Promjene vremena kod mnogih ljudi uzrokuju promjene raspoloženja, ali i brojne druge tegobe. Nekad su se na pogoršanje zdravlja usljed promjene vremena žalili samo stariji, ali danas meteoropatija sve više pogađa osobe svih uzrasta. To i nije tako neobično, jer su posljednjih godina nagle vremenske promjene sve izraženije. 
Visok pritisak
Meteoropatija je grupa simptoma i reakcija izraženih pri promjeni jednog ili više meteoroloških faktora. Najjače su kod naglih promjena temperature, atmosferskog pritiska ili naglog porasta vlažnosti. Dodatni faktori su vjetar i povećana koncentracija polena u zraku. Tegobe se najčešće javljaju nekoliko dana prije promjene vremena.
Dva su tipa meteoropatije - primarna i sekundarna. Primarna ili osnovna javlja se kod zdravih osoba u vidu promjene raspoloženja, slabosti ili bolova. Sekundarna je kad se neke već prisutne bolesti - visok krvni pritisak, tegobe kod srčanih ili plućnih bolesnika, upale... - pogoršavaju zbog promjene vremena.
Fizički simptomi meteoropatije su: glavobolja, migrena, mučnina, vrtoglavica, nesvjestica, reumatski, bolovi u mišićima te na mjestu starih povreda. Psihički simptomi su: umor, nagle promjene raspoloženja, smanjena sposobnost koncentracije, razmišljanja i koordinacije, bezvoljnost, razdražljivost, apatija i poremećaj spavanja.&nbsp;
Hemijski disbalans&nbsp;Glavobolje i migrene su čest simptom meteoropatije. Jedan od uzroka glavobolje je suženje krvnih sudova u mozgu. Hladno vrijeme može uzrokovati naglo suženje žila i tako smanjiti dotok krvi u mozak, navode stručnjaci. Također, ekstremna hladnoća, vrućina ili oluje mogu uzrokovati hemijski disbalans u tijelu, a to može biti okidač za migrene. 
Suha koža 
Kad je vrijeme hladnije, manje je vlage u zraku, što se nepovoljno odražava na kožu. Hladan i oštar vjetar iritira kožu i može uništiti njene zaštitne barijere. Neki dermatolozi savjetuju da se tada rade pilinzi dva puta sedmično kako bi koža bila svježija i bolje upila hidratantne sastojke. U radnom prostoru, a pogotovo u spavaćoj sobi, ako je zagrijavate, koristite ovlaživače zraka. 
Problemi s disanjem
Veoma niske temperature mogu uzrokovati spazme dišnih organa, a posljedica je kratak dah. Rješenje je nošenje maske za lice ili, jednostavnije, da stavite šal preko usta i nosa. Kad je hladno, većinu vremena provodimo u zatvorenom prostoru, blizu drugih ljudi, tako da se povećava mogućnost i za dobivanje prehlade ili gripe. 
Manje sreće 
Poremećaji raspoloženja pod utjecajem vremena češći su tokom hladnijih mjeseci zbog manjka dnevnog svjetla, odnosno sunca. Meteoropati proizvode manje serotonina - hormona sreće. Njima se savjetuje da ipak što više vremena provode vani te da redovno vježbaju. 
Kako ublažiti simptome
Simptome koje imate ako ste meteoropata, možete ublažiti zdravom prehranom, uz dosta voća i povrća, uzimanjem dovoljno vode i snom. Važni su i bavljenje tjelesnom aktivnošću pola sata dnevno i boravak na otvorenom. Hronični bolesnici trebaju redovno uzimati lijekove i držati se savjeta ljekara.

Simptomi i reakcije najjači su kod naglih promjena temperature, atmosferskog pritiska ili naglog porasta vlažnosti

Meteoropatija sve više pogađa osobe svih uzrasta

Jeste li meteoropata

Godišnji odmori smanjuju stres i poboljšavaju raspoloženje. Mnogim ljudima ljetni odmor otvara novu perspektivu i motivaciju da se posvete svojim ciljevima. Još jedna efikasna stvar su sunčani zraci, najbolje oni u jutarnjim i kasnim popodnevnim satima.&nbsp;Djeluju povoljno na lučenje hormona sreće.&nbsp;

Ljeto i godišnji odmori smanjuju stres

Kofein nas razbuđuje, pomaže da ostanemo koncentrirani na zadatke koje izvršavamo, i daje nam energiju. Većina ljudi kofein dobije iz kafe. Ali, zbog raznih informacija o štetnosti kafe, mnogi se ipak brinu bi li trebali smanjiti njen unos ili je čak potpuno izbaciti. 
Dnevni limit
Iako kofein nema indikacije zbog kojih bi ga trebalo potpuno izbaciti, neki ljudi se njime ponekad doslovno predoziraju. Teški kofeinski ovisnici tako prekorače preporučeni dnevni limit kofeina koji iznosi 400 mg, čime mogu sebi uzrokovati nesanicu, nemir i brzo lupanje srca, pogotovo ako ga konzumiraju prebrzo.
Ipak, mnoga istraživanja o konzumaciji kafe pokazuju da ona za organizam zapravo nije loša, a ima i brojne dobre učinke po naše zdravlje. A da je kafa općenito dobra za zdravlje pokazuje i činjenica do koje su naučnici došli - da ljudi koji piju kafu puno rjeđe obolijevaju od nekih bolesti. 
Zdravlje jetre - Devet različitih studija pokazalo je da je kafa povezana sa smanjenim rizikom od ciroze. Jedna šolja kafe dnevno smanjuje rizik od ciroze za 22 posto, dvije šolje za 43 posto, tri za 57, a četiri šolje dnevno za čak 65 posto. 
Srčane bolesti - Čak 200 studija pokazuje da ljudi koji piju tri do četiri šolje kafe dnevno imaju 19 posto manje šanse da će umrijeti od kardiovaskularnih bolesti. Jedna velika studija o kafi objavljena 2009. pokazala je i da svaka šolja ovog napitka koju popijemo rizik od dijabetesa tipa 2 umanjuje za sedam posto.
Manji rizik
Dijabetes tipa 2 - Autori jedne studije za koju su korišteni podaci iz 30 različitih istraživanja u kojima je učestvovalo više od milion ljudi pojasnili su kako tri do četiri šolje kafe dnevno rizik od dijabetesa tipa 2 umanjuju za čak 25 posto. 
Karcinom - Ljudi koji svakodnevno piju najmanje tri šolje kafe imaju 18 posto manji rizik za obolijevanje od raka. Neki podaci kažu da će oni koji piju kafu teže oboljeti od oralnih karcinoma i raka prostate. 
Manja stopa smrtnosti
Evropsko istraživanje provedeno na 50 hiljada ljudi kroz 16 godina pokazalo je da muškarci koji piju tri ili više šolje kafe dnevno imaju 12 posto, a žene sedam posto manje šanse da će umrijeti od bilo koje bolesti želuca, a imaju i zdraviju jetru. 
Druga studija, provedena na 186 hiljada Amerikanaca, to je potvrdila, a pokazala je i da oni koji piju barem šolju kafe dnevno imaju 12 posto manje šanse umrijeti od bilo koje bolesti. Dvije ili tri šolje su postotak rane smrtnosti smanjile za 15 posto. 
Jača memorija
Dok kofein s jedne strane utječe na koncentraciju i bolju pažnju, studije su pokazale da ima utjecaja i na trajanje te količinu sjećanja. Kofein može do 24 sata nakon konzumacije pomoći u povećanju dugoročnog sjećanja kod ljudi. Ali, treba imati na umu da veća količina kofeina nema veći učinak.
Alchajmer i demencija
Studije o kafi istraživale su i učinak tog napitka na zdravlje mozga, gdje se pokazalo da oni koji je svakodnevno piju imaju oko 16 posto manje šanse da će oboljeti od Alchajmera, demencije, ali i drugih bolesti koje umanjuju kognitivne sposobnosti.
Depresija
Veliko istraživanje u kojem je učestvovalo 50 hiljada žena pokazalo je da samo jedna šolja kafe sedmično umanjuje mogućnost depresije za 15 posto, dok dvije ili tri šolje dnevno taj postotak podižu na 20 posto. Također, dokazano je da su oni koji vole piti kafu za 45 posto manje skloni suicidu, a oni koji piju četiri ili više šolja za 53 posto.

Devet različitih studija pokazalo je da je kafa povezana sa smanjenim rizikom od ciroze

Mnoga istraživanja o konzumaciji kafe pokazuju da ona za organizam zapravo nije loša

Kafa nas štiti od bolesti

Koljeno je zglob koji svakodnevno podnosi veliko opterećenje i zbog toga se s vremenom troši. Bolovi u zglobovima često upozoravaju na početak artroze, trošenja hrskavice koljena. Pri svakom koraku koljeno amortizira trostruku tjelesnu težinu pa već nakon 30. godine hrskavica postepeno počinje nestajati.
Unos minerala 
Bol u koljenu može nam itekako otežati svakodnevno funkcioniranje, jer i najjednostavniji pokreti, poput savijanja koljena ili križanje nogu, mogu postati teški. 
Ograničena mogućnost pokreta utječe na svakodnevne aktivnosti. 
Od bolova u koljenima najčešće pate gojazne i slabo pokretne osobe, ali i sportisti, kao i oni koji se nepravilno hrane pa ne unose dovoljno minerala i kalcija pa im zbog toga koštano tkivo slabi. 
To su i osobe starije od 65 godina, kod kojih su posljedice degenerativnog reumatizma uznapredovale. Srećom, to se može spriječiti, odgoditi ili barem ublažiti vježbanjem, ali i svakodnevnim kretanjem.
Jedna od vježbi je da legnete na stomak i desnom rukom obuhvatite skočni zglob desne noge. Vucite petu ka zadnjici, osjetit ćete istezanje u pregibaču kuka i prednjem butnom mišiću. Ostanite u tom položaju 30 sekundi pa ponovite postupak s drugom nogom.
Još jedna vježba - lezite na leđa s opruženim nogama. Oko stopala desne noge stavite elastičnu traku, podignite nogu i pravite otpor - dok traku vučete ka sebi, nogom težite od sebe. Ponovite vježbu od 10 do 15 puta pa promijenite nogu.
Skočni zglob
Svojim koljenima pomoći ćete i tako što ćete leći na leđa i skočni zglob jedne noge osloniti na koljeno druge. Podižite nogu na koju je zglob oslonjen i tako ćete istegnuti mišiće, što će vas osloboditi bola u koljenu. 
Polako povucite koljeno koje drži drugu nogu ka grudima, zadržite nekoliko sekundi pa pustite. Ponovite nekoliko puta pa isto uradite i s drugom nogom.
Učinkovit pokret 
Kako biste olakšali bol u koljenu i tako poboljšali njegovu funkcionalnost, probajte jednostavan, ali učinkovit pokret. Sve što vam treba za izvođenje ovog pokreta istezanja je peškir. 
1. Sjednite, uzmite peškir, savijte ga i stavite ispod koljena te ugurajte što više u zglob. 
2. Stavite petu na rub stola ili kauča te rukama primite dio noge ispod koljena i pritisnite ga prema peškiru. 
Dobro je da osjetite kontrakciju u listovima i tetivama koljena, što će stvoriti malo prostora u samom zglobu. Opustite se i ponovite pokret. Radite istezanje jednu minutu, a zatim ponovite vježbu s drugim koljenom. 
Važno je razgibati se
O koljenima trebate voditi brigu prije nego što postanu bolna. Prije svake aktivnosti koja zahtijeva napor, potrebno ih je pravilno razgibati, a prilikom bavljenja zahtjevnim sportskim aktivnostima, zaštitite koljena od moguće povrede.
Istezanje na stepenicama
Kako biste umirili bol u koljenu, od velike koristi je i istezanje stopala i Ahilove tetive. Da biste to učinili, stanite prednjim dijelom stopala na stepenik ili ivičnjak i polako pete spuštajte ka dole dok ne osjetite blago zatezanje. Kičma treba biti prava, a ruke na osloncu. Uradite ovu vježbu u tri serije od po 15 do 20 ponavljanja.
Kada kod ljekara
Povremena bol u koljenu normalna je stvar i ne treba vas uznemiravati. Ublažavajte je povremeno radeći vježbe. Ali, ako su problemi s koljenom ozbiljniji, bol se javlja i prilikom mirovanja ili je riječ o nepodnošljivoj boli koju ne možete zaustaviti kućnim liječenjem, javite se ljekaru.

Najčešće su im izložene gojazne i slabo pokretne osobe, ali i sportisti, kao i oni koji se nepravilno hrane

Od bolova u koljenima najčešće pate gojazne osobe

Ublažite bolove u koljenima

Uz ugljikohidrate i proteine, masti čine osnovu naše prehrane. Neophodne su za razvoj i kombinacija su zasićenih i nezasićenih masnih kiselina. Loše masti sadrže pretežno zasićene ili transmasne kiseline. One podižu nivo lošeg holesterola, uzrokuju dijabetes i debljanje, bolesti srca i žila, mogu biti i kancerogene.
Tečno stanje
Zasićene masne kiseline nalaze se u proizvodima životinjskog porijekla - mesu, jajima i mliječnim proizvodima. Zastupljene su i u nekim biljnim proizvodima, poput kokosa i kikirikija.
Najviše ih je u prženoj, prerađenoj hrani. Vještački su proizvedene i služe kako bi konzervirale hranu. Transmasne kiseline dižu nivo holesterola, a i kancerogene su.
Dobre masnoće spuštaju nivo lošeg holesterola, poboljšavaju sistem krvnih sudova, dobro utječu na mozak, čine kosu sjajnijom, podmlađuju kožu i reguliraju san.
Nezasićene masne kiseline dijele se na jednostruko (mono) i višestruko (poli) nezasićene. U ribi je najveća koncentracija višestruko nezasićenih kiselina, a u orašastim plodovima i avokadu najviše je jednostruko nezasićenih kiselina.
Masnoće koje su na sobnoj temperaturi u krutom stanju su zasićene, dok su nezasićene masti na sobnoj temperaturi u tečnom stanju. Ali, to se odnosi samo na čiste masti, ne i na namirnice. Primjera radi, orah je u krutom stanju, ali sadrži uglavnom nezasićene, zdrave masti.
Biljni proizvodi
Dobre masnoće nalaze se u biljnim proizvodima, orašastim plodovima te u ribi. Izvori nezasićenih masnih kiselina su: ulja (maslinovo, laneno, soja, kanola), orašasti plodovi (brazilski, indijski oraščić, obični orah, pistacija, lješnik), ribe (tuna, losos, sardina, haringa)...
Kako se hraniti 
U prehranu treba uvrstiti što više namirnica koje sadrže dobre masti. Loše masti nisu štetne u malim količinama, ali moramo paziti da i s njima ne pretjerujemo. Kad biramo ulje bogato omegom, prednost trebamo dati hladno presanom ulju, jer ono nije termalno obrađeno i nije izgubilo zdrave sastojke. 
Ako mislite da ne uzimate dovoljno dobrih masti, postoje dodaci prehrani s omega-3 masnim kiselinama ribljeg i biljnog porijekla, koji će vam pomoći da nadoknadite dobre masti.
Uloga u organizmu
Masti u organzmu imaju sljedeću ulogu: 
- osiguravaju neophodnu energiju
- skladištenje energije
- daju okus hrani i obavještavaju nas da smo siti
- sastavni su dio ćelijskih membrana
- imaju ulogu u zgrušavanju krvi
- učestvuju u metaboličkim procesima drugih materija u organizmu

Optimalan dnevni unos 


Jedna od glavnih karakteristika ishrane savremenog čovjeka je prekomjeran unos masti. Zastupljenost ovog nutrijenta u dnevnoj ishrani je čak 35-45 posto. Ove vrijednosti značajno premašuju maksimalnu preporučenu vrijednost, koja iznosi 30 posto.

Redukcija unosa masti može se ostvariti unošenjem nemasnog mesa, mlijeka i sira sa jedan posto masti i manje, kao i pripremom hrane uz minimalno korištenje masnoće. Biljna ulja (hladno cijeđena: maslinovo, bundevino, ulje vinovih košpica) trebala bi dominirati u ishrani, a na taj način bi se reducirao unos zasićenih masnih kiselina.

Neophodne su za razvoj i kombinacija su zasićenih i nezasićenih masnih kiselina

Uloga dobrih i loših masnoća

Svježi <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje/483429/koliko-hrana-moze-ostati-zamrznuta">proizvodi</a> jesu zdravi, ali niko ne želi biti gladan sat nakon što ih pojede. No, neke vrste voća i povrća držat će vas sitima satima nakon što ih pojedete. Uz njih ćete postići i svoje ciljeve ako želite smršavjeti.
Izvor energije
Artičoka - Bogata je vlaknima, korisna za regulaciju nivoa holesterola, za zdravlje jetre i odlična je, općenito, za detoks organizma pa time i za mršavljenje. Za artičoku je karakterističan cinarin, snažan antioksidans koji sprečava aterosklerozu. 
Banane - Ako se osjećate umorno i treba vam energije, one su odličan izvor energije i potrebnih vitamina. Istraživanja su pokazala da su banane jednako dobre za vraćanje energije sportistima kao i energetska pića, s dodatkom kalija i vitamina B6. Kad se na njima tek počnu pojavljivati tačkice, tada su najbogatije antioksidansima i mineralima. 
Jabuke – Bogate su vlaknima i vodom pa povećava osjećaj sitosti, a veći dio vlakana nalazi se u kori pa jabuke nije dobro guliti. Ova voćka sadrži pektin, topljiva vlakna za koja su istraživanja pokazala da zadovoljavaju glad, smanjuju holesterol i šećer u krvi. 
Karfiol - Dobar je izvor vitamina C, K i folata, kao i vlaknima koja usporavaju probavu i produžavaju osjećaj sitosti.
Bobičasto voće – Bogato je fitokemikalijama i antioksidansima, koji sprečavaju upale na ćelijskom nivou. Istraživanja pokazuju da sprečavaju pretilost i kardiovaskularne bolesti, jer su bogati vlaknima, vitaminima, mineralima i antioksidansima, zahvaljujući kojima će se čovjek osjećati zdravo i sito. 
Malo kalorija 
Mrkva – Zasitna je, slatka, a nema mnogo šećera. Ima malo kalorija, a može se dodati u brojne recepte.
Avokado - Avokado najbrže zadovoljava glad i potiče najduži osjećaj sitosti od svog voća i povrća. Veoma je kaloričan, ali su u pitanju zdrave kalorije, zahvaljujući kojima se tijelo osjeća sito i dobiva sve potrebne masti. Zamjena zasićenih masti nezasićenima, kojih je avokado pun, povećava osjećaj sitosti, a može sniziti i nivo holesterola.
Zdrave hurme
Sadrže mnogo šećera, a s njim i kalorija, ali su bogate vlaknima. Hurme su zdrava zamjena za šećer u mnogim kolačima, što produžava osjećaj sitosti, koji je veoma kratkog vijeka kad se konzumira rafinirani šećer.
Prokulice pune vlakana 
Prokulice su, poput karfiola, pune vlakana, smanjuju razinu holesterola i potiču duži osjećaj sitosti kod čovjeka. Pune su antioksidansa, a istraživanje provedeno na Univerzitetu Južne Dakote pokazalo je da mogu ublažiti upalne bolesti crijeva.
Ne zaboravite lubenicu
Sva tečnost iz lubenice daje vam osjećaj da ste puni i siti. Lubenica sadrži više od 94 posto vode. Tečnost potiče osjećaj sitosti bez dodatnih kalorija. Osim toga, ima i druge zdravstvene prednosti - odličan je izvor vitamina A i C te kalija.
Krompir
Mnogi za krompir misle da deblja, a zapravo je pun vlakana i, pripremljen bez dodataka poput vrhnja, sira ili soli, može pridodati osjećaju sitosti i zadovoljstva. Sadrži mnogo ugljikohidrata, ali nema mnogo kalorija i uopće masti. Pokazali su da su ljudi koji su bili na dijeti, a normalno jeli krompir (bez dodataka), i dalje gubili na kilaži.
Mahunarke
Kombinacija bjelančevina i vlakana u mahunarkama čini ih jednim od najzasitnijih vrsta povrća. Jedno istraživanje pokazalo je da mahunarke pomažu ljudima u gubitku suvišnih kilograma, a prehrana u kojoj su one redovno zastupljene, sprečava povratak tih kilograma. Samo mala količina mahunarki potiče osjećaj sitosti.

Karfiol je dobar izvor vitamina C, K i folata, kao i vlaknima, koja usporavaju probavu

Namirnice uz koje ćete se dugo osjećati sitima

Moždani udar je među vodećim uzrocima invalidnosti i smrtnosti u razvijenim zemljama. Svake dvije sekunde neko u svijetu doživi moždani udar, a svakih šest sekundi jedna osoba umre. Moždani udar uzrokuje poremećaj u moždanoj
&nbsp;cirkulaciji, zbog čega su određeni dijelovi mozga nedovoljno snabdjeveni kisikom i hranjivim tvarima. To dalje vodi do oštećenja i odumiranja nervnih ćelija.&nbsp;&nbsp;Vezivno tkivo
Uzrok je ugrušak koji začepi arteriju i tako onemogući protok krvi ili puknuće krvne žile, kad krv počinje prodirati u okolno tkivo. Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždanog udara je ateroskleroza - bolest koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari u zidu krvne žile, što uzrokuje suženje, začepljenje i/ili slabljenje stijenke krvne žile. 
Prvi simptomi moždanog udara su:
- Utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge, pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela
- Poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe 
- Naglo zamagljenje ili gubitak vida, posebno na jednom oku ili u polovini vidnog polja
- Nagla jaka glavobolja, praćena povraćanjem, bez jasnog uzroka
- Gubitak ravnoteže, omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima. 
Obješeno lice
Najvažnije je prepoznati da je riječ o moždanom udaru. U tome vam može pomoći takozvani FAST test: F-FACE (lice) - Ima li osoba obješeno lice; A–ARM (ruka) - Ima li osoba slabost ruke; S – SPEECH (govor) – Ima li osoba smetnje govora; T – TIME (vrijeme) - Potrebno je znati vrijeme kad su simptomi nastali te odmah nazvati Hitnu pomoć ili krenuti u bolnicu kako bi što prije započelo liječenje.
Nakon što se prepoznaju znakovi moždanog udara i pozove Hitna pomoć, potrebno je osobu umiriti – ukoliko je potrebno, u slučaju poremećaja stanja svijesti, postaviti osobu u bočni položaj te pratiti njene vitalne znakove - disanje, rad srca...
Prevencija ishranom
Zdrava hrana i tjelesna aktivnost od pola sata umjerenog vježbanja ili hodanja svakog dana dobar su recept za prevenciju moždanog udara. Stručnjaci savjetuju da bi dva-tri puta sedmično trebalo jesti plavu ribu, jer sadrži velike količine nezasićenih masnih kiselina. 
Dobro je piti i zeleni čaj, jer on čisti tijelo od toksina i jača imunitet. Ljubitelje čokolade razveselit će detalj da je preporuka jesti crnu čokoladu. I bijeli luk nije bez razloga na glasu kao odlična hrana za zdravlje - snižava pritisak, sprečava zgušavanje krvi, snižava holesterol...
Paradajz bi trebalo jesti kad god je prilika za to, jer ima sličan učinak kao bijeli luk, a bogat je i karotenom, provitaminom A i likopenom, koji ima antikancerogeno djelovanje. Jedite i više šumskog voća zbog velikih količina vitamina C, snažnog antioksidansa, te orašaste plodove i žitarice.
Faktori rizika
Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja dovode do nastanka moždanog udara. Na neke faktore rizika, kao što su dob, spol i gensko naslijeđe, nije moguće utjecati, ali na mnoge se može djelovati i smanjiti njihov utjecaj na povećanje rizika nastanka moždanog udara.
Dob je značajan faktor rizika za nastanak moždanog udara - starije osobe češće obolijevaju, ali čak oko 46 posto moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi, između 45. i 59. godine, što moždani udar čini velikim zdravstveno-ekonomskim problemom.
&nbsp;Koje su posljedice
Moždani udar povezan je s visokom stopom smrtnog ishoda. Kod dvije trećine bolesnika ostat će određeni stepen neurološkog deficita, a trećina će ih biti trajno onesposobljena i potpuno ovisna o tuđoj pomoći. Moždani udar prvi je uzrok invaliditeta, što ima velike posljedice za pojedinca, njegovu porodicu i društvo u cjelini. 
Najčešće posljedice moždanog udara su:
- fizička i radna nesposobnost kod mlađih osoba
- depresija
- demencija
- promjene ponašanja.

Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu, koja dovode do udara, je ateroskleroza

Moždani udar je među vodećim uzrocima invalidnosti i smrtnosti

Prepoznajte simptome moždanog udara

Mnogi od nas su ljeti i za vrijeme proljetnih mjeseci energičniji, čak i bolje raspoloženi, a tokom jeseni i zime su letargični. Naučnici imaju objašnjenje - ključ je u sunčevoj svjetlosti.
Sunčeva svjetlost aktivira metabolizam, stimulira cirkulaciju, a uz sve dobre strane, ona je više od užitka - bez nje nema zdravog života.
Glavna uloga 
1. Svjetlost kontrolira biološki sat - Organizam funkcionira u skladu sa smjenama dana i noći i ciklusom od 24 sata, tokom kojeg se naša planeta okrene oko svoje osi.
Riječ je o takozvanom cirkadijskom ritmu, koji utječe na sve u organizmu, od načina na koji spavamo preko metabolizma do načina na koji tijelo proizvodi određene vrste hormona. Svjetlost je značajan signal koji omogućava pokretanje niza bioloških funkcija u tijelu. 
2. Svjetlost nam pomaže pri odlasku na spavanje i pri buđenju - Jedna od osnovnih bioloških funkcija kojom upravlja svjetlost je san. Mozgu omogućava da zna kad sistemi koji održavaju budnost, trebaju preuzeti glavnu ulogu.
Kad počne padati noć, u organizmu se počinje oslobađati melatonin, hormon koji nam pomaže da zaspimo.
3. Može pomoći u borbi protiv insomnije – Metju Valk, neurolog koji istražuje obrasce spavanja, tvrdi da je dnevna svjetlost ključna za reguliranje spavanja. On ističe da, ako ste noćna ptica koja se bori s insomnijom, izlaganje jutarnjem sunčevom svjetlu može ubrzati vaš mozak i tijelo u pravom trenutku te pridonijeti tome da se osjećate pospano u vrijeme za spavanje.
Nivo serotonina
4. Utječe na raspoloženje – Dnevna doza prirodne svjetlosti nije važna samo za spavanje, ona nas čini sretnijima. Kad je organizam izložen sunčevoj svjetlosti koja dopire do mozga putem optičkih nerava, povećava se nivo serotonina, hormona koji utječe na raspoloženje.
Zimska depresija 
Većina ljudi koji provode manje vremena na svjetlosti, poput osoba koje rade u noćnim smjenama, nerijetko se češće bore s depresijom.
Mentalno zdravstveno stanje koje se direktno povezuje s dnevnom svjetlošću tokom jesenjih i zimskih mjeseci, zove se sezonski afektivni poremećaj ili zimska depresija.
Osobe koje pate od zimske depresije, s kraćim danima postaju sve neraspoloženije. Depresija najčešće prestaje sa početkom proljeća.
Jače kosti 
Sunčeva svjetlost jača kosti - Da bi organizam iz hrane apsorbirao kalcij i natrijev fosfat, ključne minerale za zdrave kosti, zube i mišiće, potreban mu je vitamin D, a u tijelu se stvara izlaganjem sunčevim zrakama.
Manjak tog vitamina može rezultirati krhkošću kostiju i njihovim deformacijama. Skoro svu neophodnu količinu tog vitamina možemo dobiti putem sunčevih zraka, zbog čega ga i nazivaju "sunčevim vitaminom".
Može biti i opasno
Treba upozoriti da pretjerano izlaganje suncu može biti i opasno. Zbog toga je ljeti dobro izbjegavati direktno izlaganje sunčevoj svjetlosti za vrijeme najtoplijeg dijela dana i obavezno koristiti kremu za sunčanje. 
Utječe na imunitet
Većina ljudi osjeća se bolje kad sunce sija, a za to postoji i dobar razlog. Sunčeva svjetlost neophodna je za dobivanje vitamina D, koji utječe na brojne aspekte zdravlja. Među njima su prevencija različitih vrsta raka, odgađanje starenja kože, jačanje imuniteta i stabilnost krvnog pritiska.

Uz sve dobre strane, ona je više od užitka - bez nje nema zdravog života

Zašto ne možemo bez sunčeve svjetlosti

Dok radite generalku u kući - čistite, perete, peglate - možda gunđate u sebi ili, pak, pjevušite, ali vjerovatno niste svjesni koliko dobro činite svom tijelu. Umjesto teretane, trčanja i raznih vidova fizičke aktivnosti, najjeftinija i najpraktičnija varijanta je “trening u kući”. 
Kratke pauze
Kad gurate usisivač naprijed-nazad, vježbate mišiće leđa i ramenog pojasa. Ako nakon toga osjetite bol u vratu, to je zato što vam je glava bila sagnuta. Ako dršku podesite prema svojoj visini, angažirat ćete i mišiće na grudima.
Dok peglate, najviše koristite tricepse. Iako djeluje monotono, to je dobra vježba za ruke, jer često pravite kratke pauze dok ostavljate i uzimate peglu. Nemojte stajati dugo da ne opteretite noge nego se krećite koliko možete oko daske za peglanje. Kad završite, uradite vježbe istezanja, najviše za ruke i ramena.
Pranje prozora je naporno, posebno za one koji nisu u kondiciji i imaju slabe mišiće na rukama. Ako su prozori visoki, nemojte se istezati, jer zamarate kičmu nego koristite
&nbsp;merdevine. Ovo je dobra vježba za sve one koji žele smršavjeti, a nakon pranja prozora, obavezno istegnite mišiće.&nbsp;Mašina za veš neizostavan je detalj u svakom domu, ali mnoge stvari se peru “na ruke”, bilo da je u pitanju odjeća od osjetljivih materijala, ukrašena šljokicama i aplikacijama, nova, koja pušta boju, ili, jednostavno, nemate vremena da uključujete mašinu za nekoliko komada odjeće. 
Istežete kičmu
Ovo je dobra vježba za grudne mišiće, rameni pojas i, naravno, za bicepse i tricepse. Ako to radite nad kadom, onda istežete i kičmu, ali to se ne preporučuje osobama koje imaju problema s diskus hernijom. Zato je bolje da kadicu s vešom podignete u visinu bokova. 
Perite suđe, jačajte grudi
Prilikom pranja suđa aktivirate mišiće ruku, ramena i grudi. Nastojte pri tome ravnomjerno koristiti obje ruke. Ali, nije dovoljno da suđe samo lagano prijeđete spužvicom nego ga morate energično trljati. 
U isto vrijeme zaposlite i noge: bosim stopalom jedne noge vrtite tenisku lopticu, a onda ponovite i s drugim. Time masirate stopala, opuštate zglobove i cijeli organizam, potičete cirkulaciju krvi i limfe. 
Kese kao utezi 
Odlazak u kupovinu i nošenje kesa s namirnicama ili pospremanje ormara i polica s knjigama prilika je za vježbanje mišića ruku i ramena. Ali, kod ovih vježbi morate biti pažljiviji nego kod ostalih. Bez obzira na to koju težinu podižete, uvijek savijte noge u koljenima tako da jednako opteretite sve mišiće nogu, leđa i ruku. 
Pospremanje uz ples
Pospremanje ne mora biti jedna od tegobnih obaveza koje morate završiti tokom vikenda nego nešto u čemu ćete uživati. Pronađite CD omiljenog pjevača, uzmite krpu u ruke i plešite. Brisanje prašine neće više biti dosadno, pranje podova neće biti zamorno, čak i ako ih perete klečeći. Čišćenje kuhinjskih elemenata bit će zanimljivije. 
Uživajte i plešite, čak i ako nemate nikakvog talenta. Niko vas ne vidi, a potrošit ćete kalorije i raspoloženje će vam biti bolje.

Kad gurate usisivač naprijed-nazad, vježbate mišiće leđa i ramenog pojasa, a dok peglate, najviše koristite tricepse

Kad gurate usisivač naprijed-nazad, vježbate mišiće leđa i ramenog pojasa

Dom blista, a vi ste FIT

Postoje namirnice koje, ako ih redovno jedete, mogu produžiti životni vijek. Nauka je utvrdila da se, naprimjer, antioksidanti bore protiv bolesti povezanih sa starenjem, poput srčanih oboljenja i nekih vrsta karcinoma. 
Krvni ugrušci
Priroda nam nudi niz zdravih i ukusnih namirnica, poput bobičastog voća, bijelog luka, paradajza… Vaše je samo da ih redovno konzumirate. 
Tamna čokolada – Puna je flavonoida i antioksidansa koji djeluju protuupalno i mogu spriječiti nastajanje krvnih ugrušaka. Istraživanja pokazuju da su upale povezane sa starenjem pa protuupalna hrana može biti ključ za duži život.
Brokule - Ovo povrće bogato je spojevima poput sulforafana, koji mogu spriječiti nastanak karcinoma. Jedno istraživanje pokazalo je da su osobe koje su u redovnu prehranu uključile brokulu, živjele duže od onih koje ih nisu konzumirale. 
Orašasti plodovi – Dokazano je da samo jedna šaka orašastih plodova dnevno može produžiti životni vijek. Orašasti plodovi smanjuju opasnost od bolesti poput dijabetesa i karcinoma.
Cvekla - Bogata je betainom, spojem koji, također, ima protuupalno djelovanje. 
Paradajz - Bogat je vitaminom C i sadrži veliku količinu antioksidansa likopena. Istraživanja su pokazala da konzumiranje paradajza smanjuje rizik od nekih vrsta karcinoma, kardiovaskularnih bolesti i osteoporoze. 
Funkcija mozga
Bobičasto voće - Jagode, borovnice i ostalo bobičasto voće veoma je ukusno, ali i bogato velikim količinama antioksidansa koji pomažu u borbi protiv starenja. Bobice sadrže antioksidans antocijanin, koji podržava funkcije mozga i održava tonus mišića.
Špinat - Dokazano je da svakodnevna konzumacija špinata može pomoći u sprečavanju kognitivnog propadanja. Istraživači to pripisuju vitaminu K, kojim ovo povrće obiluje.
Maslinovo ulje i losos
Maslinovo ulje - Mediteransku prehranu, u kojoj je maslinovo ulje glavna zvijezda, naučnici ističu kao jedan od najzdravijih načina prehrane u svijetu. Zdrave masti koje ovo ulje sadrži, pomažu u borbi protiv opadanja kognitivnih sposobnosti usljed starenja.
Losos - Možete ga jesti na bilo koji način - kao suši ili pečen na žaru, jer je ova riba bogata omega-3 masnim kiselinama. Istraživanja su pokazala da štiti od kognitivnog propadanja i da smanjuje upale.
Korisne šparoge
Šparoge su bogate glutationom, koji je najveći antioksidans. Ove zelene stabljike mogu smanjiti rizik od bolesti srca, demencije i karcinoma. Šparoga je izvor folne kiseline, koja podržava kognitivne funkcije.
Pijte zeleni čaj 
Ne morate mijenjati svoju omiljenu kafu čajem, ali pokušajte u dnevnu rutinu ubaciti šolju čaja. I zeleni i crni čajevi sadrže katehine koji mogu pomoći u zaštiti srca te štite od moždanog udara. Jedno istraživanje pokazalo je da osobe koje piju najmanje pola litra zelenog čaja dnevno, žive duže.
Ne gulite jabuke
Jabuke su još jedan bogati izvor antioksidansa. Najvažnije je da ne gulite koru, jer se u njoj nalazi većina hranjivih tvari. Plod sadrži vlakna koja pomažu zdravlju probavnog sistema i može pomoći u sprečavanju srčanih bolesti. Jedite i avokado, jer on pomaže u smanjivanju stresa i potencijalno u borbi protiv nekih vrsta karcinoma.

Antioksidanti se bore protiv bolesti povezanih sa starenjem, poput srčanih oboljenja i nekih vrsta karcinoma

Tamna čokolada puna je flavonoida i antioksidansa

Hrana koja produžava život

Rezultati istraživanja pokazuju da mjere poput novih naočala ili operativno odstranjivanje mrene mogu imati pozitivne učinke na napore da starije osobe ostanu britkog uma. 
Voditi brigu o vidu važno je za održavanje dobre kognitivne funkcije. Loš vid i slabljenje mentalnih funkcija česti su kod starijih osoba i međusobno su povezani, ali je pitanje utječe li loš vid na mentalno zdravlje ili obratno.

Dobar vid za bolje kognitivne funkcije

Moždani udar javlja se sve ranije, a u najvećem riziku su osobe srednje životne dobi, između 40. i 50. godine. Stručnjaci smatraju da na porast moždanih udara najviše utječu gojaznost, sjedilački način života, premalo fizičke aktivnosti i neregulirane hronične bolesti, poput hipertenzije ili dijabetesa.
Kontrola težine
Srećom, moždani udar možemo prevenirati ili barem možemo značajno smanjiti rizik.
Provjerite nivo holesterola – Povišen nivo lošeg (LDL), a nizak dobri (HDL) holesterol povećavaju opasnost od začepljenja arterija, što sprečava normalan protok krvi u tijelu i povećava rizik od moždanog udara. Kontrolirani unos zasićenih i trans masti snizit će nivo lošeg, a redovnim vježbanjem povisit ćete nivo dobrog holesterola.&nbsp;&nbsp;Otkucaji srca - Aritmija pet puta povećava rizik od moždanog udara. Ako primijetite da vaše srce ne kuca pravilno, posavjetujte se s ljekarom. 
Prestanite pušiti - Pušenje negativno utječe na elastičnost krvnih sudova, postaju kruti, a ta loša navika u isto vrijeme povećava rizik za stvaranje krvnog ugruška i utječe na razvoj hipertenzije, što je najznačajniji faktor rizika za nastanak moždanog udara. Ali, mnoge studije su pokazale da se po prestanku pušenja rizik smanjuje i vraća na nivo nepušača za oko pet do 10 godina.
Fizička aktivnost – Ključ za prevenciju moždanog udara je fizička aktivnost, jer utječe na snižavanje krvnog pritiska i na kontrolu tjelesne težine. Preporuke stručnjaka su vježbanje oko 30 minuta pet puta sedmično. 
So i alkohol
Ograničite unos soli i alkohola - Kad umanjite unos soli, umanjit će se i djelovanje drugog najvećeg faktora rizika za nastanak moždanog udara. Naučite da okus jelima dajete uz pomoć bilja, začina ili crnog bibera. Alkohol može značajno poremetiti krvni pritisak, što, također, uvećava rizik za pojavu moždanog udara. 
Kontrolirajte krvni pritisak
Žene češće kontroliraju krvni pritisak, jer uzimanje kontracepcijskih pilula, trudnoća ili hormonska supstitucija tokom menopauze mogu utjecati na ovaj vitalni parametar. No, muškarci do 60. godine uglavnom ne osjećaju neke tegobe zbog promjena pritiska, pogotovo zato što povišene vrijednosti često ne daju specifične simptome. 
Kako biste na vrijeme uočili hipertenziju, najbolje je da pritisak kontrolirate svakih nekoliko sedmica, kod ljekara ili u kući.
Stres i depresija
Iako veza između stresa, depresije i moždanog udara još nije potpuno definirana, uočeno je da ova stanja mogu biti markeri za otkrivanje rizika od oštećenja mozga. Utvrđeno je da depresivni ljudi imaju dva puta veći rizik da dožive moždani udar. Posjetite ljekara ako imate i druga oboljenja, kao što su koronarna bolest, dijabetes, visok holesterol, atrijalna fibrilacija.
Simptomi
Na moždani udar treba posumnjati ako se jave:
- slabost motornih funkcija ili utrnutost jedne polovine lica ili tijela
- iznenadna pojava vrtoglavice, nemogućnost hodanja i stajanja
- nagon na povraćanje ili povraćanje koje se pogoršava sa promjenom položaja glave i tijela ili poslije fizičkog napora
- naglo nastale glavobolje, koje počinju najčešće u potiljačnom dijelu
- slabost pojedinih dijelova tijela
- izmijenjeno stanje svijesti
- dugotrajna štucavica (češće kod žena)
- otežano izgovaranje pojedinih riječi, nemogućnost govora ili nerazumijevanje tuđeg govora
- poremećaj vida, pojava dvostrukih slika, gubitak vida na jednom ili oba oka.
Faktori rizika
- povišen nivo holesterola i triglicerida u krvi 
- visoki krvni pritisak 
- pušenje 
- šećerna bolest
- gojaznost 
- smanjena fizička aktivnost 
- prekomjeran unos alkohola 
- oboljenja srca i krvnih sudova.

Na porast moždanih udara najviše utječu gojaznost, sjedilački način života i neregulirane hronične bolesti

Smanjite rizik od moždanog udara

Sljedeće namirnice su u čak 90 posto slučajeva razlog pojave alergije:&nbsp; Kikiriki - Alergija na kikiriki je jedna od najučestalijih alergija, a oni mogu uzrokvati čak i smrtonosne alergijske reakcije. U dječjoj dobi ova alergija je najčešća, ali su istraživanja pokazala da u 20 posto slučajeva djeca „prerastu“ alergije.
Orašasti plodovi – To su bademi, brazilski oraščići, lješnici, kesten i slični plodovi. 
Mlijeko - Odnosi se na sve vrste mlijeka koje proizvode životinje – kravlje mlijeko, kozje ili ovčje, a razlog zašto ste alergični na sve je to što su bjelančevine u mlijeku slične u svim vrstama. 
Jaja - I dok jaja sadrže najkvalitetnije bjelančevine, osobe alergične na jaja moraju pronaći alternativni izvor bjelančevina. Najčešće je krivac za alergiju bjelance 
Pšenica - Izvor alergije najčešće leži u glutenu, pa zbog toga osoba mora paziti i s namirnicama poput raža i zobi. 
Soja - Iako soju odmah povezujemo s vegetarijanskom i veganskom prehranom, nije baš tako, jer se soja krije u mnogim proizvodima. Može biti u gotovim jelima, poput hljeba, keksa i kolača, a može se nalaziti i u konzerviranim tunama i drugim mesnim proizvodima. 
Riba - Ova alergija često se pojavljuje kod odraslih, a ako ste alergijsku reakciju imali nakon konzumiranja jedne vrste ribe, moguće je da ćete i na druge imati reakciju. 
Školjke i ljuskari – Češće nastaje u odrasloj dobi, a uključuje školjke i škampe, jastoge i rakove. Za alergiju na školjkaše najčešće je kriva alergija na tropomiozin, a izaziva vrlo jako reakcije, dok su oni lakši simptomi – začepljen nos i mučnina.

Sljedeće namirnice su u čak 90 posto slučajeva razlog pojave alergije

Izvor alergije najčešće leži u glutenu

Najčešći alergeni među hranom

Ponekad su glavobolje bezopasne i posljedica su neispavanosti, stresa, prevelike količine alkohola, dehidracije... Ali, ovisno o tome gdje i kako se pojavljuje, može se raditi o ozbiljnom zdravstvenom problemu. 
Buka i svjetlo
Munjevita glavobolja pojavljuje se kao iz vedra neba, a maksimalni intenzitet postiže u nekoliko sekundi. To može biti pokazatelj niza zdravstvenih problema, uključujući i krvarenje zbog puknuće žile u mozgu, što je opasno po život.
Ako se glavobolja pojavljuje rano ujutro, svakako se trebate obratiti ljekaru, jer može ukazivati na tumor na mozgu, apneju, veoma visok krvni pritisak...
Po savjet ljekara treba otići i ako se uz glavobolju javljaju zamućenje vida, pogoršanje probave ili raspoloženja te napetost u vratu ili razdražljivost, ili ako se bol pojavi nakon udarca u glavu.
Glavobolje se razlikuju i po mjestu bola. Ako se javlja u jednoj polovini glave, radi se o migreni koja nije opasna, ali je vrlo naporna za one koji pate od nje, jer može trajati do 72 sata. Prepoznaje se po pulsirajućem bolu umjerenog do jakog intenziteta, a uz to se ponekad pojavljuje mučnina te preosjetljivost na buku i svjetlo. Uzmite tabletu protiv bolova odmah nakon prvih simptoma i mirujte u mračnoj i tihoj sobi.
Ako imate osjećaj kao da vam glavu neko steže obručem, riječ je o tenzijskoj glavobolji koja nastaje postepeno do srednjeg intenziteta bola. Najčešće se pojavljuje zbog stresa i potrebno je malo odspavati.
Određeno doba
Osjetite bol na jednoj strani lica, a kapak vam je natečen? To je cluster glavobolja koja je jaka i traje u ciklusima, od dvije sedmice do mjesec dana. Javlja se u određeno doba godine, a između dva napada mogu proći i godine. U vrijeme trajanja bol se javlja svaki dan, i to u isto doba dana ili noći, i traje između pola i tri sata. 
Oni koji pate od ovog oblika primijetili su da im je bolje dok se kreću, za razliku od onih s migrenom koji moraju mirovati. Bol se javlja s jedne strane glave i obično se na toj strani lica začepi nosnica ili iz nje curi, kapak natekne, oko je crveno, lice i čelo se znoje. Ovaj oblik pet puta je češći kod muškaraca.
Bol na čelu, na sljepoočnicama...
Ako vas boli na čelu, radi se o glavobolji uzrokovanoj upalom sinusa. Bol se može osjetiti i na jagodicama. Pomoći će inhalacija i tuširanje toplom vodom. Bol na zadnjem dijelu glave (kod vrata) i na tjemenu - ova vrsta glavobolje javlja se zbog problema u kičmi i vratu, a može se pojaviti kod dugog sjedenja. Trebate se malo protegnuti, udahnuti svjež zrak...
Bol na sljepoočnicama pojavljuje se ako neko ima poremećaj viličnog zgloba i vodi tenzijskoj glavobolji. Osim bola u sljepoočnicama, javljaju se i bolovi uha, lica, poteškoće kod otvaranja i zatvaranja usta, a čuje se i „klik“ kada se vilica pomiče. Trebali biste posjetiti ljekara.
Vođenje dnevnika
Stručnjaci kažu da je dobro voditi dnevnik glavobolje - koliko često se pojavljuje, u koje vrijeme, gdje boli, koliko traje, koje su aktivnosti ili hrana i piće prethodili glavobolji. Na osnovu tih zabilješki kasnije je ljekaru lakše dijagnosticirati o čemu se radi.
Češće kod žena 
Glavobolje su najčešće u drugoj životnoj dobi, između 25. i 65. godine, te češće pogađaju žene. Također, češće su u urbanoj populaciji i u populaciji razvijenog svijeta te kod ljudi čije zanimanje zahtijeva boravak u zatvorenim prostorijama, s dugotrajnim sjedenjem, psihičkim naporom i koncentracijom.
Djelovanje analgetika
S vremenom raste otpornost na lijekove protiv bolova te da je uvijek bolje bezazlene glavobolje prvo pokušati riješiti prirodnim lijekovima: biljnim čajevima koji opuštaju i djeluju protiv bola, aromaterapijom, masažom i vježbanjem tehnika opuštanja. Kada glavobolje prestanu, ne zaboravite na prevenciju, odnosno promjenu životnih navika.

Ako se glavobolja pojavljuje naglo ili u rano ujutro, ako se, uz bol, i zamuti vid, obratite se ljekaru

Munjevita glavobolja pojavljuje se kao iz vedra neba

Kako i gdje vas boli glava

Znate li kad zapravo postajemo odrasle osobe?

Otekline, svrbež i crvenilo, nažalost, ponekad budu rezultat želje za uljepšavanjem i korištenjem šminke. Umjesto prekrasnog make-upa, imunološki sistem reagirao je preosjetljivošću na neki od sastojaka iz kozmetičkog proizvoda. 
&nbsp;Kontaktni dermatitis
Alergijske reakcije na šminku postaju sve češće i izazivaju zdravstvene poteškoće u sve mlađoj populaciji, jer je dobna granica kada današnje djevojke posežu za šminkom sve niža.
Sve je veći broj raznih alergijskih reakcija, za koje nismo ni svjesni da dolaze od šminke ili, naprimjer, dezodoransa. Konzervansi koji najviše brinu dermatologe koriste se u kozmetici brojnih kompanija. Posebno su opasni oni koji pomažu pri očuvanju boja, a uzrokuju kontaktni dermatitis koji se često javlja i nekoliko dana nakon doticaja s kožom. 
On, također, produžava rok trajanja preparata, a sastavni je dio krema, gelova za tuširanje, maskara, šampona, regeneratora i sapuna. Uništava bakterije, plijesan i viruse u tim preparatima, a bez njega bi se kozmetika pokvarila ubrzo nakon otvaranja. 
Alergije koje uzrokuju takvi sastojci traju cijeli život te izazivaju bolne ekceme i mjehure na površinskom sloju kože. U maskarama i sjenilima alergijske su reakcije često uzrokovane i sastojcima kao što su gliteri, šljokice u prašku, hlapiva ulja i parfemi, različiti antioksidansi, pigmenti, tvari za spajanje.
&nbsp;Gliteri i šljokice
Zbog štetnih posljedica na ljudsko zdravlje, stručnjaci pozivaju na zabranu upotrebe šljokica. Velika Britanija planira potpuno zabraniti kozmetičke proizvode, poput pilinga i gelova za lice, koji u sebi sadrže mikrogranule (slične šljokicama), a u nekim britanskim vrtićima već je zabranjena upotreba šljokica. Najbolje je izbjegavati glitere i šljokice, kao i sve proizvode koji ih sadrže. Nemojte koristiti make-up, lak za nokte i sprejove koji u sebi sadrže bilo kakve svjetlucaste mikročestice. 
&nbsp;Crvenilo
Alergiju možete prepoznati ako imate mjehure na koži, crvenilo i otekline, koje se najčešće pojavljuju na licu i rukama. Kada pomislite da ste alergični na pojedini pripravak, njegovu primjenu treba odmah prekinuti te se obratiti ljekaru, dermatologu ili alergologu, kako biste to provjerili kroz alergološka testiranja.
Prevencija 
Uvijek perite ruke i lice prije nanošenja šminke. Nemojte koristiti tuđe kozmetičke proizvode. Nemojte nanositi šminku na oči ako imate neku infekciju, poput konjunktivitisa. Bacite sve proizvode koje ste koristili od kada ste prvi put otkrili da imate infekciju.&nbsp;&nbsp;TrajanjeBacite staru kozmetiku. Većina kozmetike sadrži dovoljno konzervansa koji je štite od plijesni, bakterija, ali kroz određeni rok. Trebate strogo poštivati rokove trajanja na deklaraciji, jer stara kozmetika može prouzrokovati alergije koje će se teško povući i uz terapiju.&nbsp;&nbsp;Šta pomaže&nbsp;Najbrži način koji će ublažiti crvenilo i pečenje kože jesu oblozi od vode ili čaja (kamilica). Pomažu i određene kreme koje možete dobiti na preporuku ljekara, aloe vera gel... Ako se radi o jakim simptomima, mora se hitno ljekaru kako bi propisao antihistaminike i dao odgovarajuću terapiju.&nbsp;&nbsp; Sastojci
1. Gledati popis sastojaka: što duži popis sastojaka, to veći rizik od alergija. 
2. Čitati popis sastojaka: ako već znate da neki sastojak uzrokuje reakcije, onda dobro pročitati sastave prije kupovine. 
3. Brend ili ime proizvoda ne znači ništa, opet čitajte sastojke
4. Sve navedeno ne odnosi se samo na preparativnu kozmetiku i deterdžente nego i na dekorativnu kozmetiku, pa i kod nje provjerite sastojke.

Jeste li meteoropata

Ljeto i godišnji odmori smanjuju stres

Kafa nas štiti od bolesti

Ublažite bolove u koljenima

Uloga dobrih i loših masnoća

Namirnice uz koje ćete se dugo osjećati sitima

Prepoznajte simptome moždanog udara

Zašto ne možemo bez sunčeve svjetlosti

Dom blista, a vi ste FIT

Hrana koja produžava život

Dobar vid za bolje kognitivne funkcije

Smanjite rizik od moždanog udara

Najčešći alergeni među hranom

Kako i gdje vas boli glava

Znate li kad zapravo postajemo odrasle osobe?

Prepoznajte simptome: Alergije na šminku nisu uvijek bezazlene

Sveznadar

Jeste li meteoropata

Ljeto i godišnji odmori smanjuju stres

Kafa nas štiti od bolesti

Ublažite bolove u koljenima

Uloga dobrih i loših masnoća

Namirnice uz koje ćete se dugo osjećati sitima

Prepoznajte simptome moždanog udara

Zašto ne možemo bez sunčeve svjetlosti

Dom blista, a vi ste FIT

Hrana koja produžava život

Dobar vid za bolje kognitivne funkcije

Smanjite rizik od moždanog udara

Najčešći alergeni među hranom

Kako i gdje vas boli glava

Znate li kad zapravo postajemo odrasle osobe?

Prepoznajte simptome: Alergije na šminku nisu uvijek bezazlene