Iako mnogi vjeruju da starijim osobama treba manje sna, nova studija je pokazala da nije baš tako. Istraživanje čiji su rezultati objavljeni u najnovijem broju časopisa "Neuron" pokazalo je da nedostatak sna kod osoba starijih od 60 godina može dovesti do povećanog rizika od Alzheimerove bolesti, bolesti srca, gojaznosti, dijabetesa i infarkta. „Skoro svaka bolest u starijoj dobi povezana je sa nedostatkom sna“, kaže Metju Volker, autor studije i profesor psihologije i neurologije na kalifornijskom Berkli univerzitetu. Autori upozoravaju da ljudi već u tridesetim godinama imaju problema sa snom, a to stanje se vremenom pogoršava i dovodi do kognitivnih i fizičkih poteškoća.S godinama je sve teže prilagoditi organizam stalnoj smjeni i različitim obavezama. Međutim, problemi sa snom se dešavaju i zbog toga što mozak koji polako stari ne funkcionira kao u mladosti.

San - lijek za sve bolesti

U borbi protiv znojenja svi mi pribjegavamo najučinkovitijim saveznicima koji sprečavaju znojenje i uništavaju bakterije koje izazivaju neugodne mirise, a riječ je naravno o dezodoransima i antiperspirantima.

Prvi dezodorans predstavio je kurdski znanstvenik još u 9. stoljeću, a tek 1888. godine Amerikanci su prvi put pustili u prodaju svoju verziju dezodoransa naziva Mum. Tada se prodavao kao krema u teglici, a tek sredinom 20. stoljeća izmijenjen je način nanošenja te se mogao kupiti kao roll-on.

Koja je razlika između dezodoransa i antiperspiranta
 
Danas na tržištu postoji široka ponuda dezodoransa i antiperspiranta u spreju, stiku ili u roll-on pakiranju, no većina njih sadrži štetne hemikalije koje negativno utječu na zdravlje.

No, postoji velika razlika između dezodoransa i antiperspiranta. Dezodoransi se smatraju manje štetnima te sadrže supstance koje uništavaju bakterije na koži zaslužne za stvaranje neugodnog mirisa, ali ne sprečavaju vlaženje pazuha.

Antiperspiranti, naprotiv, sadrže štetne hemikalije poput aluminijskih soli koje blokiraju rad žlijezda znojnica. Djeluju poput čepa na kraju znojnog kanala i fizički onemogućuju znojenje ispod pazuha.

Sprečavanje znojenja nije zdravo, a stručnjaci su posvetili vrijeme brojnim istraživanjima koja su potvrdila štetne posljedice po zdravlje. Francuska agencija za zdravstveni nadzor proizvoda (AFSSAP) na temelju novih istraživanja štetnih sastojaka u dezodoransima preporučuje smanjenje koncentracije aluminija u kozmetičkim proizvodima te proizvode koji ne sadrže ftalate i sintetičke sastojke.

&nbsp;Aluminij - najštetnija supstanca

Prema mišljenju stručnjaka, antiperspiranti koji sadrže 20 posto aluminij hlorhidrata ne mogu potrošačima garantirati zdravstvenu sigurnost pa AFFSSAP preporučuje ograničenje koncentracije na 0,6 posto.

Posebno je važno da antiperspirante koji sadrže aluminij ne nanosite na oštećenu kožu, odmah nakon brijanja ili ako na koži postoji manja ranica. Za aluminij kao najštetniju supstancu antiperspiranta vjeruje se kako prodire i taloži se u limfnim žlijezdama pazuha te uzrokuje kancerogene promjene. 

U istraživanju objavljenom 2003. godine obuhvaćeno je više od 400 žena kojima je dijagnosticiran rak dojke. Kod žena koje su antiperspirante počele koristiti u ranom uzrastu te su ih primjenjivale češće, i to nakon brijanja, karcinom je dijagnosticiran u ranijim godinama.

Istraživači su zaključili da korištenje dezodoransa ili antiperspiranta nakon brijanja može imati ulogu u razvoju raka dojke, no nisu uspjeli ustanoviti koji je sastojak odgovoran za to.

Parabeni i antiperspiranti opravdano na zlu glasu

Parabeni koje sadrže mnogi dezodoransi i antiperspiranti ozloglašeni su baš kao i aluminij. Riječ je o konzervansima koji se nalaze u kozmetičkim proizvodima, a njihova je uloga produljiti rok trajanja proizvoda za uljepšavanje. 

Mnogi stručnjaci upućuju na opasnost parabena koji se također povezuju s karcinomom te mogu izazvati upale, osip i iritacije na koži.

Britanska znanstvenica Philippe Darbre potvrdila je ova nagađanja. Godine 2010. Darbre je pronašla u prosjeku 20 nanograma parabena u malom uzorku raka dojke. 

Kada uzmemo u obzir to da paraben ima sposobnost imitacije djelovanja hormona estrogena, koji dokazano ima ulogu u razvoju raka dojke, ovo je otkriće alarmiralo znanstvenike i javnost.

U drogerijama postoji široka ponuda proizvoda koji ne sadrže aluminij i parabene te su rađeni na prirodnoj bazi. Iako vam možda neće garantirati 48-satnu zaštitu, zapitajte se je li vam ona uistinu potrebna? Hoćete li zaista biti u nemogućnosti istuširati se puna dva dana?

Postoje proizvodi koji ne sadrže aluminij i parabene i koji su rađeni na prirodnoj bazi. Iako vam možda neće garantirati 48-satnu zaštitu, zapitajte se je li vam ona uistinu potrebna

DEZODORANS – da, ali bez aluminija i parabena

Koliko ste puta u posljednjih nekoliko godina, umjesto da odete ljekaru kada imate neke tegobe, sjeli za računar i guglali simptome? Ako to već radite, onda trebate naučiti pravi način.&nbsp;

<h2>Tačan uvid
</h2>

To što ljudi žele biti informirani i sazanati što je više moguće o simptomima koje osjećaju, ustvari je vrlo pohvalno, ali problem nastaje kada sami sebi postavljaju dijagnozu i sami pristupaju raznim vrstama liječenja.


Ono što može biti dobro jeste da sakupite sve informacije koje ste pronašli, odštampate ih i odnesete svom ljekaru. Na taj način će ljekar imati tačan uvid u ono što vas konkretno muči kad je vaša bolest u pitanju. Ovo će, naravno, uspjeti smo kod ljekara nešto mlađe generacije, s onima nešto starijeg kova ni ne pokušavajte. 


Ako istražujete na internetu, potrudite se da to radite pametnije nego do sada. Neka izvori koje čitate, budu koliko-toliko pouzdani. Postoji mnoštvo sajtova koji su plaćeni da bi forsirali jednu priču ili proizvod i zato je vrlo važno da pronađete objektivne izvore iza kojih stoje stručne osobe. 


Kad su u pitanju forumi, preporuka je da vam oni ne budu opcija zato što tu razni ljudi prepričavaju svoja lična iskustva, a svi znamo da se ljudi međusobno razlikuju.


Čak i na kredibilnim sajtovima o zdravlju postoji velika mogućnost da ćete naići na neke oprečne informacije, koje vas samo mogu zbuniti. Ako vas zanima nešto konkretno, pokušajte pročitati samo jedno stručno mišljenje i ne tražite dalje. Neka vam internet bude kao baza informacija, nikako sredstvo uz pomoć kojeg ćete postaviti dijagnozu. 


Način pristupa


S druge strane, tu ćete, također, naći mnoštvo prirodnih lijekova za razne bolesti koje možda nećete čuti od svog ljekara.


Baš kao i sve ostalo, guglanje simptoma bolesti može biti pozitivno i negativno, sve u zavisnosti od toga kako mu i na koji način pristupate. I da, šta god pročitali na internetu, ne vjerujte dok vam ljekar ne potvrdi.

Kako pametno guglati simptome

Stručnjaci za san sa Univerziteta Južne Australije, doktor Sioban Benks (Banks) i dokrantkinja Kristal Grant (Christal), bave se proučavanjem sna i njegove koristi za opće zdravlje čovjeka. 
Oni otkrivaju savjete kako da se lakše probudite i da lakše napustite udobnost toplog dušeka i jorgana. A osnovni preduslov za to je dobar san. 
1. Dnevno svjetlo 
Jutarnja svjetlost pomaže čovjeku da "podesi" svoj dnevni biološki ritam. Da biste održali pravilan i redovan ritam u odnosu sna i buđenja, čim se probudite pustite dnevno svjetlo u prostoriju u kojoj ste spavali. 
2. Spavajte u mraku 
Suprotno prethodnom, ne ostavljajte svjetlo upaljeno noću kada hoćete da zaspite. Jako svjetlo otežava san, pošto suzbija melatonin - hromon koji je veoma važan za dobar san. 
3. Bez hrane 
Obilan obrok prije spavanja nikako nije dobar za san, jer kada čovjek legne sa punim stomakom dolazi od pritiska na mišiće jednjaka, što sprečava protok stomačne kiseline i sadržaja stomaka (pojedene hrane). 
Jedite svoj posljednji dnevni obrok najkasnije dva sata prije odlaska na spavanje. 
4. Bez pića 
Alkohol može da dovede do pospanosti, ali njegova konzumacija pred spavanje može da bude uzrok lošeg sna. Metabolizam alkohola dovodi do čestog buđenja, znojenja, ružnih snova i glavobolja. 
Posljednje alkoholno piće dana trebalo bi popiti najkasnije četiri sata prije odlaska u krevet. 
5. Stres 
Ukoliko ste imali stresan dan, oslobodite se stresa prije odlaska na počinak. U tome će vam pomoći topla kupka, dobra knjiga i šolja toplog čaja ili mlijeka. 
6. Izbjegavajte uzbuđenje 
Vježbanje, igranje kompjuterskih igara i gledanje televizije do pred sam odlazak na spavanje povećava stepen psihološkog uzbuđenja i time razbuđuje čovjeka. 
7. Odredite rutinu 
Dnevni biološki ritam najbolje funkcionira kada ima svoju utabanu rutinu, zato pokušajte da ustanovite sebi što tačniji ritam, odnosno vrijeme odlaska na spavanje i buđenja. 
8. Prilagodite okruženje 
Za dobar san najbolje mjesto je tiha zamračena prostorija, koja je prethodno provjetrena i malo rashlađena.

Osam korisnih savjeta za lakše buđenje i za dobar san

U današnjem poslovnom okruženju važno je biti dostupan, pa čak i kada se naše zvanično radno vrijeme završi. U nekim profesijama ne postoji radno vrijeme, tvrde poslodavci, ali takav stav može ozbiljno da našteti zdravlju njihovih zaposlenih pokazali su njemački istraživači.
Naime, od 57.000 ispitanika, čak polovina radi i kada dođe kući, a to se može negativno odraziti na njihovo zdravlje.
Tako su istraživači Društva za radna, industrijska, organizacijska i psihološka istraživanja ustanovili da se osobe koje rade noću, u svoje privatno vrijeme, kao i vikendom, u većoj mjeri žale na nesanicu, glavobolje, umor, anksioznost, probleme s mišićima, krvnim sistemom i želucem.
- Naše istraživanje sugerira da čak i najmanja količina dodatnog posla nakon dogovorenog radnog vremena može da dovede do zdravstvenih problema. Veza je izdrazito jaka - kaže dr Ana Arlinghaus, vođa studije.
Njen tim poziva na moralnije ponašanje poslodavaca kako bi prestali da narušavaju privatno vrijeme svojih zaposlenih.
- Tehnološka napredovanja su stvorila kulturu uvijek onlajn koja vrši pritisak na ljude jer moraju neprestano da budu dostupni. Slobodno vrijeme bez ikakvog posla ključno je kako bi se naše tijelo moglo oporaviti - upozoravaju njemački stručnjaci.

Koliko je rad nakon radnog vremena opasan?

Najmanje pola svjetske populacije nema pristup osnovnoj zdravstvenoj zaštiti, a mnogi su dovedeni do prosjačkog štapa plaćanjem računa za liječenje, saopštila je danas Svjetska zdravstvena organizacija.

Oko 800 miliona ljudi širom svijeta potroši najmanje 10 posto prihoda domaćinstva na zdravstvenu njegu za sebe ili bolesno dijete, od kojih oko 100 miliona ostane nakon svega da živi od 1,90 dolara na dan.

U zajedničkom izvještaju sa Svjetskom bankom, Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da je potpuno neprihvatljivo da pola svjetske populacije i dalje nema osnovnu zdravstvenu zaštitu.

- Moramo hitno pojačati naše napore u pravcu univerzalne zdravstvene pokrivenosti ako ozbiljno želimo ne samo bolje zdravstvo, već i okončanje siromaštva", rekao je predsjednik Svjetske banke Džim Jong Kim (Jim Yong).

U izvještaju se kao pozitivna činjenica ističe da je u ovom stoljeću povećan broj ljudi koji dobijaju terapiju kao što su vakcine, lijekovi protiv side i HIV virusa, te sredstva protiv komaraca i za kontracepciju.

Veliki jazovi su u dostupnosti usluga u subsaharskoj Africi i na jugu Azije, navodi se u izvještaju i dodaje da su u drugim regionima osnovne usluge kao što je planiranje porodice i imunizacija djece dostupne, ali porodice osjećaju veliki finansijski pritisak zbog toga.

Jong Kim je rekao da je to znak "da je sistem propao".

- Potrebna nam je fundamentalna promjena načina mobilizacije resursa za zdravstveni i ljudski kapital, posebno na nivou država - rekao je on, prenose "Nezavisne".

Pola svjetske populacije živi bez osnovne zdravstvene zaštite

Defekt koji uzrokuje neurodegenerativnu bolest Hantingtonovu horeu, prvi put je korigovan kod pacijenata.Eksperimentalni lijek koji se ubrizgava u spinalnu tečnost (tečnost koja okružuje mozak i kičmenu moždinu) na siguran način snižava nivo toksičnog proteina u mozgu, piše Bi-Bi-Si. 

Istraživački tim sa Univerziteta u Londonu tvrdi da postoji nada da se ova smrtonosna bolest zaustavi. Stručnjaci ovo smatraju najvećim otkrićem u neurodegenerativnim bolestima u posljednjih 50 godina. 

Hantingtonova bolest je jedna od najrazornijih. Neki pacijenti je opisuju kao Parkinsonovu, Alchajmerovu i bolest motornog neurona sastavljenu u jednu. 

Kako ova bolest izgleda? 

Hantingtonova bolest se nasljeđuje, a manifestije se progresivnim kognitivnim propadanjem, što obično počinje u srednjoj životnoj dobi.&nbsp;Pogađa oba spola podjednako. 
Posljedica je genetske mutacije. Simptomi i znakovi bolesti obično počinju između 35. i 50. godine.&nbsp;&nbsp;
Depresija, apatija, iritabilnost, asocijalno ponašanje, bipolarni poremećaj ili šizofrenija razvijaju se prije ili istovremena s poremećajima pokreta. 

Udovi se trzaju, hod postaje živahan, a oboljeli ne mogu da obuzdaju motoričke radnje kao što su plaženje jezika, grimase lica, distoniju ili ataksiju (nedostatak koordinacije mišića).

S vremenom hod postaje nemoguć, gutanje otežano, a demencija izrazita. 

Hantingtonovu bolest uzrokuje greška u dijelu DNK koji se zove Hantingtonov gen. U normalnoj situaciji taj gen daje instrukcije za proizvodnju proteina, Hantingtona, koji je ključan za razvoj mozga. 

Ova genetska greška ometa rad proteina i pretvara ga u ubicu moždanih ćelija. Ovaj tretman je dizajniran da "utiša" gen. 

- Prvi put imamo potencijal, nadu u terapiju da se jednog dana može usporiti ili spriječiti Hantingtonova bolest - izjavila je profesorka Sara Tabrici koja vodi istraživanje, a koja je ujedno i direktorka Centra za Hantingtonovu bolest na UCL. 

Njen tim ovo još ne naziva lijekom za bolest. Smatraju da su daljnja istraživanja potrebna kako bi se utvrdilo može li promjena proteina Hantingtona promijeniti tok bolesti. 

Pacijenti koji obole od Hantingtonove bolesti najčešće umiru 10 do 20 godina nakon dijagnoze.

Najveće otkriće do sada moglo bi zaustaviti smrtonosnu bolest

Ukoliko ne provjetravamo kuću redovno, to može doprinijeti razvoju bolesti srca i raka, kao i problemima sa disanjem, tvrde stručnjaci u Velikoj Britaniji, koji su utvrdili da je zbog neprovjetravanja ugroženo oko 15.3 miliona domova.
Utvrđeno je da vazduhom u kući cirkulira 900 različitih čestica i biološkog materijala s potencijalnim negativnim učinkom za zdravlje, uključujući spore plesni, pelud, ugljen monoksid i perut. Čak i plin radon, plin bez boje i mirisa, koji se naziva tihim ubicom jer ga nije moguće osjetiti u vazduhu.Redovnim provjetravanjem kuće rizike od bolesti možete smanjiti za gotovo 40 posto. Pritom je najveća opasnost vrijeba od plina i jedinjena kojih nismo ni svjesni. Vrlo je opasan ugljen monoksid, koji je česti uzrok slučajnih smrti u domovima, koji se može razviti u nizu situacija: zbog neispravnog šporeta, zbog neispravnog grijanja u stanovima koji se griju na plin, zbog začepljenih dimnjaka ili ako zapalimo tamjan ili svijeću, a ima ga i u dimu cigarete.
Provjetravanje doma četiri puta na dan od tri do sedam minuta može smanjiti rizik od raznih vrsta bolesti koje će se često manifestirati jednostavnim simptomima, kao što su kašalj, glavobolja, osip, suzenje očiju, kihanje, vrtoglavica, osjećaj umora, krvarenje iz nosa ili bolesti pluća.
Treba provjetravati nekoliko puta na dan, a najbolje ujutru, nakon ustajanja, pogotovo ako je riječ o stanovima u kojima je ugrađena PVC stolarija koja se ugrađuje tako da hermetički zatvori prostor radi uštede energije. Tokom dana u svakoj prostoriji povremeno otvorite prozor kako biste osigurali svjež vazduh te povremeno otvorite vrata od kupatila, ako nemate mehaničku ventilaciju, tj. ventilatore koji pokreću vazduh. I prije spavanja korisno je nakratko napraviti ''promahu'', od tri do pet minuta, radi zamjene vazduha u prostorijama.Posebno pazite na znakove plijesni u kući, jer je njena prisutnost odraz slabe ventilacije i povećane vlažnosti, a to bitno povećava rizik od respiratornih problema (alergije, astma i drugi problemi s disajnim putevima) i reakcija na koži. Ventilacije u kupatilu mora biti kvalitetna i bez vlage.
Savjeti:
<ul><li>Krpe i peškire dobro osušite&nbsp; </li><li>Ne ostavljajte vlažne peškire i kuhinjske krpe zgužvane. Ako su vlažni, a mislite da još nisu za pranje, raširite ih da se osuše kako ne bi skupljali vlagu, plijesan i gljivice.&nbsp; </li><li>Izbacite tepihe iz kuće&nbsp; </li><li>Drvene podove ne trebate prekrivati tepisima jer skupljaju prašinu, grinje, dlake i gljivice. </li></ul>

Zagušljiv prostor može izazvati niz bolesti

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuju kako od depresije pati 322 miliona ljudi, odnosno oko 18 posto više nego 2005. godine. Mnoge osobe s depresijom nemaju potrebnu stručnu pomoć zbog otežanog pristupa skrbi za mentalno zdravlje i još uvijek čestog straha od stigmatizacije.

Čak i u razvijem zemljama tek polovica osoba koje pate od depresije prima odgovarajuću terapiju. U prosjeku se tek 3 posto državnih budžeta za zdravstvo koristi za mentalno zdravlje, a u mnogim zemljama je ovaj udio manji od 1 posto.

Stručnjaci napominju kako su brojne studije povezale depresiju s povećanjem rizika za ovisnosti, suicidalno ponašanje, dijabetes i bolesti srca.

322 miliona ljudi živi s depresijom

Nalazi škotskih znanstvenika s University of Edinburgh pokazuju da izloženost visokim temperaturama koja dovodi do povećanja rizika za srčani udar može objasniti zbog čega su bolesti srca vodeći uzrok smrti vatrogasaca.

U istraživanju je sudjelovalo 19 vatrogasaca, a rezultate je objavio znanstveni časopis Circulation. Svi ispitanici bili su nepušači dobrog zdravlja. No, pokazalo se da im tjelesna temperatura ostaje povišena i 3-4 sata nakon izloženosti vatri. 

Uz to, nakon gašenja požara kod sudionika istraživanja uočeni su 66 posto veći izgledi za formiranje krvnih ugrušaka. Kod vatrogasaca koji su sudjelovali u gašenju požara zabilježeno je i smanjenje reakcije krvnih žila na učinak lijekova.

Zašto vatrogasce izdaje srce

Čak i oni koji vode računa o zdravlju imaju slatke zalogaje kojima ne mogu odoliti. 
 
Neke slatkiše volimo više, neke manje, ali najčešće svi posežemo za njima. Da li ste znali da slatki zalogaji mogu otkriti dosta toga o vašem karakteru. 
 
1. Gumene bombone
Ako vam je ovo omiljeni slatkiš, vi ste veliko dijete u duši. Optimista ste i volite da ste okruženi ljudima sličnog stava i razmišljanja. Vaši prijatelji za vas kažu da ste topli, odani i puni života.
 
2. LizalaLjubitelji lizala obično su malo povučeni. Nikad nećete prvi povući potez, bilo da je riječ o ljubavnom odnosu ili prijateljstvu. Kako biste se opustili i otvorili svoje srce, bitno vam je prije svega da nekog dobro upoznate. 
 
3. Tamna čokolada
S obzirom na to da tamna čokolada važi za zdravu opciju, vjerovatno ste dobro informirani o svom tijelu. Zreli ste i racionalno razmišljate. Vi ćete radije sebi sipati čašu dobrog vina nego izabrati koktel i više volite manja, intimna druženja od velikih, raskalašenih zabava.4. Čokoladne bombonice šarenih boja
Vi ste avanturističkog duha i uvijek spremni na putovanje o kojem do sada niste ni razmišljali. Imate posebnu i osebujnu ličnost te sa vama nikad nije dosadno.
 
5. Žvake
Otkud vam toliko energije? Pitanje koje sigurno svakodnevno čujete. Imate puno ciljeva, ambiciozni ste i uvijek u pokretu. Ponekad potpuno izgubite strpljenje. Vi ste od onih koji ujutro istog sekunda skoče iz kreveta, pa vam alarm nije potreban.
 
6. Kisele bombone
Nema puno ljudi kao što ste vi kao ni puno onih koji vole ovakve ukuse. Većina bi vas opisala kao najzanimljiviju osobu koju poznaju. Impulsivni ste, neustrašivi i volite da izlazite.
 
7. Karamel čokoladice
Voljeli ste fizičke aktivnosti u školi i sa tim nastavili i kasnije u životu. Volite da svoje slobodno vrijeme i vikende provedete na planini, u teretani ili da trčite kad god to možete. Vrlo ste odani i ljudima oko sebe ste velika podrška. Ljubitelji ste pasa.
 
8. Karamele
Vodite se time da je život velika škola. Uvijek tragate da naučite nešto novo. Okruženi ste prijateljima koji razmišljaju na sličan način.

Svi volimo slatkiše: Čokolada, bombone i lizala govore dosta toga o vašoj ličnosti

Vrlo je stara ideja da neki ljudi mogu “osjetiti” promjene vremena i prije nego se dese. Pitanje kako to promjena vremena može imati tako snažan utjecaj na ljudsko tijelo postavio je Hipokrat još prije 2400 godina, a još uvijek na to nema naučno potkrijepljenog odgovora. 

Istraživanja, iako ograničena, pokazala su da su vremenske prilike i bol ipak povezani. O tome postoji nekoliko teorija pa jedna kaže da se pri padu atmosferskog pritiska mišići (mikroskopski) rastežu stvarajući pritisak na zglobove i nerve.

&nbsp;Utjecaj na krvni pritisak

Po drugoj teoriji promjene atmosferskog pritiska utječu na ljude osjetljivih nerava, kao i one koji pate od hroničnih bolova, ili su postali osjetljivi zbog upale, ozljede ili postoperativnih ožiljaka. 

Osim toga, hladno i vlažno vrijeme može pogoršati bol zatezanjem mišića i ligamenata.Ipak, veza između bola i vremenskih promjena ostaje samo hipoteza jer su različita istraživanja došla do različitih zaključaka.

Međutim, sa sigurnošću znamo da vrijeme utječe na neke procese u našem tijelu, kao na primjer – promjena atmosferskog pritiska mijenja i naš krvni pritisak, a ovo može izazvati niz daljih posljedica.

&nbsp;Munje su okidač za migrene

Prema studiji Sveučilišta u Cincinnatiju, nevrijeme popraćeno grmljavinom povećava rizik od glavobolje za 31 posto i rizik od migrene kod hroničnih bolesnika za 28 procenata (dovoljno je da grom udari čak i 40 km dalje od osobe da izazove ovakve posljedice).

Istraživači su zaključili da munje imaju učinak na glavobolje bez obzira na ostale vremenske nepogode. Tačan razlog nije jasan, ali naučnici pretpostavljaju da elektromagnetni valovi emitirani iz munja mogu biti okidač. Munje također povećavaju volumen ozona u zraku, a on lakše prenosi spore gljivica koje mogu donijeti migrene.

&nbsp;Smog – rizik za srce i pluća

Istraživači sa Johns Hopkins University povezali su izloženost sitnim česticama tvari u zraku – dakle izloženost smogu – s povećanim rizikom od kardiovaskularnih i respiratornih problema. 

“Smog utječe na kardiovaskularni sistem na razne načine”, kaže kardiolog Stephen Sinatra. “Kad udišete čestice, smog vrši pritisak na pluća koja samim time mogu povećati pritisak na srce“.

Zagađen zrak također može povećati aktivnosti autonomnog nervnog sistema koji upravlja vitalnim tjelesnim nenamjernim funkcijama, uključujući i rad srca. “Disanje čistog ili filtriranog zraka je jako bitno za zaštitu kardiovaskularnog sistema”, dodaje Sinatra.

Magla može biti korisna

Za razliku od smoga magla može pogodovati osobama s respiratornim problemima. Najkorisnija je jutarnja magla, poznata kao “radijacijska magla”, to jest, kada je nebo vedro, a atmosfera stabilna. Dok Sunce izlazi, kapljice vode se isparavaju, a prljavštine i čestice prašine koje tokom dana budu u zraku padaju na tlo.

“Vaš nos, usta, grlo i gornji dišni putevai su, naravno, učinkoviti kod filtriranja”, kaže dr. Raymond Casciari, iz St. Joseph bolnice u Kaliforniji. “Ali male čestice još uvijek mogu doći do alveola, sićušnih zračnih vrećica u plućima – i uzrokovati štetu. Pošto magla sama čisti ove sitne čestice u zraku, ona može biti i korisna.”

&nbsp;Oluje za depresiju i nasilje

Nagli padovi atmosferskog pritiska obično dolaze prije same oluje. Prema istraživanju naučnika sa Sveučilišta u Barceloni, oluje mogu kod pojedinaca povećati rizik simptoma depresije, posebno kod onih koji su skloni sezonskim poremećajima.

Sasvim druga studija koju su proveli istraživači sveučilišta Louisville i koja je objavljena u kanadskom časopisu Journal of Psychiatry povezala je nizak atmosferski pritisak sa povećanim brojem hitnih psihijatrijskih slučajeva, posebno onih koji se odnose na nasilna djela.

Hladnoća budi reumu

Osobe s reumatoidnim artritisom često doživljavaju nagle bolove u zglobovima tokom hladnog vremena, a ovaj simptom su potvrdili i španjolski naučnici u nedavnom istraživanju. Oni su otkrili da su šanse za povećanje bolova veće za 16 procenata kad dođe do jačeg pada temperature.

Jedna teorija povezuje pad pritiska zraka koji često prati hladno, kišovito vrijeme sa povećanim upalama i boli koju izazivaju tkiva u tijelu koja se šire. 

“Iako su podaci nejasni, moji se pacijenti sigurno žale više tokom vlažnog i hladnog vremena nego kada je sunčano i toplo”, kaže reumatolog Nathan Wei, direktor Centra za liječenje artritisa u Fredericku. 

Kako ublažiti bol

Prije svega, važno je znati da bol uzrokovana promjenom vremena nije trajna. Zapravo, ljudi se vremenom počnu prilagođavati ovim pojavama. To znanje – znanje šta se tačno događa – može biti donekle ohrabrujuće za meteoropate, jer realno gledajući, ne možemo promijeniti vrijeme, već samo čekati da promjena prođe.

Naučnici ipak poručuju da je moguće donekle ublažiti simptome. Tokom vremenskih promjena neki ljudi s artritisom će uzimati više lijekova protiv bolova, ali također mogu poduzeti i neke dodatne korake koji će im pružiti olakšanje.

Toplota je jedan od ključnih faktora koji može ublažiti bol uzrokovanu vremenskim promjenama. Odijevanje u slojevima, dodatno zagrijavanje doma ili zagrijavanje automobila prije nego u njega sjednete može pomoći da se bolovi ublaže.

Također, pokušajte spavati pod električnim pokrivačem ili dodatno zagrijte odjeću. Toplota će vam opustiti mišiće, a samim time i ublažiti bol. Važno je i kretanje. Prije nego izađete van, zagrijte zglobove nekim jednostavnom vježbama.

Pokušajte poboljšati raspoloženje: Ljudi s hroničnim bolovima često osjećaju tjeskobu, depresiju i razdražljivost. Naučnici tvrde da u mnogim slučajevima mozak može nadjačati ove osjećaje. 

Poboljšavanje raspoloženja je važno. Prije svega, pokušajte poboljšati san, a stručnjaci preporučuju da se tokom promjena vremena bavite nečim što će vam odvratiti pažnju, nekom strašću koja će vas u potpunosti okupirati.

Hormoni (ne)raspoloženja

Za loše raspoloženje u toku kišnih dana odgovorna su dva hormona - serotonin i melatonin. Serotonin pruža opšti osjećaj blagostanja, energije i dobrog raspoloženja. Kada je nivo serotonina nizak, veće su šanse da ćemo se osjećati pospanim, umornim i generalno lošije raspoloženim.

Melatonin, s druge strane, pruža osjećaj pospanosti. Kada oči vide tamu, šalju signal do mozga koji zatim otpušta melatonin koji inače služi i za uspostavljanje ciklusa spavanja.

Važno je napomenuti da se veza između ovih hormona i lošeg raspoloženja tokom „sivih i tmurnih“ dana još uvijek proučava, iako se generalno vjeruje da su dokazi poprilično očigledni. 


Vedro nebo za bolji san

Iako nam se može učiniti da spavamo bolje i duže kada je oblačno, kišovito ili generalno tmurno vrijeme, naučnici tvrde da ipak spavamo bolje kada je nebo vedro.

Istraživači sa Sveučilišta u Rochesteru u New Yorku proveli su studiju koja je uključila 43 sudionika koji su vodili „dnevnike spavanja“ 105 dana. Istraživači su zatim uporedili rezultate dnevnika spavanja sa bazom podataka o vremenskim prilikama te otkrili da su sudionici spavali mnogo bolje i duže kada je vani bilo vedro nebo.

Promjene atmosferskog pritiska utječu na ljude osjetljivih nerava, one što pate od hroničnih bolova ili su postali osjetljivi zbog upale, ozljede i postoperativnih ožiljaka

Grmljavina donosi glavobolju

Mnoge su bolesti uzrokovane ili pojačane lošom kontrolom vlage u domu, a neki od simptoma su zatvor gornjih dišnih putova, umor, vrtoglavica i vodenaste oči.&nbsp;&nbsp;

<h2>Zadržavanje mikroba
</h2>

Suh zrak dodatno isušuje kožu, a pojavljuju se i mnogi respiratorni problemi te problemi s očima. Suh zrak može biti okidač za astmu kod djece, utjecati na pojavu bronhitisa, moguće krvarenje iz nosa zbog isušene sluznice nosa, konstatnu dehidraciju organizma...&nbsp; Suh zrak često predstavlja problem tokom zimskih mjeseci i sezone grijanja. Koža i kosa primjetno gube na kvalitetu i mijenjaju teksturu, a sluznice koje služe za prevenciju bolesti i zadržavanje mikroba se isušuju. 
Nivo vlage u zraku tokom hladnijih mjeseci prirodno opada, jer hladan zrak ne može zadržati jednaku količinu vlage poput toplog. Kada u kombinaciju dodamo centralno grijanje i zatvorene prostorije, nivo vlage u prostorima može opasti i na samo 15 posto. 
Gornji dio dišnog sistema (grlo i nos) obložen je vlažnim membranama koje zadržavaju štetne čestice iz zraka, poput prašine, alergena, mikroba i sl. Ukoliko dođe do isušivanja tih membrana, one gube svoju funkciju i otvaraju prolaz bakterijama i virusima.
Većina osoba diše kroz nos, a suhoća nosa i grla tokom spavanja otežava disanje. Kako se ne bismo nepotrebno budili tokom noći ili se ujutro probudili s bolnim i suhim grlom, preporučljivo je uložiti u ovlaživač.


Prehlada i gripa


Boravkom u prostorijama suhog zraka izlažemo se mnogim zdravstvenim rizicima, a sezona prehlade i gripe svakako je pogoršana ovim problemom. Velik dio problema u vezi sa suhim zrakom vrlo lako možemo otkloniti uz pomoć ovlaživača zraka. 
Najčešće su to ovlaživači s vodom koje možemo objesiti na radijatore ili ovlaživači koji ispuštaju finu maglicu i rade na struju. Ovlaživače zraka koji rade uz pomoć električne energije, možete pomicati gdje god je ovlaživanje potrebno, koristiti u kombinaciji s eteričnim uljima za pročišćavanje zraka te za aromaterapiju.

Suh zrak u prostorijama šteti zdravlju: Lakše se diše uz ovlaživače s eteričnim uljima

Ako se tokom noći budite, a poslije ne možete da zaspite najgora stvar koju možete da uradite je – da ostanete u krevetu.
Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti u Americi nedostatak sna povezan je sa hroničnim bolestima kao što su dijabetes, srčane bolesti, gojaznost i depresija.
- Više od 10 posto populacije pati od insomnije, što znači da su imali problema sa spavanjem duže od tri mjeseca - kaže dr Šeli Heršner, profesor neurologije u Medicinskom centru za poremećaje u spavanju u Mičigenu.
Ako ne možete da zaspete poslije buđenja više od 20 minuta premjestite se u neki drugi dio stana ili kuće. Pokrijte se i pokušajte da zaspete.
- Ako ostanete u krevetu osjećat ćete pritisak da zaspite, a to još više frustrirata - navodi dr Heršner za ''Today''.
Njena preporuka je zato promjena okoline, koja vrlo lako može da pomogne u ovakvim situacijama.

Uz ovaj trik ćete lako zaspati

Postoje ljudi kojima je hladno kada se temperature spuste ispod nule, ali i oni kojima je stalno hladno.
Spadate li u drugu skupinu, onda ste sigurno nekoliko puta naišli na negodovanje okoline kada ste, primjerice, jedini u uredu htjeli zatvoriti prozor dok je drugima bilo vruće. A ako je jedino objašnjenje koje vam je do sada neko za to ponudio bilo da ste zimogrozni, vrijeme je da napokon otkrijete i koji su pravi razlozi za to što vam je hladnije nego drugima. Evo što o svemu kaže stručnjakinja.
Za početak, važno je znati da je ženama općenito hladnije nego muškarcima iz jednostavnog razloga što im se "toplina nakuplja oko vitalnih organa", kako navodi doktorica i profesorica medicine Rošini Radž (Roshini Raj).&nbsp;Na osjećaj hladnoće može utjecati i niska razina tjelesne masti koja inače djeluje kao neka vrsta izolacije. Umor i dehidracija su također mogući krivci, jer nedostatak sna dovodi do usporavanja metabolizma i oslabljene cirkulacije. S druge strane, voda pomaže tijelu u zadržavanju i sporijem oslobađanju topline, odnosno u održavanju ujednačene tjelesne temperature, piše Index.hr.
- Drugi mogući uzroci za učestalo drhtanje uključuju nisku razinu željeza ili vitamina B12, koji igraju veliku ulogu u reguliranju tjelesne temperature - dodaje Radž te preporučuje da u svakom slučaju posjetite doktora koji će prepoznati vaš problem i dati vam najbolji savjet.

Stalno vam je hladno? Evo koji su glavni razlozi za to

Proteklih mjeseci među ljubiteljima sporta, posebno tenisa, mnogo pažnje izazvala je jedna čisto medicinska tema čiji je stručni naziv lateralni epikondilitis.

Njihova je pažnja bila usmjerena na tenisera Novaka Đokovića kada je saopštio da odustaje od učešća na turniru u Majamiju i to zbog problema sa povredom lakta. 
Kako je spomenuti sportista duže u slaboj formi, krenule su spekulacije u medijima da Đokovića zapravo muče tegobe sa oboljenjem koje je poznato pod nazivom teniski lakat, a koje je svojevremeno mučilo i Endi Marija i brojne druge vrhunske tenisere. 

O čemu je riječ?

Prvi opis simptoma koji upućuju na lateralni epikondilitis – to je medicinski termin za pomenutu pojavu - dao je davne 1873. godine njemački liječnik F. Runge. H. Morris je 1882. godine opisujući te simptome u tenisera uveo naziv teniska ruka (engl. lawn tennis arm), dok je godinu kasnije H. Major promijenio taj naziv u teniski lakat (engl. tennis elbow) koji se održao do današnjih dana. 

Dijagnoza teniskog lakta veliki je problem koji se javlja najčešće kod tenisera i to zbog prirode pokreta i velikog opterećenja koje trpe zglobovi ligamenata i mišića ruku. To se dešava zbog rotacije pokreta i držanja reketa.

Vrhunski sportisti glavni su „kandidati” za dobijanje teniskog lakta, koji zapravo predstavlja jednu mikrotraumu, skup manjih povreda, u laktu koja se ponavlja milion puta na određenom mjestu.

Takva povreda izaziva promjene u strukturi tkiva koja se najčešće manifestira u pripoju tetive za kost. Povreda se zapravo može pripisati zamoru materijala. Takvo patološko stanje stvara bol i ta ruka ne funkcionira kako treba. Postoji tendencija da stanje pređe u hroničnu bolest. Liječenje nije lako i zahtijeva vrijeme i strogo mirovanje.

Slična povreda može se javiti i kod igrača golfa, a jedina je razlika u tome što kod tenisera „pati” vanjski dio lakta a kod golfera unutrašnji. Do sve većeg broja profesionalnih sportista, pijre svega tenisera i stonotenisera koji traže pomoć liječnika zbog teniskog lakta, došlo je zbog sve napornijih treninga i mečeva, ali i podloga na kojima se utakmice igraju i reketa koji se koriste.

&nbsp;Profesionalna bolest

Prema rezultatima istraživanja između 1 i 3 posto odrasle populacije jednom u životu ima simptome lateralnog epikondilitisa. Lateralni se epikondilitis u više od 75 posto slučajeva javlja na dominantnoj ruci, dok se istovremena pojava simptoma na obje ruke samo iznimno susreće. Podjednako zahvaća osobe oba spola i to najčešće u dobi između 35 i 50 godina.

Iako je znatno poznatiji po svom kolokvijalnom imenu teniski lakat, ipak ga češće susrećemo kao profesionalnu bolest ljudi koji tokom radne aktivnosti ponavljano izvode iste kretnje i to kretnje prilikom kojih se ispruža šaka i/ili se podlaktica okreće tako da dlan gleda prema gore ili se pak te kretnje čine protiv otpora. 

Tako se, na primjer, lateralni epikondilitis često javlja u radnika na traci, daktilografa, zidara, obućara, ali i hirurga i zubara. U populaciji sportaša najčešće se javlja u tenisera, a nalazimo ga i u bacača koplja, mačevalaca i hokejaša.

Istraživanja su pokazala da lateralni epikondilitis najčešće nastaje u sportista starijih od 35 godina zbog sportske aktivnosti koja ima zahtjevnu tehniku korištenja ruke, a koju prakticiraju bar tri puta sedmično po 30 ili više minuta. 

Faktori rizika

Budući da je ta aktivnost najčešće tenis, valja spomenuti još neke uočene predisponirajuće faktore nastanka lateralnog epikondilitisa vezane za tenis. To su u prvom redu nepravilna tehnika udarca te veći držak reketa, a spominju se i materijali od kojih je izrađen reket, kao i napetost mreže reketa. 

Prepoznati su i neki faktori rizika za nastanak lateralnog epikondilitisa vezanog za radne aktivnosti, a to su rad s alatom u ruci koji je teži od 1 kg, podizanje težine veće od 20 kg najmanje deset puta dnevno te ponavljano izvođenje provocirajućih kretnji više od dva sata svakog radnog dana.

Važno je da osoba koja ima problem sa teniskim laktom ide na fizikalnu terapiju, zahvaljujući kojoj će doći do smirivanja iritacije, nadražaja i upala kao i da koristi lijekove koji to mogu da umire. 

Od najveće je važnosti izbjegavati pokrete koji izazivaju bol. Osim toga, valja primijeniti hlađenje ledom bolnog područja (ne direktno na kožu, ne masirati!) tokom desetak minuta bar četiri do pet puta dnevno te izvoditi vježbe istezanja muskulature ispružača šake i prstiju. Svakako valja čim ranije potražiti pomoć liječnika.

Fizikalna terapija

Pacijenta treba uputiti na fizikalnu terapiju i rehabilitaciju, gdje će se primjenjivati odgovarajući fizikalni modaliteti i vježbe. U slučaju da ne dovedu do očekivanih rezultata, može se savjetovati i dobijanje lokalne injekcije kortikosteroida.

Nekad je potrebna i imobilizacija lakta, kada čovek ima naglašene tegobe. Činjenica je da ovaj problem može da napravi ozbiljne tegobe, pa profesionalni teniser, na primjer, može dugo odsustvovati sa terena. 

Ipak, još uvijek nema jasnog stava kako treba liječiti lateralni epikondilitis pa stoga ne čudi što su u literaturi opisani brojni načini neoperacijskog liječenja.

Prema rezultatima istraživanja najbolje rezultate daje liječenje koje se sastoji iz odmora, tj. prekida izvođenja provocirajućih aktivnosti, provođenja vježbi istezanja i ekscentričnih vježbi jačanja muskulature ispružača šake i prstiju uz edukaciju bolesnika o potrebi promjene uobičajenog korištenja ruke tokom svakodnevnih aktivnosti. 

Iako su brojne procedure fizikalne terapije korištene u liječenju lateralnog epikondilitisa, istraživanja su pokazala da samo terapijski ultrazvuk doprinosi uspjehu liječenja. 
 
&nbsp;Neobični simptomi


Osnovni simptom lateralnog epikondilitisa jest bol u području lateralnog epikondila lakta koja može biti od intenziteta blage boli nakon aktivnosti pa sve do stalne boli koja onemogućuje bilo kakvu aktivnost.

Karakterističan simptom u bolesnika jest i smanjenje snage šake, tj. bolesnici se žale na pojavu snažne boli prilikom podizanja i vrlo lakog tereta koji drže u ruci.

Tako bol izaziva i samo pprinošenje ustima šolje kafe ili čaja. Pacijenti se žale i na izuzetno snažnu bol prilikom okretanja ključa u bravi, pa se dešava da često ne mogu otključati ulazna vrata u kuću. Osim toga, često navode da im i rukovanje izaziva pojavu boli u laktu.

San - lijek za sve bolesti

DEZODORANS – da, ali bez aluminija i parabena

Kako pametno guglati simptome

Osam korisnih savjeta za lakše buđenje i za dobar san

Koliko je rad nakon radnog vremena opasan?

Pola svjetske populacije živi bez osnovne zdravstvene zaštite

Najveće otkriće do sada moglo bi zaustaviti smrtonosnu bolest

Zagušljiv prostor može izazvati niz bolesti

322 miliona ljudi živi s depresijom

Zašto vatrogasce izdaje srce

Svi volimo slatkiše: Čokolada, bombone i lizala govore dosta toga o vašoj ličnosti

Grmljavina donosi glavobolju

Suh zrak u prostorijama šteti zdravlju: Lakše se diše uz ovlaživače s eteričnim uljima

Uz ovaj trik ćete lako zaspati

Stalno vam je hladno? Evo koji su glavni razlozi za to

Teniski lakat muči i molere, i obućare

Sveznadar

San - lijek za sve bolesti

DEZODORANS – da, ali bez aluminija i parabena

Kako pametno guglati simptome

Osam korisnih savjeta za lakše buđenje i za dobar san

Koliko je rad nakon radnog vremena opasan?

Pola svjetske populacije živi bez osnovne zdravstvene zaštite

Najveće otkriće do sada moglo bi zaustaviti smrtonosnu bolest

Zagušljiv prostor može izazvati niz bolesti

322 miliona ljudi živi s depresijom

Zašto vatrogasce izdaje srce

Svi volimo slatkiše: Čokolada, bombone i lizala govore dosta toga o vašoj ličnosti

Grmljavina donosi glavobolju

Suh zrak u prostorijama šteti zdravlju: Lakše se diše uz ovlaživače s eteričnim uljima

Uz ovaj trik ćete lako zaspati

Stalno vam je hladno? Evo koji su glavni razlozi za to

Teniski lakat muči i molere, i obućare