Naučnici su otkrili gen CDH2 koji je odgovoran za nastanak kardiomiopatije zbog koje dolazi do iznenadne smrti. Dokazano je da je ovaj gen odgovoran za smrt igrača odbojke Milana Vigora Bovolenta koji se srušio za vrijeme utakmice u Italiji te Piermaria Morosinija (na slici) koji se srušio za vrijeme nogometne utakmice u 31. minuti kada su igrali Pescara i Livorno. Naučnici iz Italije i Južne Afrike došli su do saznanja da su posebno ugroženi oni pojedinci koji se bave natjecateljskim sportovima, a posjeduju mutiran gen CDH2 odgovoran za proizvodnju kadherina 2, proteina važnog za normalno spajanje srčanih ćelija. Modificirana proizvodnja ovog proteina uzrokuje aritmije i srčani udar.
 Naučnici smatraju da će im ovo otkriće pomoći u boljem razumijevanju bolesti i liječenju kao i u prevenciji jer će se moći testirati članovi porodice i utvrditi je li došlo do mutacije CDH2 gena.

Gen odgovoran za iznenadnu smrt sportista

Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti u Americi nedostatak sna povezan je sa hroničnim bolestima kao što su dijabetes, srčane bolesti, gojaznost i depresija.
- Više od 10 posto populacije pati od insomnije, što znači da su imali problema sa spavanjem duže od tri mjeseca - kaže dr Šeli Heršner (Shelly Hershner), profesor neurologije u Medicinskom centru za poremećaje u spavanju u Mičigenu.
Ako ne možete da zaspite poslije buđenja više od 20 minuta premjestite se u neki drugi dio stana ili kuće. Pokrijte se i pokušajte da zaspite.
- Ako ostanete u krevetu osjećat ćete pritisak da zaspite, a to još više frustrira - navodi dr Heršner.
Njena preporuka je zato promjena okoline, koja vrlo lako može da pomogne u ovakvim situacijama.

Ako se često budite tokom noći i ne možete zaspati, nipošto ne ostajte u krevetu!

Detoksikacija će baš svakom pojedincu pospješiti kvalitet života, a oni kojima je neophodno potrebna nikako ne bi smjeli zanemariti tu činjenicu. Za početak je potrebno riješiti test pomoću kojega ćete utvrditi koliko je detoksikacija potrebna vašem organizmu. 

Test rješavajte na način da bilježite te na kraju testa zbrojite pozitivne odgovore na pitanja.

1. Imate li prekomjernu tjelesnu težinu?2. Obavljate li veliku nuždu manje od 2 puta dnevno?3. Jeste li pušač?4. Imate li hronične bolove u tijelu?5. Imate li učestale glavobolje?6. Imate li povišen krvni pritisak?
7. Patite li od alergija ili astme?8. Unosite li u organizam manje od 2 litre vode na dan?9. Konzumirate li alkoholna pića češće od jednom mjesečno?10. Konzumirate li slanu hranu?11. Imate li pojačanu potrebu za slatkom hranom?12. Konzumirate li prženu hranu češće od 3 puta mjesečno?13. Konzumirate li više od 3 šoljice kafe sedmično?
14. Konzumirate li gazirane sokove?15. Dišete li otežano i pri izvođenu lagane fizičke aktivnosti?16. Osjećate li se iscrpljeno tokom dana i kada za to nemate valjani razlog?17. Vježbate li rjeđe od 3 puta sedmično?18. Obolijevate li učestalo?19. Imate li problem s gubitkom koncentracije?20. Patite li od nesanice?21. Budite li se iscrpljeni nakon spavanja?22. Jeste li nervozni ili tjeskobni učestalije od jednom sedmično?23. Imate li intenzivan miris znoja?24. Imate li intenzivan miris mokraće?25. Jeste li uzimali antibiotik više od 2 puta u proteklih 12 mjeseci?

Manje od 5 pozitivnih odgovora
Vaš organizam nije opterećen štetnim tvarima i toksinima. Vi zaista prakticirate zdrav način življenja. Vašem organizmu detoksikacija nije potrebna, ali mu ne može naškoditi.
&nbsp;Od 5 od 10 pozitivnih odgovora

Vaš organizam zasigurno sadrži štetne tvari i toksine, međutim, vjerujemo da stanje nije alarmantno. Pravo je vrijeme da spriječite dodatno nakupljanje štetnih tvari i toksina.

&nbsp;Više od 10 pozitivnih odgovora

Vrijeme je za uzbunu! Vašem organizmu detoksikacija je uistinu neophodna.&nbsp;

Test rješavajte na način da bilježite te na kraju testa zbrojite pozitivne odgovore na pitanja.

Utvrdite je li vam tijelo opterećeno toksinima

Naučnici koji su radili na eksperimentalnom testu za autizam tvrde da njihov izum može detektirati to stanje sa tačnošću većom od 96 posto i to iz krvi pacijenta. Otkriće objavljeno u PLoS Computational Biology poslednji je pokušaj u nizu da se pronađe test krvi za dijagnostiku poremećaja iz spektra autizma, koji pogađaju jedno od 68 djece.&nbsp; Dr. Juergen Hasn sa Rensler politehničkog instituta u Teksasu predvodio je studiju koja je mjerila nivo 24 proteina povezana s autizmom u krvi ispitanika, a naučnici kažu da postoji osnovana sumnja da su određene kombinacije nivoa tih bjelančevina karakteristične za autizam. Oni ne mogu još sa sigurnošću da tvrde da su to markeri specifični za autizam, ali ovo otkriće uliva novu nadu u ranu dijagnostiku ovog poremećaja. Procjene američkih stručnjaka sugeriraju kako u SAD poremećaji autističnog spektra pogađaju 1 od 68 djece. Većem riziku su izloženi dječaci.

Krvni test za autizam

Bolesti srca se kod pretilih osoba javljaju u mlađoj životnoj dobi nego kod osoba s preporučenom tjelesnom masom, objavili su američki znanstvenici s Northwestern University.

Prema podacima prikupljenima od oko 73000 osoba, kod pretilih muškaraca se bolesti srca javljaju prosječno 3,1 godinu ranije nego kod onih vitkih.
Kod pretilih žena se bolesti srca javljaju prosječno 4,3 godine ranije nego kod onih s preporučenom tjelesnom masom. Sudionici istraživanja su bili prosječne dobi 55 godina.

Pokazalo se kako je pretilost kod žena povezna s prosječno 85 posto većim rizikom za bolesti srca, dok je kod muškaraca ovo povećanje rizika iznosilo 67 posto.

Debljina „ubrzava“ bolesti srca

Svaki deseti lijek prodan u zemljama u razvoju je krivotvoren ili je ispod potrebnog standarda radi čega umiru deseci hiljada ljudi, a mnogi među njima su djeca u Africi kojima se daju neučinkoviti lijekovi protiv upale pluća ili malarije, rekli su predsjedavajući zdravstvene organizacije u utorak.
U izvješću o problemu Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kaže da su lažni lijekovi sve veća prijetnja jer rastuća farmaceutska trgovina, uključujući prodaju putem interneta, otvara vrata i ponekad toksičnim prozvodima.&nbsp;

Neki ljekari u Africi, primjerice, kažu da su prisiljeni nabavljati od najjeftinijih ali ne nužno i najsigurnijih distributera kako bi mogli konkurirati ilegalnoj prodaji na ulici. Lažni lijekovi mogu sadržavati netačne doze, krivo navedene sastojke ili čak nemati aktivne sastojke. 

Razmjere problema teško je precizno kvantificirati, no WHO je analizirao 100 studija od 2007. do 2016. koje su pokrile više od 48000 uzoraka, i pokazalo se da je 10,5 posto lijekova u zemljama s niskim ili srednjim prihodima stanovništva lažno ili ispod standarda. 

Po skupini s edinburškog univerziteta koja je za WHO proučila utjecaj lažnih lijekova, 72000 smrti djece od upale pluća može se pripisati upotrebi antibiotika s reduciranom aktivnošću, odnosno ukupno 169.000 kad se pribroje slučajevi u kojima lijek nije imao aktivnih supstanci. 

Druga skupina stručnjaka s londonske Škole higijene i tropske medicine procijenila da se oko 116.000 smrti od malarije svake godine u subsaharskoj Africi može pripisati lošim lijekovima protiv te bolesti.

WHO upozorava: Od ovoga umiru deseci hiljada ljudi

Hranu na koju je sletjela muha ne bi trebalo nikada jesti, jer insekti prenose mnogo više bolesti nego što mislimo.
Naučnici su otkrili da su noge i krila muhe prepuni različitih vrsta bakterija, koje su najčešće pokupljene prilikom slijetanja na strvine ili izmete. Te bakterije su uglavnom s nogu i lako se prenesu na površinu na koju muha sleti. Oni koji pojedu hranu na koju je sletjela muha, riskiraju gadne bolesti.&nbsp;Tim naučnika sa Univerziteta u Pensilvaniji, sa tehničkog fakulteta u Singapuru i Univerziteta u Rio da Žaneiru proučili su mikrobiome 116 muha sa tri različita kontinenta.U studiji objavljenoj u magazinu Scientific Reports piše kako u nekim slučajevima muhe nose na stotine različitih vrsta bakterija, od kojih su mnoge štetne za ljude. Između ostalog, bakteriju koja uzrokuje upalu povezanu s nastankom čira na želucu. Muhe su posebno ''prljave'' jer se hrane fekalijama i bilo kojom drugim organskom tvarima koje su u procesu truljenja.- Zbog ovog ćete dva puta razmisliti prije nego što pojedete salatu na idućem pikniku. Muhe mogu da pridonesu brzom prenosu patogenih bakterija kod epidemija, rekao je profesor Donald Brajant (Bryant) iz Pensilvanije.
Profesor Stefan Šuster (Schuster) rekao je da noge i krila muha pokazuju najvišu mikrobnu raznolikost na telu muve, što sugerira da bakterije koriste muhe kao prenosioce.

Nikada ne jedite iz tanjira na koji je sletjela muha, prenose mnogo više bolesti nego što je poznato

Ne trebate se uspeti do vrha Eiffelova tornja da biste zdravstveno profitirali, no ne izbjegavajte stepenice kad se uspinjete do stana koji je u višespratnici jer to je idealna vježba za sve nesportaše, osobito za osobe koje puno vremena provode sjedeći, smatra dr. Alain Frey, voditelj francuske Udruge za sportsku medicinu.

&nbsp;Gubljenje kalorija

On objašnjava da su za vrijeme uspinjanja i silaska niz stepenice aktivni brojni mišići - mišići nogu, trbuha i ruku, a aktiviraju se i mišići leđa. Penjanje stepenicama potiče rad gotovo svih skeletnih mišića.

Korištenjem skeletnih mišića, odnosno mišića koji su potpora koštanom tkivu, pomaže se ubrzanju metabolizma i potiče potrošnja kalorija u stadiju mirovanja.
Razna istraživanja dokazala su da se ovim načinom tjelovježbe gubi puno kalorija.

Po nekim navodima, za hodanje stepenicama je potrebno i do sedam puta više energije nego pri vožnji liftom, a osam do devet puta više nego sjedenjem.
Dobra vijest je da se kalorije ne troše samo dok se penjete stepenicama, već i dok njima silazite.

Bez forsiranja
Francuski liječnik usto ističe da su uspinjanje i silazak niz stepenice odlični za održavanje srčanog mišića zdravim. Pritom treba voditi računa o tome da se svak pridržava ritma koji mu najbolje odgovara.

Treba voditi i računa o tome da se niko ne treba forsirati ni pratiti nekoga ko je brži, već se zaustaviti ako se pojavi potencijalno abnormalno i teško disanje, bol u predjelu grudnog koša ili u zglobovima, kaže dr. Frey.

Osobama koje, primjerice žive na 15. katu neke zgrade, savjetuje korištenje lifta do 13. kata, a potom nastavak pješice. Ističe da su hodanje i uspinjanje stepenicama dvije fizički najdostupnije vježbe - besplatne i dostupne svima.

"Posvuda oko vas su i stepenice i liftovi, a na vama je da odaberete ovo drugo. To je dulji put do odredišta, no bez sumnje kraći put do dugoročnog cilja, a to je zdrav organizam", poručuje dr. Frey.

&nbsp;Deset hiljada koraka dnevno

Na pitanje koliki je idealan broj koraka koje bi trebalo dnevno napraviti, dr. Frey odgovara da nema idealnog broja, no da je dobro da zdrava osoba napravi između 6000 i 10000 koraka, u koje su uključeni i oni napravljeni po stepenicama.

Za održavanje kardiovaskularnog sistema ništa nije bolje od uspinjanja stepenicama, smatra dr. Alain Frey, voditelj francuske Udruge za sportsku medicinu

Uspinjanje stepenicama za zdravlje srca

Plač nije isto što i "proizvodnja suza" kao posljedica iritacije očiju zbog nekog hemijskog jedinjenja. Za plač beba pretpostavlja se da je metoda komunikacije. Kod odraslih plač i dalje predstavlja djelimičnu nepoznanicu. Studija kojom je obuhvaćeno 4.300 ljudi iz 30 zemalja, otkrila je da je većini ispitanika i mentalno i fizičko stanje poboljšano nakon plakanja. Za one koji nisu osjetili poboljšanje ili koji su se čak osjećali lošije ključni faktori su bili socijalni kontekst i osjećanje stida ukoliko je do suza došlo u javnosti ili van sigurne sredine. Isto istraživanje pokazalo je da kod većine ljudi "zadržavanje" ili skrivanje suza ima negativne posljedice, odnosno da se nakon takvog emotivnog pražnjenja manje osjeća olakšanje.

Kad odrasli plaču

Da biste se lakše kretali i bolje podnosili duže stajanje u mjestu neophodno je da se ojačaju mišići nogu. Jaka muskulatura onemogućava zglobovima da se nekontrolisano pomijeraju, a samim tim se smanjuje i mogućnost povrede. Zato vam predlažemo plan vježbi koje bi trebalo da radite nekoliko dana u nedjelji po 15 minuta. Noge će od njih biti kao izvajane, a mišići zategnuti i to za samo mjesec dana.&nbsp; Podizanje iz polučučnjaStanite ispred stolice. Iskoračite, pa se spustite u polučučanj. Drugu podignite na dio stolice na kome se sjedi - tako da se stopalo na sjedalni dio oslanja samo prstima, a butina noge koja je oslonjena o pod mora da bude paralelana sa podom. Karlicu spustite što bliže podlozi, a zatim je podignite tako da ispravite koljena. Podizanje ponovite deset puta jednom, a zatim deset puta drugom nogom.

"Izvlačenje iz kuka"Na pod postavite prostirku za vježbanje ili ćebe. Uvijek vodite računa da imate nešto mekano ispod koljena kada ste oslonjeni na njih jer su povrede koljena vrlo česte u takvim situacijama. Postavite stolicu ispred sebe i rukama se oslonite na dio za sjedenje, tako da je trup paralelan s podom.&nbsp;Podignite nogu u visini tijela i snažno zategnite prste na stopalima. Držite nogu u vazduhu deset sekundi izvlačeći je iz "kuka", a zatim je polako vratite na podlogu. Vježbu ponovite deset puta dižući naizmjenično jednu pa drugu nogu.
Sjedenje sa izdržajemStanite ispred stolice, ispružite ruke iznad glave i snažno ih zategnite prema plafonu. Polako se spuštajte u sjedeći položaj. Kada dođete otprilike na udaljenost od oko 10 cm od stolice, zadržite se u tom položaju 10 sekundi, snažno istežući ruke, a tek potom sjedite. Zatim vježbu uradite u obrnutom smjeru tj. ustajte polako sa zadržavanjem od deset sekundi na udaljenosti od 10 cm od stolice. Vježbu ponoviti deset puta.
Zatezanje i opružanjeLezite na bok, gornju nogu postavite na stolicu. Donju nogu koja je provučena ispod stolice podignite od podloge i približite stolici.&nbsp;U ovom položaju ispružite prste na stopalima, a zatim ih ponovo zategnite ka licu. Ovo ponovite deset puta ne spuštajući nogu na podlogu.&nbsp;Vježbu ponovite deset puta prvo jednom, a zatim drugom nogom.

Da biste izdržali dugo sjedenje morate da ojačate noge

Hipersenzitivnost ili osjetljivost zuba je stanje kod kojeg je eksponirani dentin, odnosno dio zuba ispod gleđi, vitalnog zuba, osjetljiv na mehaničke, osmotske, hemijske ili termičke nadražaje, pišu "Nezavisne".
Osjetljivost zuba je jedna od najčešćih tegoba na koje se žale pacijenti kada dođu kod stomatologa.

A o uzrocima i prevenciji hipersenzitivnosti zuba za "Nezavisne" je govorio Zoran Gvozden, načelnik Službe za stomatološku zdravstvenu zaštitu u Domu zdravlja u Banjaluci.

UZROCI NASTANKA:

- Hipersenzitivnost može nastati iz nekoliko razloga, a najčešći su nepravilno, odnosno žustro i energično pranje, pri čemu dolazi do ogoljavanja vrata zuba, - tvrdi Gvozden.

Kako on kaže, prilikom energičnog pranja zuba dolazi do gubitka gleđi i time se otkriva drugi sloj zuba, dentin.

Dentin sadrži dentinske tubule koje su ispunjenje tečnošću i na svaki nadražaj se ta iritacija prenosi na živi dio zuba.

Agresivno pranje i iritacija zubne gleđi dovode do njenog propadanja. 

- Zbog toga se javlja osjetljivost na hladno i toplo koju zovemo termički nadražaj. Osim njega, postoje i hemijski nadražaji u koje spada kisela hrana koja takođe dovodi do osjetljivosti zuba, - objasnio je Gvozden.

Drugi faktori, kaže on, su različite erozije, a najčešće se radi o klinastim erozijama, koje mogu biti uzrok za pojavu osjetljivosti.

On tvrdi da kad govorimo o osjetljivosti zuba, dok je zub osjetljiv a klinički zdrav, odnosno nije zahvaćen karijesom, treba preduzeti neke mjere.

- Umjesto tvrde četkice koristiti što mekšu sa pokretima goredolje, ali i korištenje adekvatne paste za zube koja nema abrazivna svojstva u svom sastavu, - ističe Gvozden.

KARIJES:

Još jedan faktor koji utiče na pojavu hipersenzitivnosti zuba i koja je, naglašava Gvozden, mnogo češća u našem području je karijes.

- Karijes je hronični proces koji zahvata tvrda zubna tkiva, a nakon njegovog intenzivnog širenja prouzrokovanog bakterijama iz usne duplje dolazi do iritacije zubne pulpe koja reaguje na taj proces i dolazi do osjetljivosti na hladno, toplo, slatko i slano, - kazao je Gvozden.

VRIJEME ZA ODLAZAK ZUBARU:

- Svaki osjećaj na slatko, slano, toplo ili hladno, na pritisak ili zagriz zahtijeva obavezan odlazak stomatologu, - pojašnjava Gvozden, navodeći da će se u toj posjeti utvrditi razlog tih negativnih senzacija.

Doktor će tada, kaže Gvozden, propisati terapiju bilo da je u pitanju plombiranje zuba ili promjena tehnike pranja, i izbjegavanje gaziranih pića ili kiselog ukoliko govorimo o ogoljavanju vrata zuba.

- Osjetljivost zuba najčešće pogađa odrasle osobe jer kod djece nemamo tu vrstu problema, ali dešava se i to u nekim slučajevima, - ističe Gvozden.

Obično hipersenzitivnost ljude najviše pogađa u tridesetim godinama jer do tada usvojimo loše navike koje dovode do pojave hipersenzitivnosti zuba, poput gaziranih pića, alkohola, kisele hrane, ali i pušenja.

On objašnjava da tada dolazi do promjene u sastavu potpornog tkiva zuba, a potporno tkivo zuba čini zubno meso.

SAVJETI:

- Drago mi je što možemo govoriti o prevenciji, a najbolja prevencija je da kompletno stanovništvo RS bude obaviješteno o pravilnim tehnikama pranja zuba, - kaže Gvozden.

On kaže da pravilno pranje nije što jači pritisak četkice na zube, nego je bitna tehnika, polukružni pokreti, pokreti odozgo prema dolje, ali i masiranje zubnog mesa i samih zuba.

- Samim time ćete bolje ukloniti zubne naslage, odnosno dentalni plak koji se hvata po zubima, a ujedno vršite i prevenciju karijesa, - kaže Gvozden.

KOLIKO ČESTO IĆI KOD ZUBARA:

Odlazak kod zubara kod visokorizičnih pacijenata zahtijeva odlazak svakih šest mjeseci. Kod onih koji nemaju problema sa karijesom i drugim bolestima usne duplje poželjna je jednom godišnje redovna kontrola.

- Nažalost, mali je broj onih koji odlaze na redovne kontrole pa tako možemo reći da sama RS ima veliki problem u smislu da smo jedna bezuba nacija. To nije baš pohvalno za državu,&nbsp;- upozorava on.&nbsp;
Gvozden ističe da bi trebalo da se usvoji preventivni program na nivou RS, koji bi se bavio bolestima usne duplje, kao što je paradontopatija, ali i maligni procesi koji se mogu javiti u usnoj duplji.

- Kada je u pitanju genetika, ona najviše ima veze sa paradontopatijom, ali osjetljivost nema nikakve veze sa genetikom. Za nju su krive samo loše navike, - zaključuje on.

Zoran Gvozden: Mi smo jedna bezuba nacija

Dovoljno je poduzeti male korake i usvojiti ne pretjerano revolucionarne nove navike, koje će pojedinca učiniti zadovoljnim i sretnim te dokazano pozitivno utjecati na njegovo mentalno zdravlje, tvrde naučnici s londonskog “University Collegea”.

<h2>Spuštena ramena</h2>

Dobra je vijest to što je najčešće riječ o izmjenama koje se mogu vrlo jednostavno uklopiti u svakodnevni način života, a zbog njih ćete se osjećati mnogo bolje, smatraju londonski naučnici.&nbsp;

Predlažu jednostavne i lako primjenjive korake koji će pojedincu pomoći da poboljša svoje mentalno zdravlje. 


1. Hodajte uspravno


Studije su pokazale da ćete se bolje osjećati ako hodate uspravno, visoko držeći glavu, a ramena prema natrag. Ako su vam ramena spuštena i držite se pogrbljeno, vjerovatnije je da ćete se fokusirati na negativne stvari.


2. Prestanite fotografirati sve oko sebe


Iako nas većina vjeruje da su fotografije važne, jer ćemo na taj način lakše upamtiti neke važne trenutke, rezultati objavljeni u časopisu “Psychological Science”, kažu drugačije. Ako ipak želite ovjekovječiti neki trenutak, koncentrirajte se na glavni motiv, nastojeći da pri tome ne pravite i selfi.


3. Vježbajte


Kratko vježbanje triput sedmično smanjuje opasnost od razvoja depresije za 19 posto, rezultati su istraživanja londonskog “University Collegea”. Aktivni ljudi manje su podložni depresiji, a depresivni su manje skloni vježbanju.


4. Ne odgađajte


Što duže čekate da obavite ono što ste naumili, unaprijed strahujući, bit ćete još nervozniji, a to će vas dodatno iscrpjeti. Smanjite stres slušanjem opuštajuće muzike ili vježbanjem, a potom prionite na posao.


5. Izađite iz toksične veze


Ako ste u vezi s nekim ko vas neprestano kritizira, to će vrlo negativno utjecati na vaše samopouzdanje, a da toga niste ni svjesni. U nekim slučajevima može rezultirati tjeskobom ili depresijom. Poslušajte upozorenja bliskih prijatelja ili članova porodice koji zamjećuju kritike vašeg partnera, i osvijestite znakove zlostavljačkog odnosa.
Naspavajte se


Ako niste naspavani, niste odmorni, a to znači da vaš organizam ne funkcionira kako bi trebao. Ukoliko imate problema s nesanicom, potražite stručnu pomoć.



Vrijeme za sebe


Porodica, prijatelji, posao… ne možete ugoditi baš svima, a ako to nastojite ostvariti, zapostavljate sebe. Osigurajte tokom dana vrijeme kad ćete ugađati sebi radeći nešto što vas relaksira ili veseli.
Odmor od mobitela


Pametni telefoni, tableti i prijenosni računari pretjerano stimuliraju rad mozga, a i mozak treba odmor. Ako ga stalno naprežete neprestanim korištenjem elektronskih uređaja, narušavate svoje mentalno zdravlje. Jedanput sedmično uzmite mini digitalnu detoksikaciju, čak i na pola dana ili samo na nekoliko sati.&nbsp;Multitasking 


Slanje elektronske pošte uz obrok ne čini se na prvi pogled opasnim, ali je naučno dokazano da nas istovremeno obavljanje više stvari veoma iscrpljuje. Umjesto multitaskinga, fokusirajte se samo na jednu stvar, a potom prijeđite na sljedeću.&nbsp; Meditirajte


Meditacija&nbsp;može smiriti um od buke koju vam donosi stres. Protjerajte loše misli i sumnje ispunjavanjem uma mirom. Bonus - kad vam vremenske prilike dopuštaju, meditirajte u parku kako biste dobili dodatne prednosti zelenog okruženja.

Mali koraci za sreću i zadovoljstvo: Promjenom navika do boljeg mentalnog zdravlja

Tamo gdje su ljudi, tu je i đubre. A tamo gdje ima đubreta, ima i muha. Ponekada, muha može da zamjeni vašu hranu za đubre i sleti na nju kako bi se počastila.Iako će je mnogi samo otjerati i nastaviti da jedu, postavlja se pitanja - da li bi trebalo to da urade?

Šta se zaista dešava sa hranom kada na nju sleti muha i da li je ona bezbhedna za jelo?

Specifičnosti zavise od vrste muhe, ali najvherovatnije će se desiti jedna od tri stvari: Konzumiranje hrane

Muhe ne mogu da uzmu zalogaje hrane jer njihova usta ne funkcionišu na taj način. Kako bi konzumirale hranu, muhe moraju da urade kombinaciju pljuvanja i srkanja. Ako je u pitanju čvršća hrana, muha će prvo "ispovraćati" sokove za varenje kako bi je omekšala i posrkala.

Kontaminacija

Pritom, muhe nose mnoge bakterije i mogu da kontaminiraju hranu, a ona samim tim onda postaje opasna.

Nije moguće odmah otkriti koje sve bakterije muha može da prenese na hranu, ali jedno je sigurno - možete da se razbolite ako jedete hranu na koju je sletjela muha.

Snijet će jaja

Pored nesvjesnog ostavljanja bakterija na hrani, muhe takođe mogu da polože svoja jaja u nju.

U pitanju nije instant opasnost, ali ako je hrana na otvorenom dan ili dva, može vas sačekati cijela kolonija crva.

Ipak, stručnjaci tvrde da, ako pojedemo hranu sa crvima u njoj, neće doći do bolesti, već će ona samo imati čudan ukus.

U slučaju da vam muha sleti na hranu, eksperti savjetuju da je bacite.

Tri grozne stvari koje mogu da vam se dese ako pojedete hranu na koju je sletjela muha

Dok se doktor Vejn Dajer (Wayne Dyer) pripremao za govor na konferenciji koju je držao, odlučio je da sa sobom ponese narandžu kao rekvizit za predavanje. Tokom predavanja započeo je razgovor sa jednim mladićem koji je bio u prednjim redovima, konverzaciju je zabilježio ovako:
- Ako ja stisnem ovu narandžu najjače što mogu, šta će izaći? -upitao sam ga.
Gledao me je kao da sam malo poludio i rekao “Sok, naravno”.
- Misliš li da će sok od jabuke izaći iz nje?”- Ne - nasmijao se on.
- Možda sok od grejpfruta?”- Ne!- Šta će onda izaći iz nje?- Sok od narandže, naravno.- Zašto? Zašto kada stisneš narandžu izađe sok od narandže?Vjerovatno je bio malo iznerviran u tom trenutku s mojim pitanjima.
- Pa, to je narandža i to je ono što je unutra!Klimnuo sam glavom.
- Hajde da pretpostavimo da ova narandža nije narandža, već da si to ti. I neko te stiska, vrši pritisak na tebe, kaže nešto što ne voliš, vrijeđa te. I iz tebe izlaze bijes, mržnja, gorčina i strah. Zašto? Odgovor je, kao što nam je naš mladi prijatelj rekao, zato što se to nalazi u nama.
To je jedna od najvećih lekcija života. Šta izlazi iz vas kada vas život stisne? Kada vas neko povrijedi ili vas vrijeđa? Ako bijes, bol i strah izlaze iz vas, to je zato što se to nalazi u vama. Nije važno ko vas stiska – vaša majka, brat, djeca, šef ili država.
Ako neko kaže nešto o vama što vam se ne sviđa, ono što izađe iz vas je ono što se nalazi u vama. A ono što se nalazi u vama zavisi od vas, to je vaš izbor.
Kada vas neko gnjavi i iz vas izađe bilo šta drugo osim ljubavi, to je zato što ste dopustili da to bude u vama. Jednom kada odbacite sve te negativne stvari koje ne želite u vašem životu i zamijenite ih s ljubavlju, vodit ćete izuzetno funkcionalan život.

Šta izlazi iz vas kada vas život "stisne"?

Neugohirurg Serđo Kanavero (Sergio Canavero) nedavno se opet našao u žiži medijske pažnje izjavom da je izveo prvu uspješnu transplataciju ljudske glave na preminulom čovjeku.&nbsp;Ipak, neurolog Din Barnet tvrdi da je riječ o neistini i da tako nešto možda nikada neće biti postignuto, a svakako ne u skorije vrijeme.

<h2>Riječ o neistini</h2>

Ipak, neurolog Din Barnet (Dean Barnett) tvrdi da je riječ o neistini i da tako nešto možda nikada neće biti postignuto, a svakako ne u skorije vrijeme. 
- Njegov pojam ‘uspješne’ transplantacije je krajnje relativan. Na primjer, Kanavero je nedavno tvdio da je izveo ‘uspješnu’ transplantaciju glave na majmunu. Ali, da li je eksperiment zaista bio uspješan? Iako je glava preživjela proceduru, nikada nije povratila svijest, a održavana je u životu samo 20 sati ‘iz etičkih razloga' - kaže Barnet.
- Nije bilo pokušaja povezivanja sa kičmenom moždinom, tako da, čak i da je životinja preživjela na duže staze, bila bi paralizirana. Operacija je, dakle, mogla da bude uspješna ukoliko uspješnim smatrate paralizu, nedostatak svijesti i životni vijek kraći od jednog dana - dodaje Bernet.
Neurohirurg ima slično mišljenje u vezi sa presađivanjem glave na preminulima.
-&nbsp;Zovite me perfekcionistom, ali ako je vaš pacijent mrtav prije nego što je zahvat još i počeo, definicija uspješnosti se razvlači do tačke pucanja. Čak i da je hirurg zaista uspio besrijekorno da poveže sve nerve i krvne sudove, to je tek početak rješenja problema - objašnjava Bernet.&nbsp;&nbsp;- Možete koliko god hoćete uspješno da spojite dvije polovine automobila, ali ako auto eksplodira onog trenutka kada ubacite ključ u bravu, shvatićete da ne postoji ništa što bi podržalo priču o vašoj briljantnosti - navodi Bernet.
Prije nego što to presađivanje glave postane realnost, Kanavero će morati da se suoči sa nekoliko velikih prepreka.
Prva je da glava, za razliku od drugih organa, ne može dugo da opstane u funkcionalnom stanju ukoliko je odvojena od tijela. Ukoliko se čuvaju u slanom rastvoru na niskoj temperaturi, bubrezi mogu da opstanu 48 sati, jetra 24, a srce oko 10 sati. Ali glava nije pojedinačni organ, već složeni dio tijela, koji sadrži dva važna sistema – pituitarni, koji utiče na lučenje hormona, i salivarni, koji je zadužen za proizvodnju pljuvačke.
Pritisak u glavi također nakon dekapitacije naglo pada, što podrazumijeva otežan dotok kiseonika do organa koji se nalaze u njoj. Slijedi koma, a zatim i smrt.
Imunološke reakcijeČak i ako se ovaj problem zanemari, ostaje pitanje imunološke reakcije organizma na strano tijelo, odnosno na novu glavu. Pošto je glava složen sistem koji se sastoji od velikog broja organa, rizik od odbacivanja je znatno veći nego inače.

Operaciju je potrebno izvesti za manje od jednog sata, a obje glave moraju da budu ohlađene i odstranjene u isto vrijeme.

Ono što svakako predstavlja najveći izazov jeste besprekorno spajanje kičmene moždine i mozga, što do sada još nije izvedeno, i pitanje je da li će ikada biti.

Ugledni neurolog tvrdi: Presađivanje ljudske glave se nije dogodilo

Donosimo vam savjete kako da pretvorite ''od sutra počinjem'' u ''od danas počinjem!''Za odluke koje utiču na poboljšanje vašeg života nikada nije kasno. One ne moraju stupiti na snagu ponedjeljkom ili prvi dan u mjesecu ili nakon Nove godine, one mogu da nastupe odmah, ali samo ako vi to želite, naravno.
Prema tome, ako uvijek čujete taj unutrašnji glas kako vam uporno šapuće da je vrijeme za promjene, nije kasno da ovu ili bilo koju godinu zapravo učinite svojom.
Zašto dan za veliko raspremanje sopstvene psihe i ozbiljan razgovor sa slabim karakterom, ne bi recimo bio petak poslije posla?&nbsp;Sipajte sebi čašu vina, opustite se, ako treba pročiatajte nekoliko tekstova o zdravijem načinu života, oslobađanju od stresa, ili čemu god da želite da se posvetite i recite sebi: Večeras počinjem, sutra je moj prvi novi dan, stvari će biti drugačije.
Tim povodom vam u nastavku donosimo nekoliko savjeta sa čim biste mogli početi i na koje se stvari fokusirati:

1. Fizički se aktivirajte&nbsp; 

Okej, ne morate odmah krenuti na ubitačni kardio ili spartanski trening od 45 minuta svaki drugi dan, ali hodajte, što više hodajte. Vježbajte 15 minuta na kućnom biciklu ili jednostavno držite izdržaj. Samo krenite. Upišite se i na neko grupno vježbanje koje ste oduvijek htjeli, ali ste uporno pronalazili izgovor zašto ne baš sada. Zaputite se u teretanu, ne od sutra, nego od danas!


2. Hranite se zdravije


Uvijek postoji neko iskušenje kome je teško odoljeti, bilo da su u pitanju nadolazeći praznici ili slavlje bilo koje vrste na koje ste pozvani ili koje sami pripremate. Ipak, činjenica je da je sada pravo vrijeme da očistite svoj organizam, smanjite ugljene hidrate kojima ste svakodnevno izloženi i dopustite organizmu da dođe sebi. Bit će vam puno lakše tokom praznika, ali ćete i uopćeno početi da se osjećate bolje.


3. Bacite stvari koje vam ne trebaju


Sada ili nikada. Očistite svoj radni sto, garderober, očistite sve od stvari koje vam opterećuju prostor i život. Napravite detaljno čišćenje, odnosno mjesta za neke nove i bolje stvari.


4. Napravite svoju mentalnu mapu


Riječ je o dijagramu specifične forme koji prikazuje ideje i razmišljanja na kreativan način. Neka se vaš šematski prikaz sastoji od nekih vaših ciljeva, planova i ideja koje namjeravate realiziovati do kraja godine. Osim što ćete imati jasan vizuelni raspored, biće vam lakše da ispratite čitav proces i radite na njemu.


5. Recite: Ma, baš me briga!


Da, dobro ste pročitali. Što vas je manje briga za neke stvari, to za vas bolje. Ponekad se nije loše voditi upravo tom rečenicom i primijeniti je svakodnevno na neke stvari. Probajte!

Gen odgovoran za iznenadnu smrt sportista

Ako se često budite tokom noći i ne možete zaspati, nipošto ne ostajte u krevetu!

Utvrdite je li vam tijelo opterećeno toksinima

Krvni test za autizam

Debljina „ubrzava“ bolesti srca

WHO upozorava: Od ovoga umiru deseci hiljada ljudi

Nikada ne jedite iz tanjira na koji je sletjela muha, prenose mnogo više bolesti nego što je poznato

Uspinjanje stepenicama za zdravlje srca

Kad odrasli plaču

Da biste izdržali dugo sjedenje morate da ojačate noge

Zoran Gvozden: Mi smo jedna bezuba nacija

Mali koraci za sreću i zadovoljstvo: Promjenom navika do boljeg mentalnog zdravlja

Tri grozne stvari koje mogu da vam se dese ako pojedete hranu na koju je sletjela muha

Šta izlazi iz vas kada vas život "stisne"?

Ugledni neurolog tvrdi: Presađivanje ljudske glave se nije dogodilo

Preokrenite život na bolje

Sveznadar

Gen odgovoran za iznenadnu smrt sportista

Ako se često budite tokom noći i ne možete zaspati, nipošto ne ostajte u krevetu!

Utvrdite je li vam tijelo opterećeno toksinima

Krvni test za autizam

Debljina „ubrzava“ bolesti srca

WHO upozorava: Od ovoga umiru deseci hiljada ljudi

Nikada ne jedite iz tanjira na koji je sletjela muha, prenose mnogo više bolesti nego što je poznato

Uspinjanje stepenicama za zdravlje srca

Kad odrasli plaču

Da biste izdržali dugo sjedenje morate da ojačate noge

Zoran Gvozden: Mi smo jedna bezuba nacija

Mali koraci za sreću i zadovoljstvo: Promjenom navika do boljeg mentalnog zdravlja

Tri grozne stvari koje mogu da vam se dese ako pojedete hranu na koju je sletjela muha

Šta izlazi iz vas kada vas život "stisne"?

Ugledni neurolog tvrdi: Presađivanje ljudske glave se nije dogodilo

Preokrenite život na bolje