Ured ruskog državnog tužioca zatražio je od Vrhovnog suda da suspenduje zabranu talibanskog pokreta, javila je u ponedjeljak novinska agencija Interfax.Vrhovni sud će razmotriti taj potez 17. aprila, javila je državna novinska agencija RIA.Rusija, koja je talibane već dugo uvrstila na popis zabranjenih terorističkih organizacija, postepeno je gradila veze s pokretom.Predsjednik Vladimir Putin kazao je u julu prošle godine da su talibani sada saveznik u borbi protiv terorizma, prenosi Reuters.

Predsjednik Vladimir Putin kazao je u julu prošle godine da su talibani sada saveznik u borbi protiv terorizma, prenosi Reuters.

Ruski Vrhovni sud zazmatra ukidanje zabrane talibanskog pokreta

Izrael je predložio produženo primirje u Gazi u zamjenu za povratak otprilike polovine preostalih talaca, saopćili su izraelski zvaničnici u ponedjeljak, dok je vojska izdala nove naredbe za evakuaciju i objavila da planira "intenzivne operacije" na jugu enklave.<h2>Povratak taoca</h2> Najnoviji prijedlozi ostavili bi otvorenim konačni sporazum o okončanju rata između Izraela i Hamasa u kome su uništeni široki dijelovi Gaze, ubijeni deseci hiljada ljudi i raseljeno skoro kompletno stanovništvo od početka u oktobru 2023.Prijedlozi predviđaju, međutim, povratak polovine od 24 taoca za koje se vjeruje da su još živi u Gazi, skoro 18 mjeseci nakon što su ih zarobili naoružani napadači predvođeni Hamasom – i oko polovine od 35 za koje se pretpostavlja da su mrtvi - tokom primirja koje je trajalo između 40 i 50 dana, saopćili su izraelski zvančnici, koji su tražili da ostanu anonimni.<h2>Vojni pritisak</h2>Premijer Benjamin Netanjahu izjavio je u nedjelju da će Izrael pojačati pritisak na Hamas, ali će nastaviti pregovore "pod vatrom". Nastavak vojnog pritiska bio je najbolji način da se osigura povratak talaca, kazao je.Netanjahu je također ponovio izraelske zahtjeve da se Hamas razoruža iako je palestinski pokret odbacio takve pozive kao "crvenu liniju" koju neće preći.Netanjahu je kazao da će vođama Hamasa biti dopušteno da napuste Gazu prema širem dogovoru koji bi uključivao prijedloge američkog predsjednika Donalda Trampa za "dobrovoljnu emigraciju" Palestinaca iz uskog pojasa.<h2>Operacije IDF-a</h2>U ponedjeljak je izraelska vojska pručila Palestincima koji žive u područjima oko južnog grada Rafaha da se presele u al-Mawasi, područje na obali.- IDF (Izraelske odbrambene snage) vraćaju se intenzivnim operacijama za uništavanje sposobnosti terorističkih organizacija u tim područjima - kazao je portparol vojske na arapskom jeziku.<h2>Prijedlog Katara i Egipta</h2>Hamas je saopćio tokom vikenda da je prihvatio prijedloge katarskih i egipatskih posrednika za koje su sigurnosni izvori naveli da bi značilo oslobađanje pet talaca svake sedmice u zamjenu za primirje.Izraelska vojska, koja je prekinula pomoć Gazi, nastavila je s operacijama 18. marta nakon dvomjesečnog primirja, tijekom kojeg su puštena 33 izraelska taoca i pet Tajlanđana u zamjenu za oko 2000 palestinskih zatvorenika.Napori da se prijeđe na drugu fazu u sporazumu o prekidu vatre potpisanom uz američku podršku u januaru uglavnom su zastali, bez ikakvih znakova pomaka za prevladavanje temeljnih razlika između dviju strana oko poslijeratne budućnosti.<h2>Odstupanje Hamasa</h2>Izrael je saopćio da Hamasova vojna i vladina sposobnost moraju biti u potpunosti demontirana i kaže da grupa, koja kontrolira Gazu od 2007., ne može imati nikakvu ulogu u budućem upravljanju enklavom.Hamas tvrdi da je voljan odstupiti kako bi dopustio drugoj palestinskoj administraciji da preuzme njegovo mjesto, ali je odbio razoružati se i navodi da mora igrati ulogu u odabiru vlade koja god da slijedi.

Najnoviji prijedlozi ostavili bi otvorenim konačni sporazum o okončanju rata između Izraela i Hamasa u kome su uništeni široki dijelovi Gaze

Izrael predložio produženo primirje u Gazi u zamjenu za povratak preostalih talaca

Predsjednik SAD Donald Tramp je za NBC News izjavio da je bio "veoma ljut" i "bijesan" nakon što je prvi čovjek Rusije Vladimir Putin pozvao na smjenu ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog i uspostavu privremene vlade uz podršku Ujedinjenih nacija, prenosi NBC.- Nova vlast znači da dogovora neće biti još dugo, zar ne? Ako smo usred pregovora, onda mogu reći da sam bio jako ljut, bijesan, kad je Putin jučer počeo dovoditi u pitanje vjerodostojnost Zelenskog... jer to jednostavno ne vodi u dobrom smjeru, razumijete? - izjavio je Tramp.- Radimo s američkom stranom, prije svega na popravljanju naših bilateralnih odnosa, koji su bili ozbiljno narušeni tijekom prethodne američke administracije - rekao je Peskov na konferenciji za novinare.On je dodao da Moskva "aktivno radi na nekoliko pitanja vezanih za mirovni proces u Ukrajini", ali da za sada nema konkretnih detalja za javnost.- Posao se nastavlja. Proces je složen i dugotrajan. Predsjednik je i dalje spreman za razgovor s predsjednikom Trampom. Telefonski poziv može se lako dogovoriti ako zatreba - naglasio je Peskov.Na direktno pitanje novinara o Trampovim komentarima, Peskov je ostao suzdržan, sugerirajući da su izjave možda pogrešno protumačene.

Na direktno pitanje novinara o Trampovim komentarima, Peskov je ostao suzdržan, sugerirajući da su izjave možda pogrešno protumačene

Tramp izjavio da je bijesan na Putina: Stigla prva reakcija Kremlja

Visoki zvaničnici iz nekoliko evropskih zemalja okupili su se u Madridu 31. marta 2025. godine na ministarskom sastanku posvećenom evropskoj sigurnosti i situaciji u Ukrajini.Domaćin sastanka bio je španski ministar vanjskih poslova Hoze Manuel Albarez (Jose Manuel Albares), a među učesnicima su bili i britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lemi (David Lammy), visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnost Kaja Kalas (Kallas), francuski ministar za Evropu i vanjske poslove Žan-Nol Barot (Jean-Noel Barrot), evropski komesar Andrius Kubilius, poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski (Radoslaw), te italijanska ministrica vanjskih poslova Maria Tripodi.Zvaničnici su pozirali za zajedničku fotografiju prije početka razgovora, koji su fokusirani na sigurnosne izazove s kojima se Evropa suočava, kao i na dalju podršku Ukrajini u kontekstu rata s Rusijom.Očekuje se da će sastanak rezultirati konkretnim prijedlozima za jačanje evropske odbrane i koordinacije među članicama EU i njihovim saveznicima.

Očekuje se da će sastanak rezultirati konkretnim prijedlozima za jačanje evropske odbrane

Madrid domaćin ministarskog sastanka o evropskoj sigurnosti i Ukrajini

Visoka funkcionerka francuske desničarske stranke Nacionalno okupljanje Marin Le Pen će se žaliti na odluku suda kojoj je osuđena na četiri godine zatvora i pet godina zabrane obavljanja političke funkcije.Ovu informaciju medijima je potvrdio njen advokat.Ona je osuđena za pronevjeru sredstava Evropskog parlamenta, na način da su oni prebacivani u Francusku za rad njene stranke.Njena zabrana obavljanja političkih funkcija će u praksi značiti da se ona neće moći kandidirati na predsjedničkim izborima 2027. godine.Desničarski zvaničnici iz EU, predstavnici Rusije i predsjednik RS Milorad Dodik smatraju ovu presudu političkim potezom.Žordan Bardela, predsjednik Nacionalnog okupljanja, čija je de facto predsjednica Le Pen, rekao je da nepravda nije pogodila samo Le Pen, nego je ubijena francuska demokratija.

Bardela je poručio da je ovim potezom ubijena demokratija u Francuskoj

Marin Le Pen će se žaliti na presudu: Osim zatvora, dobila i zabranu obavljanja političkih pozicija

Nema zvanične definicije „ratne ekonomije“, ali postoje jasni pokazatelji. Ratna ekonomija podrazumijeva da država mobiliše svoje resurse, proizvodne kapacitete i radnu snagu kako bi podržala vojne pripreme i proizvodnju pred rat ili tokom njega. Najvidljivija promjena je preusmjeravanje industrijske proizvodnje sa robe za potrošače na oružje, municiju i vojnu opremu, piše <a href="https://www.dw.com/hr/ratna-ekonomija-mijenja-li-se-mirovni-mentalitet-europe/a-72095481">"Deutsche Welle"</a>.Pored klasičnog vojnog hardvera, moderno oružje zahtijeva ulaganja u tehnologiju i digitalne usluge poput softvera, analize podataka, satelitskih sistema i pouzdane internet infrastrukture, kaže Peni Nas, stručnjakinja za javne politike u američkoj organizaciji Njemački Maršalov fond.Za upravljanje tim procesom povećava se centralizovana kontrola države nad ključnim industrijama i raspodjelom resursa. Ta kontrola omogućava vladama da daju prednost sirovinama i preusmjere ih u ratom povezane industrije i proizvode. Ostale potrepštine, poput goriva ili hrane, mogu se ograničiti kako bi vojska imala prioritet.<h2>Ko ima korist od ratne ekonomije?</h2>- U pravoj ratnoj ekonomiji, svi dijelovi društva usmjereni su na odbranu domovine - kaže Nas.&nbsp;Ova prilagodba je skupa i obično vodi ka velikom porastu državne potrošnje kako bi se sve finansiralo. To može izazvati veće zaduživanje, inflaciju, povećanje poreza i manje sredstava za socijalne troškove.Armin Štajnbah, suradnik briselskog analitičkog centra Bruegel i profesor na poslovnoj školi HEC u Parizu, tvrdi da najviše dobijaju kompanije usmjerene na vojne proizvode, digitalne tehnologije, informacije, obavještajne poslove te farmaceutsku i medicinsku tehnologiju.&nbsp;- Prijelaz na ratnu ekonomiju može biti pokretač naučnog i tehnološkog napretka - rekao je Štajnbah za DW.&nbsp;- Novi komunikacijski sistemi, mlazni motori, radari i napredak u obavještajnim sistemima donose koristi – a te tehnologije utiču i na druge industrije -&nbsp; dodao je.<h2>Prijelaz na ratnu ekonomiju</h2>Promjena s civilne na ratnu ekonomiju može biti postupna ili brza, zavisno od okolnosti. Tokom Drugog svjetskog rata, Njemačka je imala prednost jer je unaprijed planirala napad i pripremala se. SAD, Velika Britanija i ostali saveznici kasnije su reagovali i morali su žurno nadoknaditi zaostatke.Danas su Rusija i Ukrajina u sličnom položaju. Rusija je znatno povećala vojnu potrošnju, pojačala proizvodnju vojne opreme i uvela kontrolu kapitala kako bi usporila odljev novca. Inflacija je porasla, a vlada je povećala javnu potrošnju da održi civilnu ekonomiju.Siromašnija Ukrajina je u još težem stanju. Napadnuta, bori se za opstanak i ulaže ogromna sredstva u rat. Ukrajina danas troši 58 posto svog budžeta na vojne izdatke, primjećuje Štajnbah.Poput Rusije, Ukrajina je mobilisala radnu snagu, što je mnoge iskusne radnike odvojilo od uobičajene proizvodnje. Na zahtjev vlade, brojne fabrike su preusmjerene na proizvodnju oružja i municije.<h2>Druge zemlje u režimu ratne ekonomije</h2>Niz zemalja djelimično je u režimu ratne ekonomije zbog tekućih sukoba. Među njima su Mjanmar, Sudan i Jemen, gdje traju građanski ratovi. Sukobi u Izraelu, Siriji, Etiopiji i Eritreji također su izazvali ekonomske poremećaje jer su vlade usmjerile fokus na vojne napore.Izrael je povećao izdatke za odbranu. Mnogi radnici su regrutovani za borbu, čime su uklonjeni s civilnog tržišta rada. Da bi pokrila troškove, vlada je podigla porez na dodanu vrijednost (PDV), cijene komunalnih usluga i poreze na imovinu.<h2>Evropska unija spremna&nbsp;</h2>EU se nedavno aktivirala zbog slabljenja podrške SAD-a Ukrajini, NATO-u i Evropi općenito. Nakon decenija oslanjanja na američku podršku, administracija Donalda Trampa približila se ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, što je uznemirilo evropske države koje su računale na transatlantske sigurnosne garancije.Članice NATO-a – od kojih 23 pripadaju Evropskoj uniji – jedva su dostizale dva posto BDP-a za odbranu. Sada se čak ni taj iznos ne smatra dovoljnim.Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajn 4. marta predstavila je odbrambeni plan „Ponovno naoružavanje Evrope“ (ReArm Europe). Plan vrijedan 800 milijardi eura ima cilj ojačati vojne kapacitete EU-a. Predviđa 150 milijardi eura zajmova članicama EU-a, a popuštanje strogih pravila o budžetskom deficitu omogućit će zemljama povećanje potrošnje, što bi moglo donijeti dodatnih 650 milijardi eura vojnih izdataka u narednim godinama.<h2>Povećanje vojnih ulaganja</h2>Njemačka je 21. marta napravila važan korak odobrivši nova budžetska pravila u Bundestagu. Vlada sada ima veću slobodu za ulaganja u odbranu jer većina vojnih izdataka više nije ograničena fiskalnim pravilima. Taj potez je zahtijevao promjenu ustava i mogao bi donijeti značajne promjene u sigurnosnoj politici kontinenta.Peni Nas smatra da je na evropskoj razini potreban bolji pristup energiji i veća koordinacija kako bi se izbjegla neskladnost nacionalnih odbrambenih kapaciteta.&nbsp;- Zajedničke nabavke i zajedničko istraživanje i razvoj trebali bi smanjiti troškove - objašnjava Nas.&nbsp;- Na političkoj razini mnogo se govori o jačanju vojnih kapaciteta Evrope, ali to je još u ranoj fazi.&nbsp;Evropa je krenula s jake pozicije, s jakim fiskalnim resursima i proizvodnim kapacitetima - izjavio je.

Velika ulaganja pokazuju da Evropa jača borbenu spremnost dok Vašington napušta dugogodišnje transatlantske sigurnosne garancije

Krenulo naoružavanje: Mijenja li se mirovni mentalitet Evrope?

Visoki zvaničnici iz nekoliko evropskih zemalja okupili su se u Madridu danas na ministarskom sastanku posvećenom evropskoj sigurnosti i situaciji u Ukrajini, javlja Anadolija.&nbsp;Domaćin sastanka bio je španski ministar vanjskih poslova Hose Manuel Albares (Jose), a među učesnicima su bili i britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lami (David Lammy), visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnost Kaja Kalas (Kallas), francuski ministar za Evropu i vanjske poslove Žan Noel-Barot (Jean-Noel Barrot), evropski komesar Andrius Kubilius, poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski (Radoslaw), te italijanska ministrica vanjskih poslova Maria Tripodi.Zvaničnici su pozirali za zajedničku fotografiju prije početka razgovora, koji su fokusirani na sigurnosne izazove s kojima se Evropa suočava, kao i na dalju podršku Ukrajini u kontekstu rata s Rusijom.Očekuje se da će sastanak rezultirati konkretnim prijedlozima za jačanje evropske odbrane i koordinacije među članicama EU i njihovim saveznicima.

Očekuje se da će sastanak rezultirati konkretnim prijedlozima

Mijanmar, državu jugoistočne Azije, muče ratovi i prirodne katastrofe otkako je postala nezavisna od Velike Britanije 1948. godine kada se još zvala Burma.Napori pružanja pomoći nakon razornog zemljotresa magnitude 7,7 od petka, biće posebno komplicirani, navodi AP, jer je zemlja uvučena u građanski rat, koji je započeo nakon što je vojska preuzela vlast od izabrane vlade Aung San Su Kji (Suu Kyi) u februaru 2021. godine.Glavni pokret otpora protiv vojne vladavine izdao je saopćenje u kojem kaže da jednostrano pokreće dvosedmično primirje koje počinje u nedjelju u područjima zemlje pogođenim zemljotresom.Nije bilo neposredne reakcije vojne vlade, koja je čak i prije zemljotresa - uz primjenu masovne represije i državnog nasilja - snažno ograničila prijeko potrebnu pomoć za više od 3 miliona ljudi raseljenih zbog rata.Sposobnost vojske da omogući, ili blokira hranu i drugu pomoć, opisana je kao način pomoći u naoružavanju. Kritičari vojne vlade više su puta pozivali na isporuku vanjske pomoći direktno u područja pod kontrolom otpora.<h2>Ko su protagonisti oružanog sukoba u Mijanmaru</h2>Vojska, koja je direktno ili indirektno vladala Mijanmarom većinu vremena od nezavisnosti, preuzela je vlast od vlade Su Kji na početku njenog drugog petogodišnjeg mandata. Ona i zvaničnici njene stranke Nacionalna liga za demokratiju bili su zatvoreni, a snage sigurnosti ugušile su prodemokratske demonstracije smrtonosnom silom, što je dovelo do rasta oružanog otpora, a vojska je zauzvrat iskazala kasnije akcije.Uprkos velikom nedostatku u oružju i ljudstvu, prodemokratski borci u savezu s etničkim manjinskim skupinama koje traže veću autonomiju, uspješno su uzvratili udarac, a analitičari vjeruju da kontrolišu mnogo veći dio teritorije.Otpor koordinira samozvana Vlada nacionalnog jedinstva koja tvrdi da su je formirali izabrani zastupnici. NUG, koji djeluje u podzemlju, ima oružano krilo koje se zove Narodne obrambene snage.PDF je uglavnom konglomerat lokalno formiranih obrambenih grupa, slabo naoružanih, ali obično s prednošću borbe na domaćem terenu. Njihovi etnički saveznici mnogo su iskusniji i čak su u nekim slučajevima uspjeli proizvesti vlastito oružje.<h2>Što je tačno predložilo otpor</h2>Vlada nacionalnog jedinstva objavila je u subotu da će PDF provesti dvosedmičnu pauzu u ofanzivnim vojnim operacijama počevši od nedjelje u područjima pogođenim zemljotresom, zadržavajući pravo na samoodbranu.Rekli su da će sarađivati ​​s UN-om i međunarodnim nevladinim organizacijama kako bi osigurali "sigurnost, prijevoz i uspostavu privremenih spasilačkih i medicinskih kampova" u područjima koja kontrolišu. Također je ponudila zdravstvenim radnicima lojalnim pokretu otpora da rade s međunarodnim humanitarnim organizacijama za pružanje hitnih spasilačkih i medicinskih usluga u područjima pod kontrolom vojske, ako im se bude zagarantovala sigurnost.<h2>Kakvo je značenje najave otpora</h2>Borci PDF-a rijetko izvode velike ofanzive, držeći se uglavnom odbrane i napada u stilu zasjede, tako da bi njihov prekid vatre bio uglavnom simboličan. Zauzimajući moralno visoko stajalište, ova formacija svojim pristalicama daje jači argument da se zalažu za neograničenu distribuciju pomoći.Iako je vojna vlada učinila rijetku gestu traženja strane hitne pomoći, njeni kritičari su skeptični da će je rasporediti pravedno i efikasno.Dosje vojske je obeshrabrujući. Na primjer, u početku je odbila dopustiti stranim spasilačkim timovima pomoć, ili mnogim hitnim službama nakon ciklona Nargis 2008. godine koji je rezultirao s više od 100.000 smrtnih slučajeva, dok je desetine hiljada ljudi nestalo. Čak i nakon što je pristala prihvatiti stranu pomoć, to je bilo uz stroga ograničenja.Kad je ciklon Mocha zahvatio obalu Mijanmara u maju 2023. godine, vojni napori pružanja pomoći ponovno su bili zakašnjeli, a kao i 2008. godine, privatne misije pomoći bile su obeshrabrene, kao što je bilo i u izvještajima. Šteta na imovini bila je velika i dok je službeno potvrđeno 145 smrtnih slučajeva, nezaisni izvještaji procjenjuju da ih je ukupno preko 400.Postoje primjeri u drugim zemljama kada su napori za obnovu nakon prirodnih katastrofa igrali ulogu u vraćanju mira u područja razdirana sukobima, ponajviše u indonezijskoj pokrajini Aceh nakon što ju je 2004. godine razorio cunami u Indijskom okeanu, zaključuje AP.

Kritičari vojne vlade više su puta pozivali na isporuku vanjske pomoći direktno u područja pod kontrolom otpora

Građanski rat u Mijanmaru komplikuje napore za pružanje pomoći tokom zemljotresa

Tokom noći izbio je požar u Tesla salonu automobila u Rimu, pri čemu je uništeno 17 vozila, saopćili su vatrogasci u ponedjeljak. Požar je zahvatio dio objekta, izazvavši značajnu materijalnu štetu, ali uzrok požara još nije poznat.Italijanske novinske agencije navode da istražitelji razmatraju različite moguće uzroke, uključujući i podmetanje požara, prenosi Reuters. Hitne službe intervenisale su u 4:30 ujutro po lokalnom vremenu u istočnom rimskom naselju Tore Angela (Torre), navedeno je u saopćenju vatrogasne brigade, uz napomenu da u požaru nije bilo povrijeđenih.Tesla vozila su u više zemalja postala meta vandalizma, što se povezuje s desničarskim aktivizmom vlasnika kompanije, Ilona Maska (Elona Muska).Tehnološki milijarder, koji je ujedno i vlasnik platforme X, pridružio se administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa (Trumpa) i javno podržao krajnje desničarske stranke u Evropi.

Tesla vozila su u više zemalja postala meta vandalizma, što se povezuje s desničarskim aktivizmom vlasnika kompanije

Požar u Tesla salonu u Rimu uništio 17 automobila

Niz reakcija uslijedio je nakon što je izrečena presuda liderki desničarske francuske stranke Marin Le Pen, pa je tako uslijedila još jedna iz Rusije. Naime, portparolka Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova "osudila" je ovu presudu.- Presuda liderki desničarske francuske stranke Nacionalno okupljanje Marin Le Pen pokazuje agoniju liberalne demokratije - izjavila je portparolka Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova za TASS.Prethodno je portparol Kremlja Dmitrij Peskov (Dmitry), govoreći o slučaju Le Pen, istakao da Rusija primjećuje da sve više evropskih prijestonica ide putem gaženja demokratskih normi.Podsjetimo, sud u Parizu proglasio je liderku desničarske francuske stranke Nacionalno okupljanje Marin Le Pen krivom za zloupotrebu sredstava Evropskog parlamenta, saopćila je sutkinja Benedikt de Pertui.

Sud je liderku desničarske francuske stranke Nacionalno okupljanje Marin Le Pen proglasio krivom za zloupotrebu sredstava Evropskog parlamenta

Zaharova: Presuda Le Pen pokazuje agoniju liberalne demokratije

Švedska je odlučila dodijeliti novi paket vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti od 16 milijardi kruna (1,59 milijardi dolara), što predstavlja najveći paket pomoći do sada iz ove nordijske zemlje, izjavio je u ponedjeljak ministar odbrane Pol (Pål) Jonson.Najveći dio paketa, 9,2 milijarde kruna, sastojat će se od opreme koja će biti nabavljena kroz procese koje vodi Švedska uprava za odbrambeni materijal, rekao je Jonson na konferenciji za novinare, javlja Reuters.Vlada je ranije najavila da će Švedska ove godine povećati pomoć Ukrajini, podižući budžetska izdvajanja za 2025. godinu na 40 milijardi kruna, u odnosu na ranije predviđenih 25 milijardi, kako bi podržala Kijev u borbi protiv ruske invazije.

Vlada je ranije najavila da će Švedska ove godine povećati pomoć Ukrajini, podižući budžetska izdvajanja za 2025. godinu na 40 milijardi kruna

Švedska najavljuje novi paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan 1,6 milijardi dolara

Predsjednik Vojnog odbora NATO-a, admiral Đuzepe Kavo Dragone, dao je intervju za ukrajinski RBC, govoreći o ruskim prijetnjama, ulozi SAD-a u savezu, mogućem slanju evropskih trupa u Ukrajinu i šansama Ukrajine za članstvo u NATO-u.Admiral Dragone naglašava da NATO prolazi kroz teške trenutke, posebno nakon povratka Donalda Trampa na vlast. Iako američki predsjednik traži veća ulaganja Evrope u odbranu – što Dragone smatra opravdanim – iz SAD-a sve češće stižu poruke da je evropska sigurnost prvenstveno stvar Evrope. Dok se Evropa budi, ruska prijetnja već je prisutna.<h2>Ukrajina ostaje prioritet NATO-a</h2>- Rusija je i dalje agresor, bez obzira na razloge koje navodi za svoje poteze - istakao je Dragone. O mogućnosti primirja, rekao je da Moskva sada mora pokazati iskrenu želju za trajnim mirom.Na pitanje da li će članstvo Ukrajine u NATO-u biti dio mirovnih pregovora, admiral je oprezno odgovorio: "Nikada nije rečeno da bi početak i kraj pregovora automatski značili ulazak u NATO. Trenutačno članstvo Ukrajine ne izgleda kao dio tih pregovora."Dragone priznaje da Tramp ima pravo kada kaže da Evropa mora više ulagati: "Od 2014. samo tri članice NATO-a trošile su 2% BDP-a na odbranu, a sada je to dve trećine članica koje to rade ili će uskoro raditi. Evropa odgovara na poziv."Na pitanje o mogućem povlačenju američkih trupa iz Evrope, Dragone kaže da NATO nema konkretne informacije o tome, te da je iz SAD-a posljednjih dana više puta potvrđena posvećenost Savezu.<h2>Mogućnost sukoba s Rusijom</h2>Admiral tvrdi da NATO ima spremne odbrambene planove i snažnu moć odvraćanja: "Ako bi Rusija napravila tako nepromišljen korak i napala članicu NATO-a, odgovor bi za Moskvu bio katastrofalan."O mogućnosti da evropske vojske budu raspoređene u Ukrajini nakon rata, Dragone smatra da je to izvodivo – ali samo uz jasne uslove: obostrano poštovanje primirja, snažan međunarodni mandat (po mogućnosti UN-ov) i prisutnost ozbiljne, multinacionalne snage.- Najveće jamstvo sigurnosti Ukrajine i dalje će biti njene Oružane snage - naglasio je, dodavši da NATO pomaže Ukrajini u obuci, opremi i interoperabilnosti, što će joj koristiti u odbrani i budućnosti.<h2>"Mir da, ali ne pod svaku cijenu"</h2>Dragone je pohvalio sposobnost ukrajinske vojske da usvoji NATO taktike, oružje i obuku: "Njihova otpornost, inovativnost i profesionalizam su zapanjujući. Pokazuju i nama da možda moramo prilagoditi NATO standarde novim prijetnjama."Na pitanje o ustupcima u mirovnim pregovorima, admiral kaže da je prerano za detalje, ali da NATO pomaže Ukrajini da dođe do pregovaračkog stola s pozicije snage.&nbsp;- To nije produžavanje rata, već osiguranje da Ukrajina može odbraniti sebe – sada i u budućnosti - rekao je.Na kraju, upozorava da zamrznuti sukob mora biti izbjegnut: "Loš mir može biti gori od nastavka rata. Fokus mora biti na pravednom i trajnom miru."

Admiral Dragone naglašava da NATO prolazi kroz teške trenutke, posebno nakon povratka Donalda Trampa na vlast

NATO admiral: Loš mir u Ukrajini gori bi bio od nastavka rata



Marin Le Pen je osuđena kao predsjednica Nacionalnog okupljanja da je izvlačila novac iz Evropskog parlamenta i preusmjeravala u finansiranje svoje stranke u Francuskoj.Ona je osuđena ne četiri godine zatvora i pet godina zabrane obavljanja političkih funkcija.Kompletna desničarska Evropa je brzo reagirala, kritizirajući presudu suda. Prvo je stigla reakcija iz Rusije, a oni su poručili da presuda "krši demokratske norme".Premijer Mađarske Viktor Orban se kratko oglasio na platformi X te poručine "Je suis Marine".

<blockquote class="twitter-tweet">Je suis Marine! <a href="https://twitter.com/MLP_officiel?ref_src=twsrc%5Etfw">@MLP_officiel</a>&mdash; Orbán Viktor (@PM_ViktorOrban) <a href="https://twitter.com/PM_ViktorOrban/status/1906653322460741712?ref_src=twsrc%5Etfw">March 31, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Mateo Salvini, ultradesničarski potpredsjednik Vlade Italije, poručio je da ljudi koji se boje presude birača, tješe se presudama sudova.- U Parizu su osudili Marin Le Pen i žele je isključiti iz političkog života - ružan film koji gledamo i u drugim zemljama, poput Rumunije. Presuda protiv Marin Le Pen je objava rata iz Brisela u trenutku kad su ratoborni porivi Fon der Lajen i Makrona zastrašujući. Nećemo se dati zastrašiti, nećemo stati - punom parom naprijed, prijateljice - naveo je Salviniji.

Dodik se sažalio na presudu Le Pen: Kao i u mom slučaju, presuda nije donesena zbog zakona, već zbog politike

Predsjednik RS Milorad Dodik je ovu presudu uporedio sa svojom te nazvao sve ovo političkim procesom.

Mateo Salvini, ultradesničarski potpredsjednik Vlade Italije, poručio je da ljudi koji se boje presude birača, tješe se presudama sudova

Desničari iz EU, Dodik i Rusija saglasni: Presudu Le Pen nazvali političkom

Švedska je odlučila dodijeliti novi paket vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti od 16 milijardi kruna (1,59 milijardi dolara), što predstavlja najveći paket pomoći do sada iz ove nordijske zemlje, izjavio je u ponedjeljak ministar odbrane Pol Jonson (Pål).Najveći dio paketa, 9,2 milijarde kruna, sastojat će se od opreme koja će biti nabavljena kroz procese koje vodi Švedska uprava za odbrambeni materijal, rekao je Jonson na konferenciji za novinare, javlja Reuters.Vlada je ranije najavila da će Švedska ove godine povećati pomoć Ukrajini, podižući budžetska izdvajanja za 2025. godinu na 40 milijardi kruna, u odnosu na ranije predviđenih 25 milijardi, kako bi podržala Kijev u borbi protiv ruske invazije.

Vlada je ranije najavila da će Švedska ove godine povećati pomoć Ukrajini

Liderka francuske krajnje desnice Marine Le Pen napustila je sudnicu u Parizu čak i prije nego što je presuda protiv nje u potpunosti pročitana, a ona je osuđena na četiri godine zatvora, od čega dvije godine uslovno.Osim toga, sud joj je zabranio kandidaturu za političke funkcije na pet godina.Le Pen je projurila kroz zgradu suda bez davanja izjava za medije, ušla je odmah u automobil i napustila mjesto događaja.

<blockquote class="twitter-tweet">🎥 Le Pen storms out of court after being banned from French politics. Credit: Reuters Read the latest here 👇<a href="https://t.co/p4MYq7T8hO">https://t.co/p4MYq7T8hO</a> <a href="https://t.co/nPXERJkpHn">pic.twitter.com/nPXERJkpHn</a>&mdash; The Telegraph (@Telegraph) <a href="https://twitter.com/Telegraph/status/1906657326896988358?ref_src=twsrc%5Etfw">March 31, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Njoj je presudom izrečena i novčana kazna od 100.000 eura (oko 200.000 KM), a gotovo je sigurno da će se žaliti.Ipak, zatvorska i novčana kazna neće biti primijenjene dok se ne iscrpe sve pravne mogućnosti.Predsjednica suda Benedikt de Pertuis (Bénédicte de Perthuis) rekla je da su radnje Marin Le Pen predstavljale "ozbiljan i trajan udar na pravila demokratskog života u Evropi, a posebno u Francuskoj."Le Pen i njeni saradnici, uključujući osam zastupnika Evropskog parlamenta iz njene stranke Nacionalno okupljanje (RN) i 12 asistenata, proglašeni su krivima za pronevjeru sredstava Evropskog parlamenta. Optuženi su da su koristili novac iz budžeta EU za plaćanje uposlenika koje je zapravo radilo za njenu političku stranku u Francuskoj.

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://twitter.com/hashtag/SonDakika?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#SonDakika</a> AVRUPA&#39;DA YOLSUZLUK AB fonlarını zimmetine geçiren Fransız siyasetçi Marine Le Pen, siyasi yasağın yanı sıra 4 yıl hapis cezasına çarptırıldı. Fransız mahkemesi aşırı sağcı lider Marine Le Pen&#39;i AB fonlarını zimmete geçirmekten suçlu buldu. <a href="https://t.co/kNOo96IF60">pic.twitter.com/kNOo96IF60</a>&mdash; 𒆜 𝑀𝐴𝐶𝐻𝑂 🇹🇷 𝐾𝐴𝑅𝑇𝐴𝐿 𒆜 (@MachoKartal) <a href="https://twitter.com/MachoKartal/status/1906668672732557403?ref_src=twsrc%5Etfw">March 31, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Francusko tužilaštvo ranije je zatražilo kaznu zatvora od pet godina, od čega dvije uslovno, novčanu kaznu od 300.000 eura i zabranu kandidature na pet godina, zahtijevajući da zabrana ostane na snazi čak i u slučaju žalbe.Odluka suda izazvala je političke reakcije širom Evrope. Mađarski premijer Viktor Orban odmah nakon presude izrazio je podršku Le Pen, objavivši na mreži X: "Je suis Marine!"Ova presuda mogla bi značajno utjecati na politički pejzaž Francuske, budući da su ankete ranije pokazivale da je Le Pen imala velike šanse da naslijedi Emmanuela Macrona na predsjedničkoj funkciji 2027. godine.Pod njenim vodstvom, Nacionalno okupljanje nastojalo je ublažiti svoju krajnje desničarsku reputaciju, no ova presuda dodatno je uzdrmala njen politički kredibilitet.

Njoj je presudom izrečena i novčana kazna od 100.000 eura (oko 200.000 KM), a gotovo je sigurno da će se žaliti

Le Pen bijesna nakon presude: Projurila kroz zgradu suda, nije htjela do kraja slušati odluku sutkinje

Vrhovni lider Irana ajatolah Ali Hameneji (Hamenei) izjavio je u ponedjeljak da će Sjedinjene Američke Države pretrpjeti snažan udarac ako ispune prijetnju predsjednika Donalda Trampa (Trump) da će bombardovati Iran, osim ako Teheran ne postigne novi nuklearni sporazum s Vašingtonom.Tramp je u nedjelju ponovio svoju prijetnju da će Iran biti bombardovan ukoliko ne prihvati njegovu ponudu za pregovore, koja je bila izložena u pismu poslanom iranskom rukovodstvu početkom marta, dajući Teheranu rok od dva mjeseca da donese odluku.<h2>Izražena odlučnost&nbsp;</h2>Švicarski ambasador, koji predstavlja interese SAD-a i djeluje kao posrednik između Vašingtona i Teherana, pozvan je u ponedjeljak u iransko ministarstvo vanjskih poslova, gdje je izražena odlučnost Teherana da odgovori "odlučno i odmah" na svaku prijetnju.- Neprijateljstvo od SAD-a i Izraela uvijek je postojalo. Oni nam prijete napadom, što ne smatramo previše vjerovatnim, ali ako naprave bilo kakav potez, sigurno će dobiti snažan uzvratni udarac - rekao je Hameneji, prenosi Reuters. <h2>Izazivanje nemira&nbsp;</h2>Dodao je da ako razmišljaju o izazivanju nemira unutar zemlje, kao prethodnih godina, iranski narod će se sam obračunati s njima.Prošle sedmice Iran je odgovorio na pismo SAD-a, a predsjednik Mesud Pezeškijan (Masoud Pezeshkian) izjavio je u nedjelju da Teheran neće ući u direktne pregovore s Vašingtonom, ali je spreman nastaviti indirektne razgovore u skladu s nalogom Hameneija.- Otvorena prijetnja "bombardovanjem" od strane šefa države protiv Irana je šokantan napad na samu suštinu međunarodnog mira i sigurnosti - rekao je u ponedjeljak glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagheji (Esmaeil Baghaei).

Ruski Vrhovni sud zazmatra ukidanje zabrane talibanskog pokreta

Izrael predložio produženo primirje u Gazi u zamjenu za povratak preostalih talaca

Tramp izjavio da je bijesan na Putina: Stigla prva reakcija Kremlja

Madrid domaćin ministarskog sastanka o evropskoj sigurnosti i Ukrajini

Marin Le Pen će se žaliti na presudu: Osim zatvora, dobila i zabranu obavljanja političkih pozicija

Krenulo naoružavanje: Mijenja li se mirovni mentalitet Evrope?

Madrid domaćin ministarskog sastanka o evropskoj sigurnosti i Ukrajini

Građanski rat u Mijanmaru komplikuje napore za pružanje pomoći tokom zemljotresa

Požar u Tesla salonu u Rimu uništio 17 automobila

Zaharova: Presuda Le Pen pokazuje agoniju liberalne demokratije

Švedska najavljuje novi paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan 1,6 milijardi dolara

NATO admiral: Loš mir u Ukrajini gori bi bio od nastavka rata

Desničari iz EU, Dodik i Rusija saglasni: Presudu Le Pen nazvali političkom

Švedska najavljuje novi paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan 1,6 milijardi dolara

Le Pen bijesna nakon presude: Projurila kroz zgradu suda, nije htjela do kraja slušati odluku sutkinje

Hameneji: Iran će zadati "snažan udarac" SAD ako napadne

Globus

Ruski Vrhovni sud zazmatra ukidanje zabrane talibanskog pokreta

Izrael predložio produženo primirje u Gazi u zamjenu za povratak preostalih talaca

Tramp izjavio da je bijesan na Putina: Stigla prva reakcija Kremlja

Madrid domaćin ministarskog sastanka o evropskoj sigurnosti i Ukrajini

Marin Le Pen će se žaliti na presudu: Osim zatvora, dobila i zabranu obavljanja političkih pozicija

Krenulo naoružavanje: Mijenja li se mirovni mentalitet Evrope?

Madrid domaćin ministarskog sastanka o evropskoj sigurnosti i Ukrajini

Građanski rat u Mijanmaru komplikuje napore za pružanje pomoći tokom zemljotresa

Požar u Tesla salonu u Rimu uništio 17 automobila

Zaharova: Presuda Le Pen pokazuje agoniju liberalne demokratije

Švedska najavljuje novi paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan 1,6 milijardi dolara

NATO admiral: Loš mir u Ukrajini gori bi bio od nastavka rata

Desničari iz EU, Dodik i Rusija saglasni: Presudu Le Pen nazvali političkom

Švedska najavljuje novi paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan 1,6 milijardi dolara

Le Pen bijesna nakon presude: Projurila kroz zgradu suda, nije htjela do kraja slušati odluku sutkinje

Hameneji: Iran će zadati "snažan udarac" SAD ako napadne