a potom promijenite oko. Ono oko koje daje sliku sličniju trodimenzionalnom prikazu koji poznajemo kad gledamo s oba oka, to nam je oko dominantno.&nbsp;&nbsp; Za uho naprosto se osvijestite koje uho refleksno koristite u telefonskim razgovorima. Statistika kaže da je od svih ljudi na svijetu ljevouhih čak 40 posto, da je ljevookih 30 posto, 20 posto ljevonogih, pa je opaki ljevonogi ofenzivni nogometaš ili krilo, uvijek nešto rjeđa i skuplja roba. O onima koji koriste obje noge da se i ne govori.

Istraživanje koje je obuhvatilo preko 2,3 miliona ljudi pokazuje da je 10 posto populacije ljevoruko, a postoji i ono što se naziva dominantnom nogom, okom, pa čak i uhom

Ljevorukih ima između 9,3 posto i 18,1 posto

Ljevorukost ni mana, ni prednost

Za svaki kućni posao uglavnom može da se pronađe kakvo-takvo opravdanje, da uvidimo njegovu svrhu i zato mu se prepustimo sa osmjehom. To, međutim, ne važi za pranje sudova - tvrdi Den Karlson sa Univerziteta u Juti.&nbsp;

On smatra da je to radnja koja u nama ne izaziva ni trunku euforije, jer je doživljavamo kao beskorisnu, a pritom troši naše vrijeme i energiju. Dok peremo sudove, ne možemo da budemo entuzijastični kao kada, recimo, uređujemo terasu i baštu ili kuhamo.&nbsp;&nbsp; U tim radnjama vidimo konkretan rezultat - lijepo uređen prostor za nas ili ukusno pripremljeno jelo. A pranje sudova je samo rutina bez primamljivog cilja, a uz to mora da se ponavlja svakog dana.

- Zbog toga uglavnom “kupujemo” vrijeme dok se konačno ne nakanimo da to uradimo. Stalno pronalazimo nešto pametnije što možemo da uradimo ili nesvjesno ostavljamo komad hrane u tanjiru i šerpama, kako bismo imali opravdanje zašto ih još nismo oprali. To je neki psihološki trik, a zapravo čista samoobmana - kaže Karlson.

Razumljivo je, naravno, da se ne radujemo kada nam poslije ručka ostane hrpa sudova za pranje, baš onda kada tijelo proizvodi serotonin i mozgu šalje informaciju da je vrijeme za drijemku. A, ukoliko smo čistunci, odustat ćemo od odmora i ipak prionuti na posao, koji će nam unijeti nervozu. Ali šta da se radi kad se sudovi, prije ili kasnije, moraju oprati.&nbsp;

To je radnja koja u nama ne izaziva ni trunku euforije, jer je doživljavamo kao beskorisnu, a pritom troši naše vrijeme i energiju

Radnja koja u nama ne izaziva ni trunku euforije

Pranje suđa izaziva nervozu

Iako mnogi zbog pandemije koronavirusa <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/578969/breskva-je-izuzetno-djelotvorna">ovog ljeta</a> neće na more, stručnjaci upozoravaju da se zaštita kože ne smije zaboraviti. Na štetno zračenje Sunca se obraća pažnja samo kada se ide na plažu, a činjenica je da čak 80 posto Sunčevih zraka primamo u svakodnevnom životu, na putu do posla, škole, vrtića, na pijaci ili tokom šetnji po parku.

Od sunčevih zraka do naše kože dospijevaju UVA, UVB, kao i infracrveno zračenje (IRA). Ona svojim razvijenim mehanizmima zaštite ove zrake može da tolerira do određenog nivoa, poslije čega je, u zavisnosti od tipa kože, neophodna adekvatna zaštita da bi se bezbjedno uživalo na suncu.&nbsp; Za razliku od najčešće spominjanih UVA i UVB zraka, koji prodiru do nekih površinskih slojeva kože, infracrveno zračenje, naročito IRA zraci, prodiru kroz cijelu kožu, sve do potkožnog tkiva. Njihov utjecaj na kožu umnogome zavisi od dužine izlaganja, pa se u toku samo jednog sata kod 60 posto osoba ispolji štetno dejstvo pomenutih zraka, objašnjavaju stručnjaci.

Zraci koji nam daju toliko željeni bronzani ten, ali od kojih dobivamo i opekotine, i oštećenja kože, pripadaju UVB zracima. Oni prodiru kroz cijeli epiderm i površinski dio derma. Koža se od njih štiti tako što producira veće količine pigmenta - melanina, ali istovremeno dolazi i do “zadebljavanja” kože. Zbog UVA zraka javljaju se alergije na sunce, ali dolazi i do prijevremenog starenja kože, gubitka elastičnosti, tonusa i pojava dubokih bora.&nbsp;

Sunčevi zraci neophodni su za sintezu vitamina D, neophodnog za kosti. Da bismo osigurali dovoljnu količinu vitamina D, potrebno je izlaganje suncu od svega tri puta sedmično, od 10 do 30 minuta. 
Što je koža tamnija, potrebno je duže izlaganje na suncu, u majici bez rukava, između 11 i 15 sati.

Infracrveni A zraci prodiru najdublje, praktično kroz cijelu kožu. Mehanizmi zaštite koje ima koža nisu dovoljni da nas zaštite od prodiranja ovih zraka. Oni, zapravo, imaju isto loše dejstvo kao i UV zraci, ali im je mehanizam potpuno drugačiji. Prije svega oštećuju neke od najvažnijih ćelija naše kože. Na prvom mjestu fibroblasti, ćelije odgovorne za proizvodnju kolagena i elastina, supstanci koje daju mladost, jedrinu, čvrstinu i ljepotu koži, a aktivno učestvuju i u procesu zarastanja rana.&nbsp;

Posebno treba voditi računa kada su djeca u pitanju. Naučno je dokazano da opekotine od sunca u dječijem uzrastu, višestruko povećavaju šanse za dobivanje karcinoma kože u odraslom dobu. Za djecu treba kupovati posebne preparate za zaštitu kože. Zavisno od tipa kože, preporučuje se zaštitni faktor 30 ili 50, pri čemu treba voditi računa da osim UVA i UVB, štiti i od IRA zraka.

Zraci koji nam daju toliko željeni bronzani ten, ali od kojih dobivamo i opekotine, i oštećenja kože,  pripadaju UVB zracima

Zbog UVA zraka javljaju se alergije na sunce

Zaštitite kožu od štetnog zračenja

Zahvaljujući radovima u&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/578693/rotkvica-jaca-imunitet">bašti,</a> pokazuju brojne studije, imat ćete normalnu težinu, idealan krvni pritisak, a interakcija s biljkama može da poboljša i raspoloženje i mentalno zdravlje.

Priroda ima ogroman utjecaj na zdravlje, tvrde stručnjaci, jer nivo kortizola kod ljudi opada kada su okruženi mirom i zelenilom. Stoga, zavrnite rukave i kopajte, sadite, pljevite i zalijevajte vaše biljke ovog ljeta. Evo kako ćete na duže staze imati koristi od vrtlarstva.&nbsp; Vrtlarstvo se smatra vježbom umjerenog intenziteta. Studije pokazuju da možete da sagorite oko 330 kalorija tokom jednog sata laganog rada u dvorištu, više nego hodajući umjerenim tempom u istom vremenskom periodu. Muškarci i žene koji su učestvovali u programu za vrtlarstvo imali su i znatno niže indekse tjelesne mase nego njihove neaktivne komšije, rezultati su istraživanja iz 2013. godine, objavljeni u American Journal of Public Health.

Samo 30 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta tokom većine dana u sedmici može da spriječi nastajanje visokog krvnog pritiska ili da ga drži pod kontrolom. Američki zdravstveni stručnjaci savjetuju da se 30-45 minuta dnevno bavite vrtlarstvom.&nbsp; Kada ste na otvorenom, koža je izložena suncu, pa potiče tijelo da proizvodi vitamin D koji pomaže tijelu da apsorbira kalcij, mineral neophodan za formiranje kostiju.

Kada sami proizvodite voće i povrće, to znači da na trpezi uvijek imate svježe i zdrave proizvode. Preporučuje se konzumiranje najmanje dvije šoljice povrća i 1,5 šoljica voća dnevno kako biste u organizam unijeli potrebne hranljive sastojke i na taj način smanjili rizik od hroničnih bolesti. Vrtlarstvo pomaže ljudima da razviju trajnu naviku da jedu dovoljno voća i povrća, pokazuju istraživanja iz 2016. godine obavljena na Floridi.

Analizom čak 22 studije uočena je veza između vrtlarstva i smanjenja simptoma depresije i anksioznosti. U stvari, neke bolnice čak koriste brigu o cvijeću kao vrstu rehabilitacije za osobe koje se oporavljaju od povreda, moždanog udara, operacija i drugih stanja. Njujorški program za terapiju hortikulturom pomaže pacijentima da obnove fizičko i mentalno zdravlje.&nbsp;

Sam čin uzgajanja biljaka može da nam poboljša raspoloženje i život učini kvalitetnijim. Stručnjaci ističu da kada vidimo da raste nešto zeleno, živo, nešto što je plod i našeg truda, tada u nama raste i nada i vjera u budućnost.

Nivo kortizola kod ljudi opada kada su okruženi mirom i zelenilom

Interakcija s biljkama može da poboljša i raspoloženje i mentalno zdravlje

Radovi u bašti čuvaju zdravlje

Ovo je sigurno jedna od najboljih kombinacija <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/578569/sokoterapija-za-zdravlje-i-vitalnost-organizma">preparata</a>&nbsp;za njegu stopala, a najbolje je to što ga možete napraviti sasvim same i vrlo jednostavno u udobnosti vašeg doma. Evo kako da napravite piling za stopala od limete koji će učiniti da koža na stopalima ponovo postane glatka, pukotine nestanu, a vaše pete glatke, lijepe i njegovane.
Potrebna vam je gorka so, izrendana korica limete, soda bikarbona, eterično ulje limete. Otopite dvije kašike kokosovog ulja na pari, sklonite s vatre i dodajte pola šolje gorke soli. Na ovu količinu dodajte i nekoliko kapi eteričnog ulja limete, 1 kašiku sode bikarbone i izrendanu koricu jedne limete.
Potopite stopala u toploj vodi, zatim ih izmasirajte ovim mirisnim pilingom, nježnim kružnim pokretima, a nakon toga isperite stopala toplom vodom i namažite hidratantnom kremom.

Potrebna vam je gorka so, izrendana korica limete, soda bikarbona, eterično ulje limete

Isperite stopala toplom vodom i namažite hidratantnom kremom

Glatka i nježna stopala

Koliko god se radovali zasluženom&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/578466/zasto-komarci-neke-grizu-a-neke-ne">godišnjem odmoru</a> i odlasku na ljetovanje, trebamo znati da sva putovanja sa sobom nose veći ili manji zdravstveni rizik. Pored putne mučnine, putnička dijareja (proljev) je najčešći zdravstveni problem koji se može javiti u toku putovanja. Iako je u većini slučajeva bezopasna, putnička dijareja može nam pokvariti odmor. Svake godine od 20&nbsp; do 50 posto međunarodnih putnika (procjenjuje se na oko 10 miliona ljudi) dobije proliv na putovanjima, obično tokom prve sedmice. Proljev se može pojaviti bilo kada, čak i nakon povratka s putovanja.&nbsp; Glavni uzrok je zaražena hrana ili voda, tipično u regijama s lošim sanitarnim uvjetima (zemlje Afrike, Centralne i Južne Amerike i Azije). Oko 80 posto slučajeva putničkih proljeva uzrokovano je bakterijama, a u manjem procentu virusima, parazitima i toksinima.
Uobičajeni simptomi uključuju: nagli početak, povećana učestalost i količina stolice, promijenjena konzistencija stolice, a može biti praćena mučninom i/ili povraćanjem, grčevima, nadutošću, povišenom tjelesnom temperaturom i općom slabošću.
Dobrom pripremom i planiranjem putovanja možemo smanjiti rizik od nastanak putničke dijareje, a nekoliko savjeta može biti od pomoći.
&nbsp;Kao mjere prevencije koje se savjetuju osobama koje putuju u zemlje visokog rizika preporučuje se korištenje flaširane vode i pića bez dodataka leda, izbjegavanje sirove hrane te konzumiranje termički obrađene hrane, često pranje ruku, a posebno prije jela i nakon korištenja toaleta.&nbsp;

Uobičajeni simptomi uključuju: nagli početak, povećana učestalost i količina stolice, promijenjena konzistencija stolice, a može biti praćena mučninom

Putnička dijareja – šta treba znati i kako se zaštititi?

Svježi sokovi od voća i povrća imaju neprocjenjiv <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/578394/sest-zacina-za-zdravije-srce">značaj za zdravlje</a> i vitalnost organizma. Pogotovo sada, kada se priroda budi i pokazuje u najrazličitijim bojama, a mi smo zbog zaštite od virusa korona prinuđeni da sjedimo kod kuće.&nbsp;&nbsp;

Sastojci sokova poboljšavaju razmjenu materija u organizmu, a istovremeno podstiču izbacivanje suvišne tečnosti i nakupljenih toksina. S obzirom na to kako se većina nas ovih dana hrani, sokoterapija američkog dijetologa dr Normana Vokera, više je nego dobrodošla.&nbsp; - Svako treba da pije sokove u mjeri u kojoj mu oni pružaju zadovoljstvo. Ali, da bi se postigao željeni efekat, svakoga dana treba popiti 600 ml soka. Postoji još nekoliko važnih uslova koje je potrebno ispuniti da bi sokoterapija bila u potpunosti delotvorna. Voće ili povrće mora da bude svježe, zrelo ali ne i prezrelo. Prije početka pripreme treba ga oprati četkom za pranje voća pod mlazom hladne vode. I, na kraju, za pripremu sokova po mogućstvu treba koristiti električne sokovnike sa nožem od nehrđajućeg čelika - isticao je ovaj dijetolog, upamćen po dugovječnosti od 118 godina. Zapravo, sve što je zagovarao i sam je primenjivao.

Sokoterapija se rukovodi stanovištem da su sokovi najprijatniji, najukusniji i najbezbjedniji lijek koji nam je priroda podarila. Za razliku od svježih plodova čije varenje traje i po nekoliko sati, organizam sokove vari i usvaja vrlo brzo, za samo nekoliko minuta, uz minimalnu potrošnju energije.&nbsp; Sok od mrkve, ovako pripremljen, nezamjenljiv je u slučaju različitih infekcija, a posebno infekcije očiju, grla i disajnih puteva uopšte. Sok od paradajza je važan jer snabdjeva tijelo kalijumom, a koštano tkivo kalcijumom i magnezijumom. Onaj od svježeg kupusa treba piti kada imamo želudačne tegobe, kao i oboljenja dvanaestopalačnog crijeva.

Sok od grejpfruta organizam snabdjeva vitaminima i energijom. Istovremeno, rastvara neorganski kalcijum koji je glavni krivac za artritis i artrozu. Inače, svi sokovi, svježe pripremljeni, pojačavaju tonus cijelog organizma.&nbsp; Objašnjenja su potkrepljena brojnim receptima, sa širokom lepezom ovih namirnica, u zavisnosti od toga čemu su sokovi namjenjeni. Važno je samo da se poštuju principi pripreme. Ukoliko ne posjedujete električni sokovnik, izmiksujte voće i povrće na način kako to već činite, ali uz očuvanje vrijednosti sastojaka.

Za energiju pripremite sok od 3 mrkve, 2 narandže, stabljike celera i 3 jabuke.&nbsp; Za zdrave kosti odvojite nekoliko cvjetova brokolija, 2 mrkve, jabuku, četvrtinu šolje svježeg peršuna, limun. Sve izmiksajte. Za jačanje organizma redovno pripremajte sok od 5 mrkvi i 3 paradajza. Za čilije buđenje potreban vam je sok od 3 mrkve, 2 jabuke i pola cvekle.

Za razliku od svježih plodova čije varenje traje i po nekoliko sati, organizam sokove vari i usvaja vrlo brzo, za samo nekoliko minuta, uz minimalnu potrošnju energije

Podstiču izbacivanje suvišne tečnosti i nakupljenih toksina

Kad se udarite, namažite se maslacem

Uredite vaš skriveni kutak: Neka dvorište postane oaza mira

Konzumirajte kokosov šećer

Navike koje mogu biti zdrave

Uklonite pesticide s voća i povrća

Za bolji san spavajte u čarapama

Većina tračeva je bezopasna

Cvjetne tapete ponovo u modi

Zašto su krpelji opasni

Ljevorukost ni mana, ni prednost

Pranje suđa izaziva nervozu

Zaštitite kožu od štetnog zračenja

Radovi u bašti čuvaju zdravlje

Glatka i nježna stopala

Putnička dijareja – šta treba znati i kako se zaštititi?

Sokoterapija za zdravlje i vitalnost organizma

Sveznadar

Kad se udarite, namažite se maslacem

Uredite vaš skriveni kutak: Neka dvorište postane oaza mira

Konzumirajte kokosov šećer

Navike koje mogu biti zdrave

Uklonite pesticide s voća i povrća

Za bolji san spavajte u čarapama

Većina tračeva je bezopasna

Cvjetne tapete ponovo u modi

Zašto su krpelji opasni

Ljevorukost ni mana, ni prednost

Pranje suđa izaziva nervozu

Zaštitite kožu od štetnog zračenja

Radovi u bašti čuvaju zdravlje

Glatka i nježna stopala

Putnička dijareja – šta treba znati i kako se zaštititi?

Sokoterapija za zdravlje i vitalnost organizma